Nekad je nužno odabrati stranu

Hrvatski domovi za starije: U siječnju su u jednom izgorjeli ljudi, u drugom su sad zbog nebrige prepušteni koroni

Inspekcije su se nakon tragedije u Zagorju fokusirale na privatne domove, ali izgleda da javni nisu ništa manji problem

Sinoć je javnost ionako izluđenu pandemijom koronavirusa i posljedičnom izolacijom uzbunila vijest o tome da je zaraza otkrivena u splitskom Domu za starije i nemoćne osobe. Deset štićenika Doma pozitivno je na Covid, a ostali su evakuirani u splitsku bolnicu. Ravnatelj Doma, Ivan Škaričić, mirno je izjavio kako su simptomi kod nekih štićenika primijećeni prije desetak dana, ali ne može reći zašto to nije prijavljeno nadležnim institucijama budući da on nije doktor, a to je pitanje za struku.

S obzirom na stanje u zemlji, masovno širenje virusa i neobična nonšalancija odgovorne osobe smjesta su izazvale reakcije nadređenih. Splitski župan Blaženko Boban obećao je da će biti rigorozan ako se ustanovi ravnateljeva krivnja, dok je ministar zdravstva Vili Beroš pohitao u Split ustanoviti što se to tamo događa.

Nepravilnosti u obiteljskim domovima

Baš je odluka resornog ministra da na licu mjesta osobno provjeri što je pošlo po zlu podsjetila na jednu nedavnu tragediju u kojoj su žrtve također bile štićenici doma za starce. Rano ujutro 11. siječnja ove godine izbio je požar u staračkom domu Zelena oaza u Andraševcu pokraj Oroslavja. Potpuno je izgorio objekt pokraj glavne zgrade doma, u medijima opisivan kao građevina jedva nešto bolja od drvene barake, u kojem je poginulo šestero štićenika.

Uskoro je otkriveno kako je u domu bilo smješteno daleko više ljudi nego što je dozvolom predviđeno, te da pomoćni objekt u kojem je izgorjelo šestero staraca uopće nije bio registriran za stambenu namjenu. Andraševac su tog 11. siječnja posjetili sam premijer Andrej Plenković, kao i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te ministrica demografije Vesna Bedeković. Plenković je na licu mjesta obećao stroži inspekcijski nadzor u domovima za starije i nemoćne. „Ovdje će se uključiti svi – i županijska tijela i nadležno Ministarstvo. Da vidimo treba li taj sustav kontrola činiti redovitijim i češćim”, ustvrdio je premijer odlučno.

Propusti nadležnih službi

I zaista, državne inspekcije smjesta su se razletjele Hrvatskom, pa su uskoro otkrivene brojne nepravilnosti u radu obiteljskih domova. Ustanovljeno je da postoje domovi koji rade bez ikakvih dozvola, a u medije su prodrli i apeli pojedinaca iz sustava socijalne skrbi koji su godinama upozoravali kako je nužno uspostavljanje sistema kontrole rada 473 obiteljska doma te vrste u Hrvatskoj. Najviše detalja otkrila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je podsjetila kako je više puta upozorila Vladu i Sabor na nedovoljan nadzor obiteljskih domova, u kojima je diljem Hrvatske smješteno više od pet tisuća starijih osoba.

Pravobraniteljica je dodala i da je u 2018. godine nadzor proveden u samo 13 posto obiteljskih domova, a u većini su pronađene nepravilnosti. Tih je dana posebno odjeknulo otkriće da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u kolovozu prošle godine, samo dva mjeseca nakon što ga je Vesna Bedeković preuzela od Nade Murganić, odbilo zahtjev Sindikata umirovljenika da se uvedu strože inspekcije domova. No, druge teme, prije svega širenje kornavirusa, pažnju medija i javnosti skrenuli su s nesreće u Andraševcu, a problemi prisutni u sustavu skrbi za starije i nemoćne osobe u fokus su se vratili tek s jučerašnjim otkrićem u Splitu.

Tko nadzire javne domove?

Saznanje da je desetero staraca u splitskom Domu zaraženo Covidom probudilo je sjećanja na nedavnu mučnu priču iz Zagorja u kojoj stradala ista ranjiva populacija. Ponovo gledamo identične scene, starce koje evakuiraju s poprišta nesreće, i ministra koji trči na mjesto događaja, gdje obećava kažnjavanje odgovornih “ako se utvrde propusti” i podizanje razine nadzora u sličnim institucijama. Jasan odgovor na pitanje tko je odgovoran za širenje zaraze u Domu, ako ga uopće bude, vjerojatno ćemo pričekati do završetka istrage neke inspekcije ili komisije. Odgovore na pitanja o sistemskim pogreškama koje su do toga dovele dobit ćemo samo ako odmah postavimo prava pitanja.

Kako je moguće da u jeku pandemije, kada su globalni primjeri pokazali da su domovi za starije osobe kritična mjesta, pojava simptoma ostane neprijavljena desetak dana? Kako je na mjesto ravnatelja Doma bez natječaja, kvalifikacija i relevantnog iskustva dospio Ivan Škaričić, bivši HDZ-ov gradonačelnik Omiša, po struci arheolog i povjesničar? I na kraju, zašto su se inspekcije nakon tragedije u Andraševcu fokusirale na privatne domove, kada je očito da javni domovi nisu ništa manji problem, a možda su i veći, ako je običaj dodjele ravnateljskih sinekura rashodovanim političarima nešto što je zaživjelo i izvan Splita?