Hrvatska na ljestvici konkurentnosti najgora u EU i među najlošijima na svijetu

Hrvatska ima velikih problema u čak 10 od 20 indeksa

ZADNJA IZMJENA: lip 16, 2020
Foto: Vjekoslav Skledar

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate “Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2020.”. Hrvatska se u ovogodišnjem izvješću, kao i prošle godine, nalazi na 60. mjestu od ukupno 63 svjetske ekonomije, priopćeno je iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Time je Hrvatska najnekonkurentnija zemlja u Europskoj uniji, te se nalazi pri dnu ljestvice, u društvu s Argentinom i Venezuelom.

Ljestvica konkurentnosti IMD-a uključuje 255 kriterija od kojih se 163 odnose na statističke indikatore, a 92 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači, ožujku i travnju 2020. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2019. godinu, pojašnjava se u priopćenju.

Analiziraju se četiri faktora konkurentnosti

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnosti, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, koristeći pritom 20 indeksa, 5 za svako područje.

Pandemija COVID-19 imala je utjecaj na sve aspekte života u 2020. godini. Međutim, podaci korišteni u izradi Svjetske ljestvice konkurentnosti za 2020. ne zahvaćaju u potpunosti taj utjecaj. Podaci se odnose na 2019. godinu, a anketa gospodarstvenika provodila se od veljače do travnja 2020. i time samo djelomično uključuje utjecaj COVID-19. Na primjer, pokazatelji prilagodljivosti vladinih politika i kvaliteta zdravstvenog sustava mogu odražavati trenutnu krizu.

Singapur je prvi, slijede Danska, Švicarska…

I ovogodišnji rezultati pokazuju dominantan utjecaj pojedinih faktora na visoko rangiranje zemalja. To se posebno odnosi na međunarodnu trgovinu i ulaganja, zapošljavanje, otvorenost društva, mjere povezane s političkom stabilnosti te socijalnu i rodnu ravnopravnost. Osim toga, faktori učinkovitosti zdravstvenog i obrazovnog sustava, zajedno sa zaštitom okoliša imaju presudnu ulogu u pokretanju trendova konkurentnosti.

Singapur je i ove godine zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Danska, pa slijede Švicarska, Nizozemska, Hong Kong, Švedska, Norveška, Kanada i Sjedinjene Američke Države.

Češka najbolja među novim članicama EU

U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Osim Hrvatske, pozicije od prošle godine zadržale su i Češka (33.), Mađarska (47.) i Bugarska (48.), dok su Poljska (39.), Rumunjska (51.) i Slovačka (57.) pale na ljestvici u odnosu na prošlu godinu. Jedino je Slovenija (35.) poboljšala svoju poziciju za dva mjesta.

Detaljniji uvid pozicije Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre rangove u području međunarodne trgovine, razine cijena, zdravlja i okoliša te obrazovanja (19. – 40. mjesto na ljestvici). Razmjerno dobra je konkurentnosti u području stranih ulaganja.

Hrvatska ima velikih problema u čak 10 od 20 indeksa

Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u čak 10 od 20 indeksa, pri čemu na samom začelju (63. mjesto na ljestvici) stoji u tri područja: tržište rada, poslovno upravljanja te stavovi i vrijednosti. S druge strane, u tri područja koja se često navode kao prioritetna za reforme (porezna politika, institucionalni okvir i tehnološka infrastruktura)) Hrvatska nije na samom začelju (52. – 55. mjesto na ljestvici). Od područja koja nisu u povećanom fokusu razvojne politike vrijedi izdvojiti vrlo lošu konkurentnost u područjima znanstvene infrastrukture i osnovne infrastrukture.

Pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske za 2020. su:
Gospodarski rezultati: međunarodna trgovina (+4), strana ulaganja (+2), zaposlenost (+6) i cijene (+11),
Efikasnost javnog sektora: javne financije (+1) i institucionalni okvir (+3),
Efikasnost poslovnog sektora: financije (+3),
Infrastruktura: tehnološka infrastruktura (+2) i obrazovanje (+2).

Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području društvenog okvira (-5), osnovne infrastrukture (-2), te znanstvene infrastrukture (-2).

Marko Repecki
Telegram autor
132 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program