Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Mi uopće nemamo zakon koji kontrolira političke kampanje na mrežama. Ozbiljno, možemo završiti kao Amerika

Zbog nedostatnih zakona hrvatski izbori idealna su meta za utjecaj stranih sila

ZADNJA IZMJENA: ruj. 15, 2018
Foto: AFP

U zakonima mnogih zemalja koji se bave financiranjem političkih aktivnosti jasno su definirana pravila po kojima se određuju načini na koji se stranke i kampanje mogu financirati, ukupan iznos troška, transparentnost procesa…

Sve to, međutim, kako su pokazali šokantni primjeri s američkih predsjedničkih izbora 2016. godina i poplava sličnih zbivanja na većini izbornih ciklusa po svijetu, u doba sveobuhvatnih društvenih mreža je savršeno nedostatno.

Važeći hrvatski zakoni, pa i najnoviji Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, koji je upravo prošao kroz javno savjetovanje, također se teško mogu nositi s izazovima koje donosi takva zloupotreba političkog oglašavanja.

Ukratko, na ishod bilo kojih sljedećih izbora u Hrvatskoj moći će se značajno utjecati novcem čija bi količina i izvor mogli ostati potpuno nepoznati.

Kome, kad i pošto – ne zna se

Najjača društvena mreža putem koje su ovakvi utjecaji najučinkovitiji je Facebook, koji u svijetu ima preko dvije milijarde, a u Hrvatskoj oko dva milijuna korisnika.

U stvarnom, fizičkom svijetu, za svaki plakat, ili oglas u medijima neke političke stranke ili kandidata mora se znati cijena i ime onog koji ju plaća. Na Facebooku se – po sadašnjem stanju stvari na toj društvenoj mreži i po slovu hrvatskih propisa – neće znati ne samo tko je i koliko platio za neki oglas, nego ni kome je on prikazan.

Naime, na američkim izborima se pokazalo kako je sasvim moguće političke, kao i ostale oglase, prikazivati ciljanoj skupini birača, u vremenu u koje naručitelju oglasa najviše odgovara. Po sadašnjem stanju stvari, to je još uvijek moguće u Hrvatskoj.

Opasno targetiranje birača

Dakle, ako analitika pokaže da se u, recimo, petoj izbornoj jedinici muški birači, između 30-45 godina, srednje školske spreme, koji slušaju Marka Perkovića Thompsona i vole akcijske filmove, dvoume oko toga da li da daju glas HDZ-u ili Nezavisnima za Hrvatsku, netko može baš toj demografskoj skupini u posljednjem tjednu izbora pokazivati oglase koji napadaju kandidata protivničke strane.

Tko financira te oglase, za čiju korist, kome su, koliko i za koji iznos novca prikazani, pa čak i njihov sadržaj (mimo onih koji su ga platili i onih kojima je prikazan) – ostaje posve nepoznato.

Vjera u demokraciju prva je žrtva

Sve to natjeralo je Sivu Vaidhyanathana, profesora na medijskim studijima Sveučilišta u Virginiji da prošle godine u tekstu za New York Times napiše sljedeće: “Mi smo usred svjetskog internetskog udara na demokraciju. (…) U informacijskom ratu 21. stoljeća koji se vodi na društvenim mrežama, vjera u demokraciju je prva žrtva”.

Facebook i ostale društvene mreže su se nakon američkih izbora 2016. godine ipak počeli mijenjati. Za izbore u SAD-u i Brazilu se politički marketinški materijal pokazuje pod oznakom “politički oglas”, a pored toga stoji i tko plaća taj sadržaj.

“Ove promjene neće u potpunosti spriječiti zloupotrebe. Borimo se protiv pametnih, kreativnih i dobro financiranih neprijatelja koji mijenjaju taktiku čim mi primijetimo zloupotrebu”, poručili su iz Facebooka povodom predstavljanja promjena pravila o političkim oglasima u svibnju ove godine. Te promjene, barem zasad, se ne odnose na druge zemlje, pa tako ni na Hrvatsku.

Problem koji hrvatski zakon ne prepoznaje

Ovaj problem se, pak, u hrvatskom aktualnom prijedlogu zakonskih izmjena o financiranju političkih aktivnosti ni na koji način ne prepoznaje.

“Hrvatska je svakako u opasnosti da postane meta stranih uplitanja u političke procese, ako to već nije postala. U Hrvatskoj je već sad zakonski zabranjeno financiranje političkih aktivnosti od strane stranih država, političkih stranaka i pravnih osoba, ali još uvijek ne znamo tko i s koliko novca financira različite političke kampanje na društvenim mrežama”, kaže nam Jelena Tešija, stručna suradnica GONG-a.

GONG predlaže nekoliko promjena zakona

Ova nevladina udruga je u javnoj raspravi predložila nekoliko promjena zakonskog teksta kako bi se u obzir ipak uzelo financiranje kampanja na društvenim mrežama. Naime, GONG je predložio da se pojam “medijskog oglašavanja” u zakonu precizira na način da se nedvosmisleno uključi i oglašavanje na portalima i društvenim mrežama.

Facebook, Google i Twitter bi, nadalje, morali DIP-u dostavljati podatke o financiranju političkih oglasa na svojim platformama, u što bi bilo uključeno i ime kupca oglasa i uplaćeni iznos.

‘Potrebno je precizirati zakone’

Na pitanje o tome ne bi li se možda pod “medijsko oglašavanje”, kako je općenito navedeno u zakonu, moglo podrazumijevati i oglašavanje na društvenim mrežama, Tešija kaže: “Budući da je politička kultura u Hrvatskoj takva kakva je, smatramo nužnim precizirati zakone kako bi se izbjeglo ikakvo pogrešno tumačenje pojedinog članka izvan konteksta samog zakona”.

Iz GONG-a se nadaju i da će rezultate u transparentnosti financiranja političkih kampanja, ali i sprječavanju širenja lažnih vijesti putem društvenih mreža polučiti i akcija Europske komisije koja je pokrenula izradu Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, a koju su pozvane potpisati i velike društvene mreže i digitalne platforme.

A dotad će se, sva je prilika, na ishod izbora i tok političkih procesa u Hrvatskoj moći utjecati nepoznatom količinom novca nepoznatih donatora.

Jasmin Klarić
Telegram autor
42 članka Više o autoru
Više s weba