Ambis pred kojim se nalazi domaće gospodarstvo je, pritom, dobilo i konkretne obrise – BDP je u drugom tromjesečju pao za 15,1 posto. Koliko je to? Pa… kad su u prvom tromjesečju 2009. godine u ministarstvu financija s nevjericom buljili u podatke koji su im dolazili s terena i koji su značili da je globalna kriza došla u Hrvatsku, pad je bio 8,8 posto BDP-a. Pokazatelji su se vratili u plus tek šest godina kasnije.
Kurz i Merkel
Problem, naravno, nije samo gospodarstvo, cijeli svijet sa zebnjom gleda na jesen i zimu (i) zbog razvoja pandemije. Brojke probijaju sve rekorde i politički lideri pokušavaju pripremiti građane na vrlo neizvjesne dane koji slijede. Austrijski premijer Sebastian Kurz tako je poručio u petak građanima da mora biti jasno da će im sljedeći mjeseci biti teški.
“Početak školske godine, zima i brojne aktivnosti se iz vanjskih prostora premještaju u zatvorene. A stiže i val gripe”, nabrajao je Kurz, koji se ponadao da će sljedeće ljeto ipak biti – normalno. Ne “novo normalno”, već isto onakvo kakva su bila do ove, 2020. godine koja kao da je ispala iz scenarija lošeg distopijskog SF-a.
“Stanje je ozbiljno. Nepromijenjeno ozbiljno, a moramo računati s tim da bi u sljedećim mjesecima moglo postati još teže“, rekla je pak istog dana njemačka premijerka Angela Merkel, podcrtavši kako zabrinuto gleda na jesen i zimu. Dotakla se i gospodarstva kazavši kako je Njemačkoj cilj sačuvati radna mjesta i spriječiti stečajeve, te se ponadavši kako će krizni fondovi EU početi djelovati 2021. godine.
Korona, crvene liste, BDP – tišina
Ukratko, dvoje političara u zemljama prema kojima Hrvatska često diže pogled i ravna svoja politička očekivanja i postupanja u razmaku od nekoliko sati imalo je javne istupe kojima upozoravaju građane na ozbiljnost tjedana i mjeseci koji slijede. Andreja Plenkovića, ako ne računamo nekoliko prigodnih rečenica na sjednicama Vlade, međutim, nema nigdje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ni kad su brojke probile dvjesto, pa tristo slučajeva dnevno, ni kad je ozbiljna turistička sezona u zemlji zbog toga naprasno prekinuta, pa ni u petak, kad je objavljen uvjerljivi rekord pada BDP-a u ovoj zemlji, Andrej Plenković nije građanima poslao ozbiljnu poruku o tome što se dogodilo i što Hrvatsku čeka u doba godine za koje se još negdje od ožujka zna da će biti najizazovnije i gospodarski, i zdravstveno, i socijalno.
Leadership i eskivaža
To što rade, primjerice Merkel i Kurz zove se leadership. Ono što radi Plenković – barem dosad – uporno je eskiviranje loših vijesti. O koroni tako govore Capak i Beroš, o iščezavanju BDP-a Marić, Ćorić i ostali minstri koji su se razletjeli po dnevnicima, a o crvenim listama Grlić Radman. Sa stajališta kratkoročnog političkog marketinga donekle je i razumljivo da se premijer ne želi javno izlagati u situacijama kad upozorava na loše vijesti i teške dane – već samo onda kad donosi neko rješenje, novac ili dobru vijest.
Problem je u tome što se ni u relativno normalnim situacijama dobro upravljanje državom ne sastoji od niza sitnih pozitivnih odsječaka kratkoročnog političkog marketinga. U krizi, pogotovo dramatičnoj i globalnoj, pogotovo onoj koja upravo dok čitate ove retke počinje ozbiljnije tresti same temelje društvene i ekonomske stabilnosti u zemlji, najmoćniji političar u Hrvatskoj ne može sebi priuštiti pričuvnu poziciju – koliko god stvarnost bila nezgodno suprotna njegovoj svibanjskoj proklamaciji o “pobjedi nad koronom”. “Oko oluje” je stvar već sad nostalgičnog sjećanja na ljeto. Vežite se, polijećemo. I krajnje je vrijeme da se pilot udostoji obratiti putnicima…
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska ruši rekorde u broju zaraženih i padu BDP-a, a tek stiže gadna jesen. Gdje je, pobogu, premijer?
Ne bi li premijer trebao objasniti javnosti što se sprema oko koronavirusa i ekonomske krize do kraja godine?
Ni kad su brojke probile dvjesto, pa tristo slučajeva dnevno, ni kad je ozbiljna turistička sezona u zemlji zbog toga naprasno prekinuta, pa ni u petak, kad je objavljen uvjerljivi rekord pada BDP-a u ovoj zemlji, Andrej Plenković nije građanima poslao ozbiljnu poruku o tome što se dogodilo i što Hrvatsku čeka u doba godine za koje se još negdje od ožujka zna da će biti najizazovnije i gospodarski, i zdravstveno, i socijalno.
