Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Hrvatske ceste su austrijskoj firmi za posao dale 174 milijuna kuna. Izračunali smo, može se napraviti za 100 milijuna

Hrvatske ceste raspisale su takav natječaj da se na njega mogla javiti samo jedna, austrijska tvrtka. To se na kraju i dogodilo

ZADNJA IZMJENA: kol 16, 2019

Prije tri tjedna pisali smo o natječaju Hrvatskih cesta za izgradnju dijela dionica DC70 – most Cetina – Omiš istok koji je praktički napisan tako da ga može dobiti samo jedna firma. Radilo se o poslu vrijednom 174 milijuna kuna koji na kraju dodijeljen austrijskom ponuditelju Strabagu koji se ujedno i jedini javio na taj natječaj.

Nakon što smo objavili prvi tekst razgovarali smo sa stručnjacima iz cestogradnje i mostogradnje koji tvrde kako će most preko Cetine i tunel koji vodi do njega, prema Strabagovoj računici, u konačnici koštati dvostruko više nego u slučaju nekih mostova i tunela koji su sličnih dimenzija i težine gradnje.

Dvostruko skuplji most

Dakle, u sklopu dionice obilaznice oko Omiša, Strabag bi trebao sagraditi i most preko Cetine duljine 236 i širine 10,7 metara i ukupne površine 2311 metara kvadratnih. U njega bi trebalo biti ugrađeno 1150 tona čelika. Prema računici Austrijanaca most će koštati gotovo 22.000 kuna po metru kvadratnom.

Most vrlo sličan ovomu je onaj kod Stona koji bi trebao biti dijelom pristupnih cesta koje vode do Pelješkog mosta. Radi se o mostu dužine 485, širine 11,6 metara te površine 5626 metara kvadratnih. U sam most trebalo bi biti ugrađeno 2010 tona čelika. Prema ponudama koje su stigle na taj natječaj, a koje je komentirao i stručnjak za mostove s kojim smo razgovarali, cijena tog mosta kretat će se oko 11.500 kuna po metru kvadratnome.

Dakle, radi se o upola manjem iznosu nego što je slušaj kod omiškog mosta, iako je ovaj kod Stona dvostruko dulji te će u njega biti ugrađeno dvostruko više čelika. Tako ispada da će Strabagov most biti jedan od najskupljih takvih u posljednjih 20 godina u Hrvatskoj, naglašava nam stručnjak. Isti je desetljećima gradio mostove po cijelom svijetu, a komentar je dao pod uvjetom da ostane anoniman.

Na ovoj lokaciji niknut će most koji po natječajnoj dokumentaciji može graditi samo Strabag PIXSELL

I dvostruko skuplji tunel

Slična situacija je i s tunelom koji će morati sagraditi na jednom dijelu omiške obilaznice. Prema Strabagovoj ponudi isti će koštati 153 tisuće kuna po metru. S druge strane, kraći i složeniji tunel koji bi se trebao graditi u sklopu obilaznice Ložišča na Braču ponuditelji su procijenili na 84 tisuće kuna po metru.

“Dakle ako primijenimo uobičajenu cijenu izgradnje tunela po metru dužnom u Hrvatskoj, u tlima vrlo sličnih geoloških profila, i to s nedavnih natječaja poput pristupnih cesta mostu Pelješac, vrtimo se u iznosu između 56 i 66 tisuća kuna po metru dužnom”, objašnjava nam iskusni stručnjak.

Zaključuje da bi tako sveukupna prava cijena radova na cijelom dijelu obilaznice kod Omiša bila od ¸100 do maksimalno 130 milijuna kuna. Dakle, daleko manje od 174 milijuna kuna koliko je Strabag ponudio, a Hrvatske ceste prihvatile.

Prema našem izvoru, čovjeku koji je čitav život proveo u cestogradnji, Strabag će s ovakvim cijenama, u ovakvom ugovoru, na izgradnji omiške obilaznice imati minimalnu dobit od 45 milijuna kuna – odnosno gotovo 26 posto ugovorene cijene. Tvrdi kako je to daleko iznad uobičajene stope dobiti u građevinarstvu, koja iznosi između tri i pet posto cijene.

Čudni kriteriji

Stručnjak s kojim smo razgovarali kaže i kako je kriterij za odabir ponuditelja za gradnju omiškog mosta u natječajnoj dokumentaciji nezabilježen u njegovu dugogodišnjem iskustvu. Naime Hrvatske ceste su u natječaju tražile i ponuditelja koji je unazad jedanaest godina imao iskustva s gradnjom mosta uz korištenje ortotropne ploče (riječ je o dijelu nosive konstrukcije mosta). Jedini takav most u tom vremenskom periodu sagradio je upravo Strabag i to kod Čiova.

