Hrvatska navodno gubi Piranski zaljev (Sloveniji idu dvije trećine), a ovo su najvažnije činjenice o tome

Podsjetimo, slovenski šef diplomacije Karl Erjavec još je u travnju izjavio kako ima neslužbene informacije da će arbitražni sud koji rješava granični spor Hrvatske i Slovenije u presudi omogućiti kontakt Sloveniji s otvorenim morem te da bi bio vrlo razočaran ako se to ne bi dogodilo. Samo dan kasnije Erjavec je rekao kako nema nikakvih neslužbenih informacija o arbitraži i ustvrdio da su neki hrvatski mediji jučer pogrešno shvatili jednu njegovu izjavu.

Ovo su najvažnije stvari o objavljenim transkriptima.

1. Sudac je javljao sve podatke Sloveniji

Večernji list došao je do transkripata razgovora člana Arbitražniog suda Jerneja Sekoleca i slovenske zastupnice pred Sudom Simone Drenik iz Ministarstva vanjskih poslova. U tim transkriptima vidi se da je zastupnici Drenik član suda Sekolec prenosio detalje iz povjerljive rasprave predsjednika Suda Gilberta Guillaumea i ostalih arbitara.

2. Kada se to sve događalo i kako su komunicirali?

Sekolec je krajem prošle i i početkom ove godine telefonski razgovarao s zastupnicom pred Sudom Drenik, dakle strankom u postupku, članicom stručnog tima. Sekolec i Drenik razgovarali su telefonom 15. studenog 2014. i 11. siječnja 2015.

3. Odluka o Savudrijskoj vali je već donesena i dvije trećine zaljeva pripast će Sloveniji

Iz transkripata je vidljivo kako je odluka o podjeli Savudrijske vale već donesena, te će prema njoj, najmanje dvije trećine zaljeva pripasti Sloveniji, iako arbitri moraju održati još jednu raspravu. Informaciju kako je Sud već tako presudio prvi je objavio beogradski Kurir, a zatim je Večernji došao u posjed transkripata koji potvrđuju takve teze. U transkriptima stoji kako će podjela Piranskog zaljeva ići u omjeru “trećina Hrvatskoj, a dvije trećine Sloveniji, ako ne i više u korist Slovenije. Hrvatska je strana predlagala da se zaljev podijeli po pola.

Vrlo rano u postupuku, Drenik je prenio izjavu koju je pripisao predsjedniku suda u kojoj mu je ovaj vrlo rano u postupku rekao “Slovenci su dobili što su htjeli na moru”, te da će najmanje dvije trećine Savudrijske vale (Piranskog zaljeva ići Sloveniji).

4. Tko su sudac i zastupnica koji su razmijenjivali podatke?

Simona Drenik radi u slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova u odjelu za međunarodno pravo. Večernji piše kako slovi kao iznimna stručnjakinja u tom području. Jerner Sekolec bio je ravnatelj odjela za međunarodno trgovinsko pravo, a član je Arbitražnog suda.

5. Jesu li Slovenci utjecali na suce?

Sudeći prema transkriptima, jesu. Sekolec je sa Slovenijom dogovarao strategiju kako utjecati na suce da promijene mišljenje i stanu na slovensku stranu u slučaju kopnene granice, piše Večernji, te je tražio da mu se prikupe dokumenti koje bi predstavio kao svoje zapise.

6. Je li takav utjecaj legalan?

Iz transkripata je jasno kako slovenska strana krši pravila Suda. Prema arbitražnom sporazumu između Hrvatske i Slovenije, suci moraju biti nepristrani, a razgovori tajni. Sasvim je jasno kako ovakvi postupci slovenske strane izlaze iz okvira normalnog ponšanja na arbitraži.

7. Što to znači za kredibilitet suda?

Grubo kršenje pravila suda i ozbiljne nepravilnosti u ponašanju stranaka i arbitra ozbiljno dovodi u pitanje odluku ovog Suda. Sudačka je rasprava, prema postulatima, tajna i povjerljiva, a suci su neovisni i nepristrani neovisno o tome iz koje države dolaze.

8. Jesu li sudac i stranka u postupku djelovali zajednički?

Iz ovih je transkripata jasno kako su sudac Sekolec i stranka u postupku Drenik koja predstavlja Sloveniju djelovali zajednički, kao tim. Savjetovali su se o problematičnim točkama za Sloveniju, analizirali sudačka mišljenja, dogovarali strategiju, te planirali kako će Sekolec i privatno, na večeri, utjecati na pojedine suce da promijene mišljenje u korist Slovenije.