Hrvatska više nije u “oku oluje”, gotovo bolesno mirnom mjestu u blizini kojeg sa svih strana vjetrovi čupaju krovove, stabla iz korijenja i na dugo vremena mijenjaju cijeli krajolik. Privid normalnosti koji je donijela kakva-takva turistička sezona naprasno je prekinut stotinama novootkrivenih slučajeva koronavirusa dnevno (i to dok je Hrvatska i dalje na EU dnu po broju provedenih testova), te krajem ozbiljne sezone koje su označile crvene liste velikog broja zemalja za povratnike iz naše zemlje.
Ambis pred kojim se nalazi domaće gospodarstvo je, pritom, dobilo i konkretne obrise – BDP je u drugom tromjesečju pao za 15,1 posto. Koliko je to? Pa… kad su u prvom tromjesečju 2009. godine u ministarstvu financija s nevjericom buljili u podatke koji su im dolazili s terena i koji su značili da je globalna kriza došla u Hrvatsku, pad je bio 8,8 posto BDP-a. Pokazatelji su se vratili u plus tek šest godina kasnije.
Kurz i Merkel
Problem, naravno, nije samo gospodarstvo, cijeli svijet sa zebnjom gleda na jesen i zimu (i) zbog razvoja pandemije. Brojke probijaju sve rekorde i politički lideri pokušavaju pripremiti građane na vrlo neizvjesne dane koji slijede. Austrijski premijer Sebastian Kurz tako je poručio u petak građanima da mora biti jasno da će im sljedeći mjeseci biti teški.
“Početak školske godine, zima i brojne aktivnosti se iz vanjskih prostora premještaju u zatvorene. A stiže i val gripe”, nabrajao je Kurz, koji se ponadao da će sljedeće ljeto ipak biti – normalno. Ne “novo normalno”, već isto onakvo kakva su bila do ove, 2020. godine koja kao da je ispala iz scenarija lošeg distopijskog SF-a.
“Stanje je ozbiljno. Nepromijenjeno ozbiljno, a moramo računati s tim da bi u sljedećim mjesecima moglo postati još teže“, rekla je pak istog dana njemačka premijerka Angela Merkel, podcrtavši kako zabrinuto gleda na jesen i zimu. Dotakla se i gospodarstva kazavši kako je Njemačkoj cilj sačuvati radna mjesta i spriječiti stečajeve, te se ponadavši kako će krizni fondovi EU početi djelovati 2021. godine.
Korona, crvene liste, BDP – tišina
Ukratko, dvoje političara u zemljama prema kojima Hrvatska često diže pogled i ravna svoja politička očekivanja i postupanja u razmaku od nekoliko sati imalo je javne istupe kojima upozoravaju građane na ozbiljnost tjedana i mjeseci koji slijede. Andreja Plenkovića, ako ne računamo nekoliko prigodnih rečenica na sjednicama Vlade, međutim, nema nigdje.
Ni kad su brojke probile dvjesto, pa tristo slučajeva dnevno, ni kad je ozbiljna turistička sezona u zemlji zbog toga naprasno prekinuta, pa ni u petak, kad je objavljen uvjerljivi rekord pada BDP-a u ovoj zemlji, Andrej Plenković nije građanima poslao ozbiljnu poruku o tome što se dogodilo i što Hrvatsku čeka u doba godine za koje se još negdje od ožujka zna da će biti najizazovnije i gospodarski, i zdravstveno, i socijalno.
Leadership i eskivaža
To što rade, primjerice Merkel i Kurz zove se leadership. Ono što radi Plenković – barem dosad – uporno je eskiviranje loših vijesti. O koroni tako govore Capak i Beroš, o iščezavanju BDP-a Marić, Ćorić i ostali minstri koji su se razletjeli po dnevnicima, a o crvenim listama Grlić Radman. Sa stajališta kratkoročnog političkog marketinga donekle je i razumljivo da se premijer ne želi javno izlagati u situacijama kad upozorava na loše vijesti i teške dane – već samo onda kad donosi neko rješenje, novac ili dobru vijest.
Problem je u tome što se ni u relativno normalnim situacijama dobro upravljanje državom ne sastoji od niza sitnih pozitivnih odsječaka kratkoročnog političkog marketinga. U krizi, pogotovo dramatičnoj i globalnoj, pogotovo onoj koja upravo dok čitate ove retke počinje ozbiljnije tresti same temelje društvene i ekonomske stabilnosti u zemlji, najmoćniji političar u Hrvatskoj ne može sebi priuštiti pričuvnu poziciju – koliko god stvarnost bila nezgodno suprotna njegovoj svibanjskoj proklamaciji o “pobjedi nad koronom”. “Oko oluje” je stvar već sad nostalgičnog sjećanja na ljeto. Vežite se, polijećemo. I krajnje je vrijeme da se pilot udostoji obratiti putnicima…