Hrvatska u vrhu po smrtnosti u Europskoj uniji. U samo pet zemalja je gore nego kod nas
Veću smrtnost imaju Bugarska, koja je s 1602 umrlih na vrhu liste 28 zemalja, a slijede Latvija, Rumunjska, Litva i Mađarska
Dok su druge mediteranske zemlje u vrhu po najnižoj smrtnosti u Europskoj uniji, Hrvatska je prema podacima iz 2016. godine čak šesta po smrtnosti svojih stanovnika i broji 1336 umrlih na 100.000 ljudi. Za razliku od RH druge se mediteranske zemlje na toj listi itekako dobro drže, pa tako primjerice Španjolska, prema podacima Eurostata, ima najnižu stopu smrtnosti u EU s 829 umrlih na 100.000 stanovnika.
Bugarska u vrhu po smrtnosti
Nakon Španjolske slijede također mediteranske zemlje Francuska (838 umrlih), Italija (843) i Malta (882). „Najniža stopa smrtnosti je u mediteranskim zemljama i to ne samo zbog prehrane bogate povrćem i ribom, nego i zbog načina života“, kaže Manuel Anguita, predsjednik Španjolskog udruženja kardiologa. “Jako držimo do društvenog života i zato više izlazimo van, pa se krećemo više od ljudi u nordijskim zemljama koje nas nadmašuju u BDP-u po stanovniku“, dodaje.
Veću smrtnost od Hrvatske, pak, imaju Bugarska, koja je s 1602 umrlih na vrhu liste 28 zemalja, a slijede Latvija, Rumunjska, Litva i Mađarska. Prosjek EU-a je 1.002 umrlih.
Najviše umrlih zbog bolesti krvožilnog sustava
Najveći broj smrti, 36 posto, uzrokovano je bolestima krvožilnog sustava, 26 posto je posljedica raka a 8 posto respiratornih bolesti. Na prometne nesreće i vanjske uzroke otpada 4 posto a po isto toliko i na bolesti živčanog sustava, mentalne i bolesti probavnog sustava.
U Španjolskoj se niska stopa smrtnosti tumači i visokom očekivanom životnom dobi. Prosječni stanovnik Španjolske umre u 83. godini dok je 80,6 godina prosjek industrijski razvijenih zemalja okupljenih u organizaciji OECD-u. Španjolska je nakon Japana s 83,9 godina, druga zemlja u svijetu po očekivanoj životnoj dobi.
Smanjenje arteroskleroze izazov za liječnike
„Unatoč ovakvoj privilegiranoj slici Španjolske, izazov s kojim se suočavamo jest kako smanjiti arterosklerozu, što je starenje arterija i nakupljanje loših masti i kolesterola na njihovim stijenkama“, kaže Anguita. Podsjeća da 50 posto stanovnika Španjolske ima previsoku razinu štetnog kolesterola zbog loše prehrane, nedostatka vježbanja, a u nekim slučajevima i genetike.
Od 1970. do 2015. godine životna dob stanovnika u toj zemlji porasla je sa 70 na više od 80 godina. Čak 99,8 posto Španjolaca ima pristup javnom zdravstvenom osiguranju dok je prosjek OECD-a 97,9 posto, podatak je novina El Paísa.
Rezanje ulaganja u zdravstvo
No, tijekom nedavne gospodarske krize te uvođenja vladinih mjera štednje u cilju smanjenja proračunskog deficita, Španjolska je bila u vrhu po rezanju ulaganja u zdravstvo.
Od 2009. do 2013. godine ulaganja u zdravstvo bila su porasla 0,6 posto dok je u prethodnim godinama bio zabilježen porast od 3,4 posto. Godine 2016. ulaganja u zdravstvo iznosila su 2.800 eura po stanovniku na godinu, što je oko 700 eura manje od prosjeka OECD-a.