Posljednja županijska skupština kojoj prijete izvanredni izbori, ona u Splitsko-dalmatinskoj županiji, imat će posljednji pokušaj konstituiranja na posljednji dan zakonskog roka – u ponedjeljak, 16. kolovoza.
Izaberu li tad skupštinari predsjednika ili predsjednicu tog tijela, izbjeći će raspuštanje skupštine izabrane sad već pomalo dalekog 30. svibnja i novo izborno “bacanje kocke” u županiji u kojoj je HDZ u protekla tri desetljeća imao apsolutnu i neupitnu vlast.
Dva propala pokušaja
Sad su i dalje zadržali svog župana, Blaženka Bobana, ali u skupštini muku muče sa sastavljanjem većine – zasad mogu računati na vjernog partnera Željka Keruma i njegov HGSS, te na HSP, no to im daje tek 22 od 47 vijećnika. Jednako toliko, 22 vijećnika, imaju i Most, SDP, Centar i centristička koalicija. Ostaju tri zastupnika Domovinskog pokreta, stranke koja je dosad jasno komunicirala kako ne želi ni s HGSS-om, ni sa SDP-om, što nas dovodi do aktualne pat pozicije.
Dva pokušaja konstituiranja skupštine su propala. U lipnju je Ivica Kukavica s liste Mosta u skupštini dobio 21 glas, dok su u srpnju kandidatkinja iza koje su stali HDZ i HGSS, Danica Baričević, te Daša Dragnić koju je podržala oporba dobile po 22 glasa.
Skupštinari iz Domovinskog pokreta su i u lipnju i u srpnju ostali suzdržani, pa će se tako u ponedjeljak, nekoliko sati pred istek roka u kojem se mogu spriječiti izvanredni izbori, posljednji put pokušati izabrati čelnike skupštine.
Igra živaca
Jasno je da je i sami rok, dan nakon Velike Gospe i posljednji tren prije novog odlaska na birališta, izabran kao dodatni pritisak na vijećnike. Igra živaca, koja zapravo traje od sredine lipnja, svoju kulminaciju će doživjeti 16. kolovoza, a najveći teret bit će na ljudima iz stranke koja se upravo gadno i medijski detaljno pokriveno razilazi sa svojim osnivačem i dosadašnjim predsjednikom (s krajnje upitnim političkim i pravosudnim raspletom cijele sapunice). S obzirom na trenutno stanje u Domovinskom pokretu, vjerojatno baš trojici vijećnika iz te stranke najmanje odgovaraju novi izbori.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Stoga ne čudi da u neslužbenim razgovorima s vinovnicima lokalnih zbivanja malo tko sumnja u mogućnost da se skupština u ponedjeljak ne konstituira. Naši sugovornici tvrde kako je situacija takva da je jasno da trenutno nema većine, odnosno dogovorene koalicije ili barem projektne suradnje koja bi računala na većinu ruku u ovom tijelu. No, izbor predsjednika i izbjegavanje izvanrednih izbora je ipak nešto drugo – u najmanju ruku kupovina još četiri mjeseca do kraja godine, kad će se na županijskom proračunu definitivno vidjeti tko će dugoročno, uz HDZ-ovog župana Bobana, voditi priču u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Utrčavanje u zagrljaj HDZ-a
Rasplet u ponedjeljak, međutim, jasno će ocrtati moguće konture buduće većine (ne bude li se dogodilo čudo da se predsjednika skupštine odabere konsenzusom sviju), a time i političke posljedice daleko šire od same županije u srcu Dalmacije. Kao što je to, uostalom, bilo i s raspletom u pretposljednjoj nekonstituiranoj skupštini, onoj u Zagrebačkoj županiji, u kojoj je dosadašnji partner SDP-a, gotovo HNS-ovskim obratom utrčao u zagrljaj HDZ-u.
Rasplet u Splitsko-dalmatinskoj županiji mogao bi, za početak, utjecati na odnose u HDZ-u. Politički tajnik stranke i šef županijskog HDZ-a, Ante Sanader je ionako na tankom ledu – Andreja Plenkovića je gadno pogodio gubitak Splita, možda čak i više od neuspjeha bizarne kandidature Davora Filipovića u Zagrebu (vrlo dobar, četvrti). A Vice Mihanović je bio kandidat sa Sanaderovom preporukom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Težina “oporbene situacije”
Kako su i rezultati u samoj županiji, kao što se vidi iz muka oko konstituiranja skupštine, daleko lošiji od standarda na koje je HDZ naviknut u ovom dijelu Hrvatske, bilo kakva “oporbena situacija” u tom tijelu bila bi dodatni teret za Sanadera na putu u stranačku “treću ligu”, a previranja oko nasljednika u dalmatinskom HDZ-u postala bi sve javnija.
