Nekad je nužno odabrati stranu

Hrvatskoj neumitno prijeti ustavna kriza, a Ustavnom se sudu, doznajemo, baš i ne žuri. Na godišnjem su

Ustavni sud je na godišnjem i teško da će se oporbeni zahtjev za opozivom Kujundžića brzo rješavati

Da, ovo ljeto u politici će obilježiti ustavna kriza. Most je danas podnio zahtjev za opozivom ministra zdravstva Milana Kujundžića. U Ustavu se kaže da se o takvom zahtjevu rasprava i glasovanje moraju provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru . Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav je, međutim, većinom glasova još u petak zaključio kako se navedeni rok odnosi samo na redovno zasjedanje Sabora.

Kako je Sabor na pauzi do 15. rujna, HDZ i njegovi partneri ne kane sazivati sjednicu o Kujundžiću. Most je, stoga, podnio dopis Ustavnom sudu u kojem traže da Ustavni sud “hitno i bez odgode” donese odluku o tome da je zaključak saborskog odbora – neustavan.

Neustavna situacija

Kako doznaje Telegram, međutim, to se neće dogoditi. Bar ne “hitno i bez odgode”. Ustavni sud je 18. srpnja održao posljednju sjednicu prije godišnjih odmora i po onome što smo neslužbeno doznali – nije izgledno da će se Mostov zahtjev brzo rješavati.

A trebao bi. Jer, ako je u pravu Most, a Ustavnom sudu će danas otići i sličan dopis koji će potpisati svih šest oporbenih članova Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, Hrvatska će već 21. kolovoza ući u neustavnu situaciju, odnosno, neće se ispoštivati članak po kojem se u roku od 30 dana mora raspraviti o zahtjevu za opozivom ministra u Vladi RH. A ako cijela oporba tvrdi da je nešto neustavno, a zdravorazumski uvid u članak 116. Ustava RH koji govori o ovoj problematici im daje za pravo, onda bi bilo dobro za higijenu društva da Ustavni sud ne presuđuje o ovoj problematici nakon što istekne rok od 30 dana.

Što s mandatarom?

Ako se to ne dogodi i ako Ustavni sud na kraju zauzme stav da je saborska većina u pravu i da se 30 dana ne računa za vrijeme ustavne pauze u radu Sabora, onda se otvara pitanje svih drugih ustavnih rokova vezanih za Sabor. Primjerice, onog u kojem mandatar u roku od 30 dana mora od parlamenta dobiti potporu za svoju Vladu. Dakle, bi li onaj koji mandat dobije, na primjer, 16. srpnja, imao rok za dobijanje povjerenja u Saboru za svoju Vladu sve do 15. listopada? U situacijama tijesnih koalicijskih pregovora, ta dva dodatna mjeseca bi bila itekakva prednost za onog tko ima mandat za sastav Vlade.

U dopisu kojeg Ustavnom sudu danas upućuje šest oporbenih zastupnika Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav (Arsen Bauk – SDP, Krešo Beljak – HSS, Peđa Grbin – SDP, pod suspenzijom, Siniša Hajdaš Dončić – SDP, Orsat Miljenić – SDP i Robert Podolnjak – Most) konstatira se mogućnost da se dva puta godišnje stvori vremenski period u kojem Vlada uopće ne odgovara Saboru. Radi se o dvije pauze, od sredine prosinca do sredine siječnja, te od sredine srpnja do sredine rujna, u kojima, ako je suditi po stavu HDZ-a i partnera, ustavni rokovi vezani za Sabor – prestaju važiti.

Parlamentarna demokracija s vremenskim ograničenjem

Dovodeći stvar s rokovima do apsurda, šest oporbenjaka je u svom dopisu Ustavnom sudu zaključilo da se o povjerenju Vladi ili ministrima ne bi smjelo raspravljati punih sedam mjeseci godišnje (kad se uračuna 29 dana prije i 29 dana poslije ustavnih pauza). “Podnositelji ovog prijedloga ne mogu zamisliti parlamentarnu demokraciju s vremenskim ograničenjem niti mogu zamisliti da je to mogla biti intencija ustavotvorca”, kaže se u dopisu, pa se poziva Ustavni sud da spriječi takvu situaciju.

Kako, međutim, trenutno stvari stoje niti će se održati izvanredna sjednica Ustavnog suda, niti Hrvatskog sabora. Zbog čega je parlamentarnoj većini stalo da pod cijenu drmanja Ustava i toga da cijela opozicija preko ljeta priča o ustavnoj krizi odgodi raspravu o Kujundžiću s vrlo izvjesnim ishodom glasanja za mjesec-dva dana – pitanje je na koje u ovom trenutku nema odgovora.