Hrvatska tvrdi da je Srbija sakrila zajedničke nekretnine u Londonu i Albaniji te silne milijune
Nakon raspada Jugoslavije trebale su biti podijeljenje. Hrvatska je pokrenula sudski spor
Srbija je sakrila nekoliko nekretnina koje su bile u vlasništvu bivše Jugoslavije ili su joj dane na korištenje od ostalih zemalja sljednica bivše države, tvrdi Hrvatska koja je zbog toga pokrenula sudski spor.
Riječ je o dva stana u Londonu, vili u albanskom gradu Draču i zemljištu u Tirani, koji su također trebali biti predmet sukcesije i podijeljeni među zemljama, piše Večernji list. Da su nekretnine namjerno izostavljene s popisa Hrvatska je doznala svojim kanalima, te je potom pokrenula sudski spor kako bi se zabranila njihova prodaja.
Natežu se i oko novca
No, nekretnine nisu jedini problem sukcesije, piše Večernjak. Srbija ne surađuje ni kad je riječ o podjeli novca u mješovitim bankama bivše SFRJ u inozemstvu. Naime po raspadu Jugoslavije na deviznim računima bilo je 645,55 milijuna američkih dolara, od čega Hrvatskoj po sporazumu o sukcesiji pripada 23 posto, odnosno 148,5 milijuna dolara.
U trenutku razgovora o podijeli Srbija je izvijestila ostale države da na računu ima tek 56 milijuna dolara, a Hrvatska sad tvrdi da je preostali novac nestao jer ga je Srbija koristila za podmirivanje dugovanja svojih tvrtki u inozemstvu.
Dosad preuzeto 20 nekretnina
Hrvatska je dosad preuzela 20 diplomatskih nekretnina koje joj pripadaju po sporazumu o sukcesiji, poput rezidencija u Madridu i Helsinkiju te Madagaskaru i veleposlanstava u Stockholmu, Parizu i Beču.
Za one nekretnine za koje je utvrđeno da po svojoj posebnosti i veličini premašuju potrebe i udjele države sljednice rezidencije dogovoreno je da idu u zajedničku prodaju i dosad su tako prodane rezidencija u New Yorku, rezidencije i veleposlanstva u Tokiju i Bonnu, a još se razgovara kako raspodijeliti velike diplomatske komplekse u Brazilu, New Delhiju i Moskvi, koje nisu u istoj kategoriji kao nekretnine u SAD-u, Njemačkoj, Japanu i Švicarskoj.
Iz Srbije ne reagiraju
Tijekom razgovora o raspodjeli diplomatsko-konzularnih predstavništava Hrvatska je, pak, doznala za još dva stana u Londonu zbog kojih je pokrenula sudski postupak i ishodila zabranu prodaje. Te su stanove koristili vojni atašei bivše države i Srbija, a Hrvatska želi da budu uključena u raspodjelu po aneksu A ugovora.
On upućuje na to da se za vojnu imovinu koja se koristila u civilne svrhe trebaju sklapati aranžmani među državama kojih se to tiče. Hrvatska poziva da se počne razgovarati, ali odaziva zasad nema, piše Večernji.
Umjesto 645 milijuna ostalo 56 milijuna
Problematično je i skrivanje novca koji se rješava po aneksu C ugovora. Prema sukcesijskom ugovoru iz 2002. na deviznim računima u inozemstvu bilo je 645,55 milijuna dolara. No Srbija je izvijestila kako na tim računima ima samo 56 milijuna dolara, a iz Narodne banke SRJ u poručili kako ne znaju tko je davao naloge za isplatu i da su dokumenti uništeni u bombardiranju Srbije.
Što se konkretno dogodilo Hrvatska je doznala tek kada je sa Slovenijom pokrenula sudski postupak protiv Anglo-Yugoslav Bank na čijem je računu trebalo biti 35 milijuna funti, a Srbija je navela da su ostala tek tri. Tada se doznalo da je Narodna banka SRJ dala zeleno svjetlo za prebijanje deviznog duga s plasmanima najmoprimaca iz SRJ.
Suočena s dokazima Srbija je pristala na isplatu manjeg udjela iz banke, umjesto 38% na 13% isplate. No priča se potom opet zakomplicirala. Naime, kad je novac sjeo na račune sljednica, ispalo je da je u banci zapravo bilo više novca nego što je Srbija izvijestila pa se pretpostavlja da je ista situacija i s računima drugih banaka.
Nekretnine u Albaniji
Kad je riječ o nekretninama u Albaniji, Hrvatska je 2019. na sastanku Stalnog odbora za sukcesiju u Zagrebu htjela razjasniti da sva naknadno pronađena imovina mora biti ugrađena u popis nekretnina u inozemstvu. Dogovoreno je da će tekst preporuka koje su zajednički dogovorene biti poslan i usuglašen do kraja pisanim putem. Sve države sljednice su tako i učinile, osim Srbije. Unatoč požurnicama, iz Beograda nema reakcija, tvrdi se.
U međuvremenu je Hrvatska navodno pronašla još nekretnina koje Srbija nije uvrstila na popis imovine – zemljište u Tirani te vilu u Draču te je diplomatskim putem Albaniji iskazala za njih interes. Slučaj se proučava jer su te nekretnine na albanskim sudovima u postupku denacionalizacije