Hrvatska je obilježila 26. obljetnicu Oluje. Pratili smo događanja u Kninu
U Knin je stigao cijeli državni vrh, ali bez predstavnika srpske manjine
Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 26. obljetnicu oslobodilačke operacije Oluje u kojoj su 1995. oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, te omogućene oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Središnja svečanost održava se u Kninu. Dio svečanosti odvija se na stadionu NK Dinara uz najviše tisuću uzvanika i građana.
11:18 Završena je središnja svečanost Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 26. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu.
11:12 Nakon prigodnih obraćanja Akrobatska grupa Krila Oluje izvela je program s četiri zrakoplova koji je trajao sedam minuta i imao je pet elemenata. Njihov nastup pojašnjenjima je popratio natporučnik Danijel Rigo.
10:58 Govor je održao i predsjednik Zoran Milanović. “Operacija Oluja jedan je od najsmjelijih pothvata u hrvatskoj povijesti”, poručio je i dodao: “Ljudi koji su se one zore kretali preko Miljevaca, mladi momci, u čijim glavama tko zna što je odzvanjalo, ali sigurno ne spokoj, već strah ali i nada u pobjedu, u tome nije bilo ničega osim hrabrosti i ljubavi. Često želim da hrvatska država u svojim nastojanjima, uspjesima ima tu organizaciju, čvrstu stegu u demokratskom društvu koji je tad imala vojska.”
Naglasio je kako je Hrvatska vojska mjesecima pripremala obruč kojim će poraziti neprijatelja i da tada nije bila superiorna u vojnom smislu, u tehnici, ali da je faktor bio čovjek. Nabrojao je generale bez kojih “danas ovoga ne bi bilo”. Istaknuo je i političko vodstvo i poručio da ono bez vrhunskih vojnika ne bi moglo ništa. “Bez malo dobrih ljudi, ključnih ljudi, nijedan veliki pothvat neće uspjeti”, poručio je predsjednik.
“I danas, kad kupujemo novu tehniku, opet ništa bez ljudi”, rekao je Milanović i dodao kako su oni koji su sudjelovali u Oluji napravili stvar koja nikad nije zabilježena u hrvatskoj povijesti.
“Prošle godine imali smo proslavu gesta”, ustvrdio je Milanović i naglasio kako se mora govoriti o zločinima. “Ne može biti svaka žrtva ista. Ubijani su ljudi i hrvatske i srpske nacionalnosti. S gestama nemam problema. To ne treba zaboraviti. To je bol koja toliko preteže na obje strane da ta poluga prijeti puknuti. Tu su ubijani na svojim kućnim pragovima babe i djedovi, ljudi koji su imali naivnu vjeru da mogu ostati na svom pragu, no ubijeni su, iznevjereno je temeljno ljudsko povjerenje. Za ta ubojstva nije nitko odgovarao, a radi se o desecima ljudi. I to zaslužuje pijetet.”
Osvrnuo se i na govor Plenkovića i Jandrokovića. “Govorili su o važnim razvojnim pitanjim, a ja ću sigurnosno. “Iza nas je teška serija odnosa s Haškim tribunalnom u kojem smo bili i odgovorni i optuživani za stvari koje nemaju veze s mozgom. U susjednim državama, pa i u BiH za koju želim vjerovati da je prijateljska, zasipaju hrvatsku optužnicama protiv hrvatskih ratnih zapovjednika za nedokazana, izmišljena djela otprije 26 godina. To nije dobro. Hrvatska država treba reći – taj film ne bute gledali, tim ljudima se neće suditi u hrvatskoj državi, to su naši ratni zapovjednici.”
Milanović je naglasio kako tuđe zaista ne tražimo. “Ovaj prostor je uvijek bio naseljen najtvrđima, najjačima. Tu se nikad nije lagodno živjelo. Krenemo li stalno žaliti nad sobom, kukati, nećemo se pomaknuti naprijed. I ako nas ima manje nego pred 20 godina, nema razloga za paniku. Izumrijeti nećemo. Okolnosti nikad nisu bile povoljnije nego danas. Moramo odrediti nacionalne interese.
Zahvalio se svima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu i naglasio kako je pobjeda bila čista. “Susjedima želim sve najbolje. Nadam se da ćemo ove godine preskočiti sitne inkriminacije, tu smo za suradnju, od svojih nestalih ne možemo odustati. Ne možemo odustati od potrage za tisuću ljudi i više i ne možemo pristati na to da se s njima izjednačuju ljudi koji su nestali u Hrvatskoj, druge nacionalnosti. Nema te vlasti u Hrvatskoj koja bi se na to mogla oglušiti. To je poruka susjedima ili prijateljima iz Beograda. Oko svega ostalog možemo trgovati”, poručio je Milanović.
