Hrvatska plaća sve jeftinije kamate. Koja je pozadina?
Pola milijarde kune uštede je super stvar, ali po cijeni zaduženja je Hrvatska i dalje tek 22. u EU
Ovdje nema mjesta cinizmu – vijest o tome da je Hrvatska izdala državnu obveznicu po rekordno niskoj kamati je svakako dobra. Tom obveznicom refinancirat će se postojeća od 1,5 milijardi dolara na koju je Hrvatska plaćala kamatu od 6,75 posto. Nova kamata je 1,324 posto, što u stvarnom novcu znači uštedu od otprilike 500 milijuna kuna. A pola milijarde kuna je lijepa hrpa novčanica.
Radi se o još jednom velikom poticaju za državne financije, a samim time i za gospodarstvo. Još je to jedna od dobrih ekonomskih vijesti koje sredinom ove godine zapljuskuju Hrvatsku. BDP je u prvom kvartalu rastao za lijepih 3,9 posto, prvi indikatori upućuju na to da bi rast u drugom kvartalu mogao biti još viši, 4,7 posto. Fitch je druga kreditna agencija koja je podigla hrvatski kreditni rejting iz “smeća” u rang investicijskog.
U pravu je, stoga, Andrej Plenković kad kaže da se izdanje spomenutih obveznica može smatrati uspjehom, pa čak je i politički logično i očekivano da se njime hvali. Problem je u tome što je taj uspjeh ipak relativan i što je rezultat, prije svega, solidne situacije u europskoj ekonomiji (u odnosu na onu o posljednjem desetljeću), a posebno politike Europske centralne banke koja i dalje upumpava novac u gospodarstvo i tako drži kamate na povijesno niskim razinama.
Stvar perspektive
Stvar je, dakle, perspektive. Primjerice, često nas sa svih strana bombardiraju ovim i onim ljestvicama po kojima je Hrvatska gotovo uvijek “pri dnu Europske unije”. Kad se kroz takve naočale pogleda na kamatu koju Hrvatska plaća na desetogodišnje obveznice, slika je ista. Onakva, naime, koja bi zaslužila naslov o tome da smo pri dnu EU.
Samo je šest zemalja EU koje plaćaju višu kamatu od naše: Češka, Italija, Poljska, Grčka, Mađarska i Rumunjska. Hrvatska je, dakle, na odličnom 22. mjestu. Nije to, naravno, kraj svijeta. Ali, iz ovakve perpsektive ipak znatno drugačije zvuči premijerska samohvala o gospodarskom napretku i rezultatu provođenja reformskih procesa.