9. Je li bilo i konkretne pomoći suca Sekoleca Sloveniji?

Iz transkripata je vidljivo da je Sekolec, osim što je slao informacije, i na sasvim konkretan način pomagao Simoni Drenik, a time i slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova. Sekolec je jod Drenik tražio pripremu dokumenata kojima je želio utjecati na suce, a što je Drenik i učinila. Sekolec je te dokumente želio prikazati kao svoje zabilješke jer više nije bilo moguće dodavati nove dokaze u spis nakon što su obje strane već predale svoje materijale.

10. Je li slovenski ministar vanjskih poslova znao za slučaj?

Večernji piše kako je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec bio upoznat s radom zastupnice Sekolec. Prve spekulacije o nepravilnostima pojavile su se upravo nakon što je ministar Erjavec izjavio kako je “po neslužbenim informacijama” optimističan kako će “Slovenija dobiti izlaz na otvoreno more”, što bi značilo da će sud odlučiti u korist Slovenije.

11. Što je rekla haška interna istraga o curenju informacija?

Nakon izjava slovenskog ministra Erjavca, hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić zatražila je od slovenske strane i Arbitražnog suda očitovanje o izjavama svog slovenskog kolege, te odgovor na pitanje je li postojala kakva komunikacija između Slovenije i arbitražnog suda. Interna istraga u Haagu ustvrdila je da curenja podataka nije bilo, premda sada ovi transkripti to opovrgavaju.

12. Jesu li Slovenci znali da rade nedopuštene stvari?

Jesu. U prilog tome govori i to što su Sekolec i Drenik pazili da zametnu tragove da se autorstvo dokumenata koje je imao Sekolec ne može pripisati Drenik.

13. Što je rekao predsjednik Suda?

Predsjednik Suda Guillaumeu je već u ranoj fazi postupka dao jednu znakovitu izjavu koja je prenesena u ovim transkriptima “Guillaume mi je tijekom stanke za kavu rekao da ne bih trebao toliko navaljivati i pritiskati. Rekao je: Dobili sete što ste htjeli na moru, zato ne biste trebali toliko navaljivati”, rekao je Sekolec. On kaže da ga je predsjednik Suda već pritisnuo i rekao da ne pretjeruje s kopnenom granicom. “On zapravo u glavi ima jedno jednostavno rješenje: vi dobijete otvoreno more, ali tu (kopno op.a) ne radite nikakve poteškoče”, stoji u transkriptima Večernjeg lista. Sekolec je rekao kako će “i dalje navaljivati oko kopnja”.

14. Kako bi točno, prema odluci Suda, izgledala nova granica?

Granica na moru, prema Sekolecu, izgledala bi tako da je crta razgraničenja u Savudrijskoj vali ide od ušća rijeke Dragonje u moru, ravnom linijom prema talijanskoj granici. U razgovorima se ne spominje na koji se tok rijeke Dragonje misli – na staro korito ili na kanad sv. Oderika, u koji je skrenuta rijeka, piše Večernji.

“Mislim da postoje velike šanse da status bude… da će unutrašnje vode ostati do bazne crte. A podjela će biti ili 25/75 ili 33/66 posto”, rekoa je Sekolec, a Drenik se složila s takvim ishodom i rekla kako će sudac kojeg je imenovala hrvatska strana Budislav Vukas “poluditi”.

15. Što je s kopnenom granicom?

“Gledali smo slike, googlali, gledali Google Earth, vidjeli Jorasu kuću… On je rekao: Znate, ovo je mjesto… Nisam nešto za ekologiju. Taj južni dio je za komarce i žabe”, rekao je Sekolec koji nije bio popustvljiv oko kopnene strane. Zastupnica Drenik je pak smatrala da je more najvažnije, te je bila popustljivija oko kopna.

16. Što je Slovencima najvažnije na kopnu?

“A znaš što je važno? Možda da Guillaumeu jednom samo kažeš da kopno nije nevažno, da su nam važne samo četiri stvari: nasipi na Muri koje smo gradili i koji su nam za obranu od poplave, Brezovec, drage i Solana”, rekola je Simona Drenik.

17. Sekolec traži “što više streljiva”

“Da mi daš što više više streljiva, lijepo, pregledno, sektor po sektor. Ja ću to editirati tako da ću reći da su moji zapisi… Mislim da im seventualno, čisto neformalno dam u ruke”, rekao je Sekolec. S Drenik se složio kako je najsigurnije da da dođe i donese kompjuter, pa “otvore file i samo prenesu podatke”.

18. Kod suca na večeri

Sugovornici dogovoraju utjecaj ja jednog od sudaca Brunu Simmu, koji bi potom sugerirao predsjedniku Suda da se pozabavi kopnenom granicom. “Znaš što, ja ionako imam dogovorenu včeru kod Brune kući”, kaže Sekolec Drenik. “Radit ću na Simmi”, obećao je Sekolec.