Nikad se dosad u Hrvatskoj nije izlazilo na izbore tako učestalo kao što će to biti u sljedećoj, superizbornoj 2024. godini. No, unatoč svim tim burnim političkim utakmicama koje slijede, jasno je da je glavni događaj, pravo političko finale, samo izbor zastupnika za novi saziv Sabora. A parlamentarni izbori će ovaj put biti strukturalno drugačiji od svih u posljednjih desetak godina.
Naime, ovaj put se neće direktno sučeljavati dvije masivne koalicije, predvođene HDZ-om i SDP-om, koje će ostalima ostavljati tek pokoju mrvicu i koji materijal za kasnije “žetoniranje” (u slučaju tanke pobjede HDZ-a). Vladajuća stranka će vjerojatno mjestom na svojoj ili zajedničkim listama nagraditi satelite koji joj sad već tradicionalno drže većinu (poput HSLS-a, HNS-a ili HDS-a), ali velike oporbene koalicije neće biti. Kao što, prilično je izvjesno, neće biti golemog rezultata HDZ-a od preko 37 posto koliko su glasova dobili na korona-izborima 2020. godine.
Samo četiri nacionalne stranke
To otvara priličan komad prostora za manje stranke, s biračkom bazom na geografski ograničenim područjima. Naime, u Hrvatskoj se parlamentarni izbori često pogrešno promatraju kao jedna politička utakmica. Radi se zapravo o deset (ako se računaju dijaspora i manjine onda i dvanaest) često prilično različitih izbornih procesa. A to povećava, posebno u okolnostima kad ne postoje dva velika bloka, šanse manjih igrača.
Na razini Hrvatske, zapravo, na mandate u svim izbornim jedinicama mogu računati samo HDZ i SDP. U većini izbornih jedinica još možda Most i, još više možda – Možemo!. Ostale stranke su uglavnom ograničene na jednu ili dvije izborne jedinice u kojima računaju na to da mogu izboriti mandate.
Domovinski pokret, najjači od ostalih
Najozbiljniji je tu Domovinski pokret, koji bi mogao, osim u stranačkoj tvrđavi na istoku Hrvatske (četvrta i peta izborna jedinica) računati možda na još koji mandat u drugim dijelovima Hrvatske. No, na “domaćem terenu” je za očekivati da će uzeti barem 4-5 mandata.
Snažan domaći teren tradicionalno ima i IDS u Osmoj izbornoj jedinici. Ali, ne kao prije, kad je mogao poslovično računati na tri mandata. Stoga se ova stranka pridružuje najfriškijoj od svih koalicija, onoj koju upravo sklapaju Fokus i Reformisti, a pridružit će im se i PGS.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Stranka Centar i koalicija centra
Ova četvorka je vrlo logičan politički savez. Prvo, ideološki su uglavnom bazirani na centru i tu ne bi trebalo biti većih prijepora vrijednosne prirode. Drugi – i još važnije – jedni drugima itekako mogu pomoći. U Osmoj IDS-u da zabetonira treći mandat (a možda bude i kakvog rezultata na europskim izborima).
U trećoj (sjever Hrvatske), gdje je tvrđava Čačićevih Reformista, također bi se mogao izroditi koji mandat, možda i više ako im se pridruži bivši HNS-ovac i međimurski župan Matija Posavec. Nije isključen ni uspjeh u Šestoj ili Drugoj koje obuhvaćaju dijelove zagrebačkog prstena u kojem djeluje nekoliko popularnih gradonačelnika iz Fokusa.
Uz ovaj savez stranaka centra ne treba zaboraviti ni stranku Centar. Ekipa koju predvodi splitski gradonačelnik Ivica Puljak još “kuha” neku potencijalnu predizbornu koaliciju, no sami za sebe sigurno mogu u ozbiljnu utrku za koji mandat u Desetoj izbornoj jedinici. U utrku mogu i kombinacija HSS-a, Socijaldemokrata i Laburista (sa šansama možda u Šestoj), kao i stranka AP šibensko-kninskog župana Marka Jelića (Deveta?), ali ne bi trebalo zadržavati dah oko njihovog izbornog uspjeha.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prava bitka počinje kad glasanje – završi
Kad se podvuče crta i obavezno ostavi prostor za meteorski uspon neke stranke ili liste neposredno pred izbore – čega u Hrvatskoj nije nedostajalo u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, ispada da bi se mimo HDZ-a, SDP-a, Možemo! i Mosta moglo podijeliti možda i petnaestak mandata.