Kako nam pojašnjava stručnjak, puno važnije za utvrđivanje profesionalnog iskustva u konkretnom slučaju trebao je biti kriterij izgradnje čeličnog mosta raspona većeg od 100 metara uz primjenu tehnologije slobodne prijepusne gradnje – bilo da se radi o mostu koji ima armirano betonsku spregnutu kolničku ploču ili ortotropnu. No, Strabag taj uvjet ne zadovoljava.

Uz to, da apsurd bude veći, napominje nam stručnjak, prilikom natječaja za gradnju čiovskog mosta od Strabaga nije tražen kriterij iskustva u gradnji mostova s ortotropnom pločom već iskustvo”radova na izradi složene sandučaste čelične konstrukcije sa tankim ukrućenim limovima”.

Ortotropno iskustvo

Zašto onda isti uvjet nije primijenjen na budući omiški most kako bi se javilo više ponuditelja znaju samo u Hrvatskim cestama i maloj tvrtki Snaga ideje koja je za njih pisala natječaj. Konzultantska tvrtka bez iskustva u cestogradnji u vlasništvu je certificirane psihoterapeutkinje Željke Gomuzak Anić. Kad smo Hrvatskim cestama pisali zašto je upravo ova tvrtka angažirana za izradu natječaja, rekli su nam kako je razlog taj što su zaposlenici Odjela za nabavu “preopterećeni 124 posto” i da je to pokazala njihova analiza.

Inače, na nedavnom natječaju za most preko pruge, a koji je raspisao Grad Vinkovci, uvjet za dobivanje posla je iskustvo u gradnji mosta minimalnog raspona od 50 metara, a ne ortotropna ploča koja će se također ugrađivati u taj most.

Vrijedi spomenuti i da je Slobodna Dalmacija nedavno otkrila kako je na tom čiovskom mostu, koji je dakle gradio Strabag i koji im je bio referenca za omiški, mehanizam za podizanje plaćen gotovo sedam milijuna kuna, a ove je godine korišten svega dva puta. Uz ostalo i zato jer se mehanizam nedavno pokvario.

Most koji povezuje Trogir i Čiovo, a koji je sličan budućem omiškom, gradio je Strabag – no tada za njega nije trebao referencu o gradnji mosta s ortotropnom pločom PIXSELL

Ugovor potpisan u tajnosti?

I dok je većina završenih natječaja za velike infrastrukturne projekte popraćena potpisivanjem ugovora pred medijima, za omišku dionicu to je izostalo. Ugovor sa Strabagom, praktički je potpisan u tajnosti i bez medijske pompe, iako se radilo u natječaju vrijednom 174 milijuna kuna. Uz to, ugovor sa Strabagom potpisao je sam direktor a, tvrdi naš izvor, ostali članovi Uprave, ali i Nadzorni odbor, navodno na Odluku o dodjeli ugovora uopće nisu dali suglasnost.

Kada smo isto probali provjeriti s Hrvatskim cestama prošlog četvrtka odgovoreno nam je kako je direktor Josip Škorić na godišnjem odmoru pa odgovor ne možemo dobiti prije isteka zakonskog roka, a najkasnije do 20. kolovoza. Na našu primjedbu da nije moguće da u cijeloj tvrtki ne postoji netko odgovoran koji zna tu informaciju, glasnogovornica Hrvatskih cesta Tamara Pajić nije nam odgovorila ništa.

Smijenili su šeficu Nabave

Budući da ministar mora prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavlja Skupštinu Hrvatskih cesta upit smo proslijedili njemu. Nakon nekoliko sati iz njegova Kabineta stigao nam je odgovor u kojem nas izvješćuju da je ministar zatražio žurnu reakciju Hrvatskih cesta te da ćemo traženi odgovor dobiti do kraja tog dana.

I zaista, prošlog četvrtka u 22:02 napokon je stigao odgovor da je Nadzorni odbor dao suglasnost na Odluku o odabiru zajednice ponuditelja Strabag Austrija i Strabag Hrvatska za izgradnju obilaznice Omiša te suglasnost Hrvatskim cestama d.o.o. da sklopi Ugovor temeljem Odluke o odabiru. Dakle prema njima, nije se dogodilo ništa sporno.

No, samo pet dana nakon našeg upita, neslužbeno smo doznali da su u Hrvatskim cestama na izvanrednoj sjednici Uprave smijenili šeficu Nabave Savku Brekalo.

Andrej Dimitrijević
Telegram autor
55 članaka Više o autoru
Više s weba