Nekad je nužno odabrati stranu

Vladi krasno idu pripreme za predsjedanje EU-om; evo na što su dosad bez veze potrošili gomilu novca

Plaćamo za aute koje druge države riješe sponzorstvom, unajmljujemo zgrade u Bruxellesu jer nismo sposobni srediti svoju i tako dalje

Predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godine, Hrvatsku bi, računaju u Vladi, moglo koštati oko 70 milijuna eura, odnosno 518 milijuna kuna. U Banskim dvorima dosad nisu precizirali što sve ubrajaju u te troškove i jesu li u njih uračunali i novac koji je već raspodijeljen za, primjerice, obnovu i uređenje zgrada koje će se koristiti tijekom tih šest mjeseci.

No, već okvirni izračun iz javno dostupnih podataka ukazuje na to da bi se procjena Vlade o troškovima predsjedanja mogla pokazati preskromnom. Ako se zbroje dosad potrošena ili planirana sredstva koja se – izravno ili neizravno – mogu povezati s pripremama za predsjedanje EU-om, već se sada može doći do gotovo 140 milijuna kuna. Štos je, međutim, u tome što bi barem dio novca Vlada mogla uštedjeti. Telegram već neko vrijeme prati kako vlada troši novac na stvari na kojim se lako moglo uštedjeti.

Jedan od primjera je nabava 50 automobila i 40 kombija putem operativnog leasinga za koju je predviđeno 4,2 milijuna kuna. Države poput Austrije i Estonije, kako je Telegram otkrio, sklapale su partnerske ugovore s tvrtkama i na taj način skresale troškove predsjedanja. No, hrvatskoj Vladi, zasad, to nije pošlo za rukom. Iako su, kako tvrde, auto kućama ponudili mogućnost sponzorstva, one za to ili nisu bile zainteresirane ili su postavile uvjete koje Vlada nije htjela prihvatiti.

Irci prepolovili troškove predsjedanja

Primjer Irske pokazuje da se racionalnim postupanjem troškovi mogu praktički prepoloviti. Kada je predsjedala EU-om 2004. godine ta je država potrošila 110 milijuna eura. Devet godina kasnije, kada su ponovno bili na čelu EU-a, troškove predsjedanja procijenili su na 60 milijuna eura.

Što su Irci napravili? Primjerice, glavno prijevozno sredstvo bili su im autobusi, dok je korištenje auta bilo uglavnom ograničeno na šefove izaslanstava. Gostima iz Europe učinili su lako dostupnima gradske bicikle. Umjesto vode u bocama, nudili su vodu iz slavine. Tražili su sponzore i za sve ključne elemente svog programa.

Krenuli razgovori s mogućim sponzorima

Hoće li Vlada Andreja Plenkovića biti uspješna kao Irska u drugom pokušaju? Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova u petak su Telegramu rekli da su krenuli u razgovore s potencijalnim sponzorima. Kontaktirali su tvrtke putem Hrvatske gospodarske komore, a nakon pojašnjenja mogućih ponuda za sponzorstvo, krenut će u izravne dogovore s mogućim sponzorima.

U odgovoru MVEP ne precizira se što bi se sve moglo naći na njihovoj listi željenih sponzorstava. Stoga se može samo pretpostaviti da bi se, primjerice, na taj način mogao pokriti dio troškova smještaja ili opskrbe hranom. Zasad se usluge hotelskog smještaja i cateringa tijekom predsjedanja spominju tek u planu nabave MVEP-a za ovu godinu. Predviđeno je sklapanje okvirnog sporazuma, a procijenjena vrijednost nabave iznosi 15,4 milijuna kuna. Taj iznos, pretpostavljamo, može biti i manji ako Vlada privuče sponzore.

Navrat-nanos preseljenje gruntovnice

Dodatni nepotrebni troškovi vezani uz predsjedanje nastali su zbog preseljenja gruntovnice iz prostora Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Taj je prostor Vlada odredila središnjim mjestom za sve aktivnosti tijekom hrvatskog predsjedanja. Ministarstvo državne imovine i Ministarstvo pravosuđa imali su pet mjeseci da pronađu novu lokaciju za Zemljišnoknjižni odjel.

