Nekad je nužno odabrati stranu

Hrvatski eurozastupnici krenuli su u EU parlamentu; Kolakušić napada Njemačku, a Tomašić priča o Jugoslaviji

Kolakušić, Sinčić i Tomašić žale se jer su sve ključne funkcije pripale starim članicama

Dvojica novih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić jako su, čini se, nezadovoljni što bi ključna dužnost u Europskoj uniji – mjesto predsjednice Europske komisije – trebala pripasti kandidatkinji iz Njemačke.

Tijekom jutrošnje rasprave u EU parlamentu s Ursulom von der Leyen, koju su čelnici država članica nominirali za nasljednicu Jean-Claude Junckera, obojica su se obrušila na stare članice koje su među sobom podijelile sve top pozicije u EU.

Neprihvatljiva kandidatkinja iz Njemačke

Kolakušić je posebno oštar bio prema Njemačkoj koja je, kazao je, dobila 20 predsjedničkih i potpredsjedničkih mjesta u Europskom parlamentu, a “Hrvatskoj i Sloveniji – nula”. Podsjetivši na poslovnik Europskog parlamenta, Kolakušić je istaknuo da bi ta mjesta trebala biti raspoređena temeljem geografske pripadnosti, pa je stoga zaključio da je povrijeđena i vladavina prava.

“Imamo Njemačku koja ima 20 predstavnika što je u suprotnosti s jednakošću i predstavlja supremaciju i sada, još bismo trebali izabrati predsjednika Europske komisije iz Njemačke. To je apsolutno neprihvatljivo jer to nije Europa jednakosti i takva Europa dovodi Europsku uniju u pitanje”, ocijenio je Kolakušić.

Sve su uzele stare članice

I Sinčiću je raspodjela ključnih dužnosti sporna. Podsjetio je da su Njemačka, Francuska, Italija imale po nekoliko predsjednika Europskog parlamenta, a “15 zemalja periferije, uključujući Hrvatsku, imale su ravno nula”. “Kad će Hrvatska ili neka druga članica dobiti svoj pošten dio? Nikad”, zaključio je predsjednik Živog zida koji neće glasovati za Ursulu von der Leyen.

U istom se tonu priključila i Ruža Tomašić, eurozastupnica koja je već odradila mandat u Strasbourgu. “Govorite o zajedništvu i jednakosti u Europi, a zaboravljate da su sve čelne funkcije EU institucija zaposjele stare članice i još predlažete preglasavanje u području vanjske i sigurnosne politike. Toliko o jednakosti”, kazala je Tomašić.

Tako je bilo i u Jugoslaviji

Zabavniji dio njezinog istupa bio je onaj kada ju je govor Ursule von der Leyen, kako je sama ustvrdila, vratio u djetinjstvo. “Odrastajući u socijalističkoj Jugoslaviji imala sam prilike čuti neke grandiozne ideje slične vašima, bratstvo i jedinstvo, politička integracija, zajednička vojska, veća radnička i ženska prava, a znamo kako je to završilo. Isto će završiti i vaša vizija. Zato što građani to ne žele. Da oni žele, vi danas ne biste strepili hoćete li imati većinu u ovome domu”, poručila je Tomašić.

Ursulu von der Leyen predložili su za predsjednicu Komisije šefovi država članica EU-a na maratonskom summitu prije dva tjedna. Njezino ime “isplivalo” je nakon što nijedan od Spitzenkandidata nije dobio prolaz u Europskom vijeću.

Zemlje istočne i srednje Europe, uključujući Mađarsku i Poljsku, tada su se najoštrije suprotstavile prijedlogu za Junckerov nasljednik bude Nizozemac Frans Timmermans. Iako je Timmermansova kandidatura blokirana, bila je to Pirova pobjeda tzv. nove Europe jer su te države ostale bez ijedne ključne pozicije u EU institucijama.