“U spomen na sve pale, one koji su dali sve, veliko i hvala, živjela naša domovina”, zaključio je predsjednik.
10:44 Okupljene je pozdravio i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. “Nema sumnje, Oluja je bila legalna i pravedna operacija. To je povijesna činjenica koju nikakav povijesni revizionizam neće uzdrmati”, naglasio je poručivši kako su Oluja i Domovinski rat stijena na kojoj počiva Hrvatska.
Istaknuo je kako moramo biti ponosni na pobjedi i realizaciji cilja – stvaranja suveren države. Dodao je kako se mora još puno toga učiniti da bi standard bio bolji i da su pred hrvatskim narodom novi izazovi.
“Oni su svojstveni svijetu u kojem živimo, nepredvidivom, konfuznom i opasnom. Osim klimatskih promjena i gotovo svakodnevnih prirodnih katastrofa, pogodila nas je epidemija covida-19. Oko nas se događaju brojne promjene u međunarodnom poretku, veliki igraju presudne uloge, a mali traže kako se snaći. Oko nas se događaju migracije. Ugrožena je demokracija kakvu poznajemo, demagogija i populizam mijenjaju standarde”, poručio je.
Dodao je kako se u susjedstvu događaju procesi “na koje ne možemo žmiriti” te je naveo kako Hrvatska neće dozvoliti da se oslabi pozicija hrvatskog naroda u BiH, a istaknuo je i pokušaje povijesnog revizionizma u Srbiji. “Na to ćemo stalno ukazivati i poruka Srbiji iz Knina. Pogledajte istini u oči, prihvatite činjenice i odgovornost za ono što se događao devedesetih i onda možemo kvalitetnije surađivati”, rekao je.
“Trebamo jačati pobjednički duh, ljubiti domovinu, brinuti o javnom dobru, to treba biti zadaća svih nas”, zaključio je.
10:31 Premijer Andrej Plenković obraćanje okupljenima započeo je čestitkom obljetnice. Istaknuo je kako je poseban osjećaj na današnji dan doći u Knin, jer je to prilika prisjetiti se ponosa i pobjede.
“Ostvarenom pobjedom pokazali smo da smo u teškim uvjetima uspjeli ustrojiti respektabilnu vojnu silu. Stoga danas odajmo priznanje pobjedničkoj hrvatskoj vojsci i policiji koji su pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana porazile velikosrpsku politiku Miloševićevog režima čime je dovršen rat i uspostavljen mir. Tu pobjedu i legitimno pravo da živimo kao slobodni ljudi platili smo životima najhrabrijih hrvatskih sinova kojima smo trajno zahvalni kao i pripadnicima manjina koji su branili Hrvatsku”, poručio je Plenković.
Domovinski rat i pobjeda u Oluji, Bljesku i drugim akcijama temelj su Hrvatske, naglasio je Plenković. “Otkrivanje istine o nestalima, procesuiranje ratnih zločina i dosezanje pravde ostaje naša trajna dužnost”, rekao je i dodao kako se nastavljaju voditi politikom pomirbe i razumijevanja uz poštovanje istine i pijeteta prema svim žrtvama.
“Uvijek ćemo s ponosom slaviti Oluju i nikad nećemo dopustiti da se dovodi u pitanje njezin legitimitet, kao ni obrambeni karakter Domovinskog rata. To je poruka susjednoj zemlji Srbiji koja treba napustiti jalovu retoriku prošlosti i okrenuti se politici pomirenja i budućnosti”, poručio je.
Naglasio je kako se nalazimo u pandemiji kojoj se ne nazire kraj i da se nalazimo u fazi oporavka od krize. Napomenuo je kako je pred Hrvatskom “imperativ demografske opstojnosti” i obnova od potresa. Plenković je poručio i kako se vodeći politiku modernog suverenizma i zahvaljujući članstvu u EU-u može osnažiti hrvatski nacionalni interes.
10:20 Uslijedili su prigodni govori i okupljenima se prvi obratio umirovljeni pukovnik Danijel Rehak. “Mi bivši logoraši slobodu ne uzimamo zdravo za gotovo, to ne bi smio nitko. Nalazimo se ovdje u kraljevskom gradu Kninu gdje je počeo pakao za hrvatski narod devedesetih. Hrvatska mladost platila je visoku cijenu na putu slobode”, poručio je Rehak.
