Hrvatska se obvezala da će do 2024. na obranu trošiti 9,4 milijardi kuna godišnje. Dosad smo trošili 6,7 milijardi
Na to će se na summitu NATO-a u Londonu idućih dana javno obvezati premijer i ministar
Nakon što je krajem listopada u Bruxellesu Hrvatska, kao i neke druge članice NATO-a, dobila gotovo ultimatum od SAD-a i NATO-a da za šest tjedana sastavi plan kako doći do izdvajanja od dva posto BDP-a za obranu, ministar obrane Damir Krstičević za Večernji list je potvrdio da je takav akcijski plan sastavljen.
Na summit NATO-a u Londonu, 3. i 4. prosinca, putuju i premijer Andrej Plenković i ministar Krstičević, a tom će prigodom oni preuzeti javnu obvezu da će Hrvatska tih 2 posto izdvajanja dosegnuti za pet godina, tj. 2024., kada će, procjenjuje se, zemlja za obranu trošiti 9,4 milijardi kuna godišnje.
Najmanje trošimo na opremu i modernizaciju
Riječ je o 40-postotnom povećanju budući da se dosad trošilo 6,7 milijardi, odnosno 1,68 posto BDP-a. Od tog iznosa na aktivnu vojsku troši se pet milijardi kuna, a u cjelokupan iznos uračunate su i vojne mirovine veterana.
Hrvatska je među 28 članica NATO-a, gledajući podatke za 2019., najgora i nalazi se na zadnjem mjestu po trošenju za opremanje i modernizaciju. Na to trošimo samo 6,7 posto ukupnog vojnog proračuna. Odnosno, trošimo 70-ak milijuna dolara u odnosu na oko milijardu dolara ukupne svote.
Slovenija među škrtijima
Medijalna je vrijednost potrošnje na opremu među članicama oko 23 posto, a NATO-ov zadatak koji Hrvatska ovdje mora ispuniti pretpostavlja da zemlja članica na opremanje i modernizaciju svoje vojske troši najmanje 20 posto ukupnih izdvajanja za obranu. Taj cilj treba dostignuti 2024.
U Europi najviše troši Velika Britanija (61 mlrd. dolara), Njemačka (oko 55 mlrd.), dok je među zemljama koje najmanje troše Slovenija, s izdatkom od 581 milijun dolara.