Hrvatskoj bi, doznajemo, krajem mjeseca trebalo stići 818 milijuna eura za oporavak. Državni ured koji sve koordinira još nije spreman

Avans do kraja rujna?

Prema neslužbenim informacijama, upravo se priprema financijski sporazum između Hrvatske i Europske komisije čije je potpisivanje preduvjet za isplate europskih sredstava. Taj dokument trebao bi biti na sjednici Vlade u naredna dva tjedna, a avans bi, procjenjuju naši izvori, mogao biti uplaćen možda već do kraja rujna. Iz Bruxellesa ne žele specificirati rokove, poručujući tek da će predujam biti isplaćen “u narednim tjednima”

U prvoj tranši Hrvatska će dobiti oko 818 milijuna eura, odnosno oko 6,1 milijardu kuna. Radi se o 13 posto ukupnog iznosa koji je Hrvatskoj na raspolaganju. Zbog toga se i dosad isplaćene svote po državama članicama tako jako razlikuju: predujam ovisi o tome koliki je postotak ukupnog iznosa zemlja zatražila, pri čemu je 13 posto maksimalni iznos.

Država se još priprema

Provedbu plana oporavka – investicija i reformi koje Vlada namjerava financirati europskim sredstvima – kroz narednih pet godina koordinirat će poseban sektor u Ministarstvu financija. No, taj sektor, potvrđeno nam je iz resora ministra Zdravka Marića, još nije uspostavljen.

“Aktivnosti u vezi ustrojstva organizacijske jedinice unutar Ministarstva financija za poslove koordinacije praćenja provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) su u završnoj fazi. Trenutno smo u fazi usvajanja Uredbe Vlade RH te će tijekom listopada ove godine biti osigurana puna funkcionalnost Sektora za koordinaciju praćenja provedbe NPOO-a s previđenih 30 sistematiziranih djelatnika”, odgovorili su na naš upit.

U prijedlogu Nacionalnog plana iz travnja ove godine Vlada je te poslove dodijelila Ministarstvu financija, predvidjevši osnivanje posebnog sektora s 30 radnih mjesta. U proljeće je, dakle, bilo poznato da taj sustav treba uspostaviti i pokrenuti. Pet mjeseci kasnije lako moguće da će predujam sjesti na račun državnog proračuna i prije nego što sustav koji sve treba koordinirati bude u punom pogonu.

Tko će prvi do novca?

Kada je Hrvatskoj u kolovozu prošle godine isplaćen avans od 88,9 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU za sanaciju štete nakon zagrebačkog potresa, premijer Andrej Plenković hitro se pohvalio da je to “najveći predujam ikada”. Kasnije se ispostavilo da od toga zasad ima malo opipljive koristi jer europski novac za obnovu država zabrinjavajuće sporo koristi.

A što će biti sa skoro deset puta većim predujmom za oporavak? Nakon uplate svakog predujma, Europska komisija ponavlja istu rečenicu: predfinanciranje će pomoći “u pokretanju provedbe ključnih investicijskih i reformskih mjera” iz nacionalnih planova oporavka i otpornosti.

Još nemamo preciznih informacija koje su to “ključne mjere” u hrvatskom slučaju, ali neslužbeno se procjenjuje da bi među prvim korisnicima EU sredstava mogle biti javne investicije, poput vodno-komunalnih projekata. Nakon predujma, ostatak novca bit će isplaćivan dva puta godišnje, ovisno o ispunjavanju indikatora – dakle, ovisno o tome dokud se došlo s planiranim reformama i investicijama (jedino isplata avansa ne ovisi o ispunjenju pokazatelja) .

Spore reforme – manje novca

Za svaku isplatu država mora podnijeti izvješće o ispunjenome, a za to izvješće bit će zadužen ranije spomenuti sektor u Ministarstvu financija koji se još ekipira. Prvo izvješće trebalo bi biti poslano u Bruxelles početkom 2022. godine, pa se isplata prve “prave” rate – ako ne računamo predujam – očekuje sljedećeg proljeća.

Naredne tri tranše, nakon avansa, iznosit će do 700 milijuna eura. Uplate, međutim, mogu biti i manje. Ako se dogodi nešto (ne)predvidljivo. Da država kojim slučajem zapne s reformama i planiranim investicijama. Da se, na primjer, pruga gradi godinama. Ili javne nabave ponavljaju unedogled. Jasno vam je, naravno, da nema razloga za strah.