Kad se tome doda osam manjinskih i tri mandata iz dijaspore, ispada da će izvan dosega četiri trenutno najjače stranke sigurno ostati barem 20-25 mandata. Što vjerojatno znači da nas prava i najteža bitka za osvajanje vlasti čeka tek – nakon zatvaranja birališta.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hrvatsku čekaju izbori kakvi dosad nisu viđeni: kolosalne pobjede HDZ-a neće biti, ključ će biti lokalne utvrde
Malim strankama s jakim lokalnim utvrdama odgovara da se na izbore ne ide u dva velika bloka
U Hrvatskoj se parlamentarni izbori često pogrešno promatraju kao jedna politička utakmica. Radi se zapravo o deset (ako se računaju dijaspora i manjine onda i dvanaest) često prilično različitih izbornih procesa
Nikad se dosad u Hrvatskoj nije izlazilo na izbore tako učestalo kao što će to biti u sljedećoj, superizbornoj 2024. godini. No, unatoč svim tim burnim političkim utakmicama koje slijede, jasno je da je glavni događaj, pravo političko finale, samo izbor zastupnika za novi saziv Sabora. A parlamentarni izbori će ovaj put biti strukturalno drugačiji od svih u posljednjih desetak godina.
Naime, ovaj put se neće direktno sučeljavati dvije masivne koalicije, predvođene HDZ-om i SDP-om, koje će ostalima ostavljati tek pokoju mrvicu i koji materijal za kasnije “žetoniranje” (u slučaju tanke pobjede HDZ-a). Vladajuća stranka će vjerojatno mjestom na svojoj ili zajedničkim listama nagraditi satelite koji joj sad već tradicionalno drže većinu (poput HSLS-a, HNS-a ili HDS-a), ali velike oporbene koalicije neće biti. Kao što, prilično je izvjesno, neće biti golemog rezultata HDZ-a od preko 37 posto koliko su glasova dobili na korona-izborima 2020. godine.
Samo četiri nacionalne stranke
To otvara priličan komad prostora za manje stranke, s biračkom bazom na geografski ograničenim područjima. Naime, u Hrvatskoj se parlamentarni izbori često pogrešno promatraju kao jedna politička utakmica. Radi se zapravo o deset (ako se računaju dijaspora i manjine onda i dvanaest) često prilično različitih izbornih procesa. A to povećava, posebno u okolnostima kad ne postoje dva velika bloka, šanse manjih igrača.
Na razini Hrvatske, zapravo, na mandate u svim izbornim jedinicama mogu računati samo HDZ i SDP. U većini izbornih jedinica još možda Most i, još više možda – Možemo!. Ostale stranke su uglavnom ograničene na jednu ili dvije izborne jedinice u kojima računaju na to da mogu izboriti mandate.
Domovinski pokret, najjači od ostalih
Najozbiljniji je tu Domovinski pokret, koji bi mogao, osim u stranačkoj tvrđavi na istoku Hrvatske (četvrta i peta izborna jedinica) računati možda na još koji mandat u drugim dijelovima Hrvatske. No, na “domaćem terenu” je za očekivati da će uzeti barem 4-5 mandata.
Snažan domaći teren tradicionalno ima i IDS u Osmoj izbornoj jedinici. Ali, ne kao prije, kad je mogao poslovično računati na tri mandata. Stoga se ova stranka pridružuje najfriškijoj od svih koalicija, onoj koju upravo sklapaju Fokus i Reformisti, a pridružit će im se i PGS.
Stranka Centar i koalicija centra
Ova četvorka je vrlo logičan politički savez. Prvo, ideološki su uglavnom bazirani na centru i tu ne bi trebalo biti većih prijepora vrijednosne prirode. Drugi – i još važnije – jedni drugima itekako mogu pomoći. U Osmoj IDS-u da zabetonira treći mandat (a možda bude i kakvog rezultata na europskim izborima).
U trećoj (sjever Hrvatske), gdje je tvrđava Čačićevih Reformista, također bi se mogao izroditi koji mandat, možda i više ako im se pridruži bivši HNS-ovac i međimurski župan Matija Posavec. Nije isključen ni uspjeh u Šestoj ili Drugoj koje obuhvaćaju dijelove zagrebačkog prstena u kojem djeluje nekoliko popularnih gradonačelnika iz Fokusa.
Uz ovaj savez stranaka centra ne treba zaboraviti ni stranku Centar. Ekipa koju predvodi splitski gradonačelnik Ivica Puljak još “kuha” neku potencijalnu predizbornu koaliciju, no sami za sebe sigurno mogu u ozbiljnu utrku za koji mandat u Desetoj izbornoj jedinici. U utrku mogu i kombinacija HSS-a, Socijaldemokrata i Laburista (sa šansama možda u Šestoj), kao i stranka AP šibensko-kninskog župana Marka Jelića (Deveta?), ali ne bi trebalo zadržavati dah oko njihovog izbornog uspjeha.
Prava bitka počinje kad glasanje – završi
Kad se podvuče crta i obavezno ostavi prostor za meteorski uspon neke stranke ili liste neposredno pred izbore – čega u Hrvatskoj nije nedostajalo u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, ispada da bi se mimo HDZ-a, SDP-a, Možemo! i Mosta moglo podijeliti možda i petnaestak mandata.
Kad se tome doda osam manjinskih i tri mandata iz dijaspore, ispada da će izvan dosega četiri trenutno najjače stranke sigurno ostati barem 20-25 mandata. Što vjerojatno znači da nas prava i najteža bitka za osvajanje vlasti čeka tek – nakon zatvaranja birališta.