Istaknuo je kako su sudionici Oluje udarili čvrste temelje hrvatskih granica i za plodonosnu sretnu zemlju.
“Dragi prijatelji, budimo ponosni što pripadamo generaciji koja je sudjelovala u povijesnom vremenu stvaranja hrvatske države. Hrvatske će biti i kad nas više ne bude, a dok smo tu, smognimo snage zajedništvo iz rata prenijeti na mlade. I mi smo bili mladi, bilo nam je teško, ali nismo odustajali”, rekao je Rehak i mladima poručio da budu strpljivi, solidarni, odgovorni i da nastave graditi Hrvatsku.
10:13 Minutom šutnje odana je počast preminulim i nestalim braniteljima u VRO Oluja nakon što su njihova imena pročitali sinovi dvojice poginulih branitelja.
9:55 Pročitana su imena ozlijeđenih nakon čega su ispaljena 26 plotuna iz šest topničkih oružja. Pročitana je i povjesnica vojno-redarstvene akcije Oluja.
9:46 Hrvatska zastava je uz himnu podignuta na Kninskoj tvrđavi.
9:40 Započeo je središnji dio svečanosti na stadionu NK Dinara. “Hrvatski vojnici, pozdrav Domovini”, pozdravio je predsjednik Milanović.
9:25 Premijer Andrej Plenković vijenac je položio u pratnji ministara branitelja, unutarnjih poslova i obrane, Tome Medveda, Davora Božinovića i Marija Banožića, kao i bivšeg ministra obrane Damira Krstičevića.
9:20 Vijenac je položilo i izaslanstvo Hrvatskog sabora predvođeno predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.
9:10 Nakon molitve za sve poginule branitelje i njihove obitelji koju je vodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan krenulo je polaganje vijenaca. Prvi je vijenac položio predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović s izaslanstvom. Nakon njega su to učinili i predstavnici jedinica lokalne samouprave predvođeni županom Šibensko-kninske županije Markom Jelićem i kninskim gradonačelnikom Mariom Ćaćićem.
8:30 Jutros je za N1 natporučnik Danijel Rigo, komentator akrobatske grupe Krila Oluje, rekao da još nije sigurno hoće li biti zračne predstave zbog vremenskih prilika. “Zasad mislim da nećemo letjeti zbog vremenskih uvjeta, očekujem da bi oko 11 moglo biti ok. Specifično kod akrobatske grupe je to što predstavlja nacionalne boje na međunarodnim mintinzima, a to je letenje bliže, opasnije… Obuka traje dva do tri mjeseca, a onaj tko se obuči za određenu točku, on može samo tu točku raditi te sezone.”
8:00 Program počinje na središnjem trgu, neće biti zajedničkog vijenca državnog vrha. Svečanost nakon toga seli na NK Dinara gdje se održava središnji dio, a paralelno se održava svečanost na Kninskoj tvrđavi. U 9 sati i 44 minute trebala bi zavijoriti hrvatska zastava
Bez predstavnika srpske manjine
U Kninu se očekuje dolazak cijelog državnog vrha, no bez nazočnosti političkih predstavnika srpske manjine koji su najavili da ove godine neće doći na proslavu Oluje. Zvonjava crkvenih zvona i ove će godine u jutarnjim satima simbolično obilježiti ulazak Hrvatske vojske u Knin tijekom vojno-redarstvene operacije “Oluja”.
Nakon toga slijedi podizanje zastave Republike Hrvatske uz intonaciju državne himne, čitanje povjesnice o Oluji te imena poginulih i nestalih pripadnika VRO “Oluja” , a predviđeno je i ispaljivanje počasnih plutona te prelet aviona MiG-21.
Nakon prigodnih govora, održat će se program akrobatske grupe ‘Krila Oluje’ oko 11 sati. U 11,45 sati misu u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta predvoditi će vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan. Navečer će se na Kninskoj tvrđavi održati koncert Orkestra Oružanih snaga i vatromet.
U 84 sati oslobodili 10.500 četvornih kilometara
Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” počela je 4. kolovoza 1995., u njoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Kako je tekla Oluja
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.
U prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije, predsjednik Republike Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.
Oslobođenje Knina
Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana, oslobođeni su Sveti Rok nedaleko Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava.
Uz Knin, oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.