Hrvatska primljena u eurozonu baš kad se euro izjednačio s dolarom. EU strahuje od neviđene inflacije
U običnim vremenima, ulazak Hrvatske bio bi vijest. Sada je samo crtica u analizama o budućnosti eura
Za šampanjac baš i nije bilo previše vremena: dok se u Bruxellesu svečano donosilo finalne akte za ulazak Hrvatske u eurozonu, zajednička europska valuta u vrijednosti se gotovo izjednačila s američkim dolarom. To se nije desilo još od studenog 2002., kada je euro bio na svojim počecima i kada se njime plaćalo u 12 europskih država.
Pristupanjem Hrvatske europodručje se širi na 20. članicu Europske unije. Zadnja zemlja koja je prije nas uvela euro bila je Litva, prije sedam i pol godina. Hrvatski dužnosnici prštali su od entuzijazma zbog povijesne odluke. U stabilnim vremenima, vijest o Hrvatskoj bila bi zasigurno (naj)važnija vijest iz eurozone u tom trenutku. Ali vremena su drugačija.
Prvi put u 20 godina
Stoga je briselska svečanost postala tek usputna bilješka u izvješćima europskih medija o stanju zajedničke europske valute koju će i Hrvatska početi koristiti od sljedeće godine. „Dok Zagreb želi unutra, devizna tržišta žele van“, sažima trenutnu situciju ugledni Financial Times.
Od početka godine euro je, prema medijskim izvješćima, izgubio više od 10 posto na vrijednosti, dok istovremeno američki dolar jača jer se smatra sigurnijim utočištem za kapital pa je potražnja za njim veća. To je dovelo do situacije koja je zadnji puta zabilježena prije dva desetljeća.
Stoga se užurbano analizira koji su sve razlozi doveli do toga i što predstoji. Iako se radi se o kombinaciji faktora, glavnim se smatra rat u Ukrajini – rat koji se vodi na europskom kontinentu – koji je, među ostalim, doveo do rasta cijena energenata, a to posebno utječe na EU i njezine članice.
Dvije strane medalje
Paritet zajedničke europske valute i dolara nije se desio zadnjih 20 godina, a analitičari i mediji prije svega procjenjuju da to u ovom trenutku ukazuje na rizik od recesije. Euronews, primjerice, to smatra signalom da tržišta pretpostavljaju da europsko gospodarstvo, zbog ruske invazije na Ukrajinu, ide prema recesiji.
Uz to, slabiji euro ima dvojaki učinak: s jedne strane, smanjuje cijenu izvoza iz EU-a, ali povećava cijenu uvoza, što nikako nije povoljno za europske potrošače. „To je dobra vijest za aktivnost jer podupire izvoznike, ali malo podiže inflaciju“, kaže francuski guverner Francois Villeroy de Galhau.
Prema procjenama analitičara, „doprinos“ inflaciji je minimalan, no to se događa u vrijeme kada se Europa već suočava s rekordnim stopama inflacije, dakle, rastom cijena koji utječe na standard Europljana.
Prekid opskrbe plinom?
Ono što dodatno povećava neizvjesnost u Europskoj uniji je energetska kriza i rizik da Rusija u potpunosti prekine dotok svog plina članicama EU-a. Opskrba je već i dosad smanjena, a od ovog ponedjeljka ruska kompanija Gazprom krenula je u redovito održavanje plinovoda Sjeverni tok 1 kojim plin iz Rusije ide prema Njemačkoj. U stabilna vremena to bi bila rutinska vijest. Ali vremena su drugačija.
Europski političari – pogotovo u zemljama koje su još uvijek bitno ovisne o ruskom energentu – pitaju se hoće li nakon 10 dana, koliko bi trebao trajati ovaj redoviti remont, plin ponovno krenuti prema Europi ili će ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristiti ovu priliku i trajno zavrnuti pipu.
To bi imalo goleme energetske i ekonomske posljedice za europske države. Francuski ministar financija Bruno Le Marie smatra potpuni prekid opskrbe plinom iz Rusije „najizglednijim scenarijem“.
Amerikancima jeftinije…
Slabiji euro je, s druge strane, dobra vijest za Amerikance kojima njihovi mediji već savjetuju kako da iskoriste jačanje dolara, ako putuju u Europu. Zbog inflacije je, doduše, skuplje putovati, ali zato im je nešto jeftinije kupovati u EU.
Za sendvič od 15 eura u Parizu, izračunali su na CNBC-ju, američki je turist prije godinu dana morao izdvojiti nešto manje od 18 dolara, a sada mrvicu više od 15.
…Europljanima sve skuplje
Europljane taj sendvič košta jednako kao prije godinu dana – osim ako, kao i štošta drugo, rekordna inflacija nije i njegovu cijenu pogurala prema gore. A tu vjerojatno i nije kraj.
EU čekaju vrlo neizvjesna vremena, s mogućom recesijom na vratima. U Bruxellesu su ipak nešto manje pesimistični. U novim ekonomskim prognozama Europska komisija očekuje gospodarski rast u EU i eurozoni, iako po nižim stopama nego što se ranije predviđalo.
Ali onaj sendvič mogao bi postati još skuplji: prema projekcijama Komisije, inflacija bi ove godine mogla doseći rekordnu stopu od 7,6 posto u europodručju i 8,3 posto u EU.