Smještaj gruntovnice na kraju se rješavao u zadnji čas, pred sam kraj prošle godine. Dva tjedna prije nego što je to pitanje, prema srpanjskoj odluci Vlade, trebalo biti riješeno, u Vladi još nisu bili sasvim sigurni kamo će preseliti zemljišne knjige. Na kraju je odluka pala na Sky office, za što ćemo iz proračuna u tri godine platiti 15,3 milijuna kuna jer Ministarstvo državne imovine naprosto nije uspjelo pronaći državni prostor u koji bi preselilo gruntovnicu. Samo seljenje namještaja, spisa, zemljišnih knjiga s jedne na drugu lokaciju moglo bi koštati još 250 tisuća kuna. To, međutim, nije trajna lokacija gruntovnice, pa će se spisi i knjige za tri godine morati ponovno seliti.

Zapinje sa zgradom u Bruxellesu

Poseban je slučaj zgrada u Bruxellesu koju je vlada kupila prije šest godina, ali još zjapi prazna. Radovi na njezinoj obnovi procijenjeni su na 38 milijuna kuna. Taj novac bio bi, dakako, bio uložen u tu zgradu i bez predsjedanja. No, sada se ubrzano radi na tome da se zgrada stavi u funkciju, kako bi poslužila upravo za dio aktivnosti tijekom hrvatskog predsjedanja.

Na natječaj za njezinu obnovu javila se samo jedna tvrtka, ali je ponuda odbijena jer je bila preskupa. U MVEP-u i dalje vjeruju da zgrada može biti dovršena do kraja godine, što je pomalo neobično s ozbirom da ju nisu uspjeli srediti u šest godina. Međutim, čak i ako se to dogodi, Telegramu je sa Zrinjevca potvrđeno da će za ljude iz hrvatske administracije, koji će tijekom predsjedanja raditi u Bruxellesu, morati unajmiti dodatne prostore. Povećanje broja zaposlenih planira se najkasnije od ljeta ove godine.

Kupili smo zgradu, ali nam treba i najam

“Planira se najam prostora između 1500 i 2000 metara kvadratnih, što bi bilo dostatno za smještaj dodatnog osoblja u Bruxellesu. Pri tome ćemo nastojati ugovoriti što povoljnije cijene najma, sukladno tržišnim cijenama u gradu Bruxellesu”, odgovorili su iz resora Marije Pejčinović Burić na naš upit.

Nemoguće je, naravno, prognozirati kolika će biti cijena tog najma. Može se jedino podsjetiti da se, prema informacijama MVEP-a, za oko 1600 kvadrata prostora koji trenutno koristi hrvatsko Stalno predstavništvo u tom gradu plaća najamnina od 17.254 eura. U Bruxellesu ćemo, dakle, tijekom predsjedanja imati zgradu u koju je ukupno uloženo 123 milijuna kuna (za kupnju prije šest godina i ovogodišnju obnovu), ali i prostore u najmu.

Ljude koji idu u Bruxelles potrebno je, dakako, prethodno i educirati. Obuka oko 800 službenika već je počela. Projekt je vrijedan 7,3 milijuna kuna. Iako tu većinu troškova pokriva Europski socijalni fond, Hrvatska je morala izdvojiti 1,1 milijun kuna.

Barem će Zagreb dobiti kongresni centar

Najviše novca zasad je planirano za obnovu i prenamjenu prostora Nacionalne i sveučilišne knjižnice. U njoj će se urediti kongresni centar koji je trenutno u roh-bau stanju. Procijenjena vrijednost radova je 50 milijuna kuna. Preuređenje je vezano uz predsjedanje EU-om, iako će, naravno, Zagrebu ostati kongresni centar, kojeg sada nema. Dio prostora moći će, kako je najavljeno, kasnije koristiti Hrvatsko narodno kazalište te druge kulturne i znanstvene institucije.

U protupožarnom sustavu NSK će se, osim toga, konačno zamijeniti plin halon 1301, koji je u EU zabranjen. Izvođenje radova i nabava opreme procijenjeni su na 13,3 milijuna kuna. U Vladi, vjerojatno, to ne pripisuju troškovima predsjedanja, no tajming je ipak znakovit. Izmjeni halona pristupa se baš na vrijeme da Emmanuel Macron, Angela Merkel i ostali ne bi sastančili u zgradi čiji je protupožarni sustav dijelom temeljen na plinu koji u Uniji nije dozvoljen.