Hrvatska protiv uvođenja digitalnog poreza, jer joj ni Google i Facebook ne mogu pokriti troškove provedbe

Vlada se brine da bi troškovi uvođenja i prikupljanja novog poreza premašili financijske koristi

ZADNJA IZMJENA: tra 7, 2019

Austrija uvodi porez najjačim internetskim platformama, vijest je koja je ovih dana brzo obišla Europu, a izazvala je i vrlo veliko zanimanje medija u Hrvatskoj. Ništa čudno, radi se o jednom od pitanja oko kojeg se već duže vrijeme lome koplja s obje strane Atlantskog oceana, ali i unutar Europske unije.

Ideja da se uvede jedinstveni, europski porez na prihode od oglašavanja velikih internetskih platformi nije dobila potporu država članica ni na zadnjoj sjednici Vijeća za ekonomske i financijske poslove, održanoj sredinom ožujka. Kao krivci za izostanak dogovora uglavnom su se navodile Irska, Danska i Švedska. No, po informacijama koje ima Telegram, stajalište hrvatske Vlade za tu sjednicu Vijeća, za koju se očekivalo da bi konačno mogla donijeti rezultata, također je bilo – negativno.

“Neke članice i dalje imaju rezerve”

Europska komisija još je prije godinu dana predložila da se s tri posto oporezuju usluge digitalnog oglašavanja, posredovanja putem digitalnih platformi te prodaja podataka. Taj je prijedlog Hrvatskoj bio prihvatljiv. No, države članice se nisu uspjele usuglasiti oko originalnog prijedloga Komisije pa su Njemačka i Francuska početkom lanjskog prosinca predložile da se porez odnosi samo na digitalno oglašavanje.

Temeljem toga, Rumunjska je, kao predsjedateljica EU-om, izradila novi tekst prijedloga koji predviđa porez od tri posto na usluge digitalnog oglašavanja i počeo bi se primjenjivati od 1. siječnja 2022. godine. O tom su prijedlogu ministri raspravljali na spomenutom sastanku Vijeća 12. ožujka. “Rasprava je otkrila da, unatoč širokoj potpori velikog broja članica, neke delegacije i dalje imaju rezerve (…)”, stoji u zaključcima s tog sastanka.

Vladi uvođenje novog poreza preskupo

Hrvatska je jedna od članica koja nije zadovoljna predloženim rješenjem. Prema stajalištu Vlade, koji je Telegram dobio na uvid, Banske dvore muči to što je porezna osnovica sužena samo na digitalno oglašavanje. Time “za male države članice, kakva je Hrvatska, troškovi uvođenja i administriranja ovoga poreza uvelike premašuju njegove financijske koristi”.

U Vladi se, dakle, boje da bi više novca morali uložiti u uvođenje novog poreza, nego što bi od njega državni proračun zaradio. Svoju bojazan, čini se, temelje na ranijoj procjeni Europske komisije da bi Hrvatska od uvođenja digitalnog poreza na oglašavanje, posredovanje i prodaju podataka “ostvarila skroman prihod od 15 milijuna kuna godišnje”, kako se navodi u stajalištu. Kada bi se porez uveo samo na oglašavanje, “ti se prihodi rapidno smanjuju”, procijenila je Vlada. Kad se uzmu u obzir troškovi koje će uzrokovati provedba, računaju dalje u Banskim dvorima, može se zaključiti da će utjecaj na proračun biti negativan.

Nezadovoljne i Irska, Švedska, Danska…

Na pitanje o službenom stavu Hrvatske oko kompromisnog prijedloga za oporezivanje prihoda od oglašavanja, kao i o tome na čemu se temelji procjena o prihodu od samo 15 milijuna kuna, ni Ministarstvo financija, ni Porezna uprava nam nisu odgovorili.

Odluke koje se tiču poreza u Vijeću se donose jednoglasno što znači da je dovoljno da im se usprotivi jedna zemlja članica. No, Hrvatska nije usamljena u protivljenju kompromisnom prijedlogu. Nisu mu bile sklone ni Irska, Švedska, Danska i Finska, a određenih rezervi imale su druge članice, primjerice Estonija i Slovenija.

Start za uvođenje digitalnog poreza

U Hrvatskoj postoji i stranka koja se u svom programu za europske izbore eksplicitno zalaže za uvođenje digitalnog poreza za velike on-line platforme. Štoviše, odmah nakon objave vijesti iz Austrije, na službenom facebook profilu Starta uvođenje ovakvog poreza pozdravljeno je kao odgovorno i pravedno, uz dodatak da će se Start zalagati za jačanje pozicija startupova, mikro, malih i srednjih poduzeća.

“Mi se zalažemo za uvođenje jedinstvenog europskog poreza na velike on-line platforme i servise. Dakle, taj porez bi se skupljao po jedinstvenoj stopi na razini EU, a onda se isplaćivao državama članicama, ovisno o zaradi koje su te kompanije napravile u njima”, kaže Bojan Glavašević, drugi na listi Starta za europske izbore. On smatra kako je EU vrlo dobar alat za interakciju s ovako velikim kompanijama i kako bi i internetskim gigantima, naposljetku, više odgovaralo da porez plaćaju po jedinstvenoj stopi u cijeloj Uniji, nego, kao što se čini da će uskoro biti slučaj, po različitim stopama od zemlje do zemlje.

Austrija, Francuska i Britanija uvode svoj porez

No, o uvođenju eventualnog digitalnog poreza odlučivat će se očito tek nakon konstituiranja novog saziva Europskog parlamenta. U međuvremenu, Francuska oporezuje prihode velikih platformi od on-line oglašavanja po stopi od tri posto i očekuje u ovoj godini prihod od 500 milijuna eura. Austrija će naplaćivati porez od pet posto, a Velika Britanija od 2020. godine po stopi od dva posto.

Hrvatska se, po svemu sudeći, još neko vrijeme neće naći u tom društvu. Jer – Google, Facebook, Apple, Amazon i ostali, ne mogu platiti toliko poreza koliko je potrebno Hrvatskoj da pokrije troškove njegovog prikupljanja.

Jasmin Klarić
Telegram autor
600 članaka Više o autoru
Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
501 članak Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program