Jasno, eventualna neHDZ-ovska većina u skupštini značila bi i dodatan udar na nacionalni image stranke, koja, unatoč samoproglašenoj uvjerljivoj pobjedi, ipak liže solidne rane s lokalnih izbora.
Problem i za Penavu?
No, mnogo važniji će utjecaj eventualnog raspleta u ponedjeljak imati na poziciju Domovinskog pokreta. Stranka u previranjima, koju mnogi već krste bivšom, imala je i prije šokantne Škorine ostavke težak zadatak odluke kome se prikloniti. Sad je taj uteg još teži i svaku dalmatinsku odluku bi suprotstavljene struje s vrha stranke mogle tumačiti na suprotan način od kojih bi jedan sigurno govorio o izdaji temeljnih načela stranke, bilo da DP ode s HDZ-om ili s oporbom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Težina splitske odluke, pak, bit će bitna i za čovjeka koji, barem zasad, nije u Pokretu, Ivana Penavu. Vukovarski gradonačelnik koji je napustio HDZ nezadovoljan prije svega koalicijom te se stranke sa SDSS-om na nacionalnoj razini najčešće se spominje kao novi lider Domovinskog pokreta. No, kako će izgledati ako Penava u tu priču uđe kao vođa stranke koja je upravo “spasila” HDZ u Dalmaciji?
Uglavnom, ulog 16. kolovoza i konstituiranja jedne skupštine, politički daleko nadilazi granice jedne županije. Izvanrednih izbora, ako je suditi po raspoloženju na terenu, ipak neće biti, a posljedice eventualnog dogovora odzvanjat će, kao i u slučaju Zagrebačke županije, u tjednima i mjesecima koji slijede.
Članak se nastavlja ispod oglasa
HSS je otrčao u zagrljaj HDZ-a u Zagrebačkoj županiji. U ponedjeljak slijedi slično bombastičan rasplet u Splitu
Splitski rasplet mogao bi utjecati na odnose u HDZ-u, kao i na razvoj situacije u Domovinskom pokretu
Stranka u previranjima, koju mnogi već krste bivšom, imala je i prije šokantne Škorine ostavke težak zadatak odluke kome se prikloniti. Sad je taj uteg još teži
Posljednja županijska skupština kojoj prijete izvanredni izbori, ona u Splitsko-dalmatinskoj županiji, imat će posljednji pokušaj konstituiranja na posljednji dan zakonskog roka – u ponedjeljak, 16. kolovoza.
Izaberu li tad skupštinari predsjednika ili predsjednicu tog tijela, izbjeći će raspuštanje skupštine izabrane sad već pomalo dalekog 30. svibnja i novo izborno “bacanje kocke” u županiji u kojoj je HDZ u protekla tri desetljeća imao apsolutnu i neupitnu vlast.
Dva propala pokušaja
Sad su i dalje zadržali svog župana, Blaženka Bobana, ali u skupštini muku muče sa sastavljanjem većine – zasad mogu računati na vjernog partnera Željka Keruma i njegov HGSS, te na HSP, no to im daje tek 22 od 47 vijećnika. Jednako toliko, 22 vijećnika, imaju i Most, SDP, Centar i centristička koalicija. Ostaju tri zastupnika Domovinskog pokreta, stranke koja je dosad jasno komunicirala kako ne želi ni s HGSS-om, ni sa SDP-om, što nas dovodi do aktualne pat pozicije.
Dva pokušaja konstituiranja skupštine su propala. U lipnju je Ivica Kukavica s liste Mosta u skupštini dobio 21 glas, dok su u srpnju kandidatkinja iza koje su stali HDZ i HGSS, Danica Baričević, te Daša Dragnić koju je podržala oporba dobile po 22 glasa.
Skupštinari iz Domovinskog pokreta su i u lipnju i u srpnju ostali suzdržani, pa će se tako u ponedjeljak, nekoliko sati pred istek roka u kojem se mogu spriječiti izvanredni izbori, posljednji put pokušati izabrati čelnike skupštine.
Igra živaca
Jasno je da je i sami rok, dan nakon Velike Gospe i posljednji tren prije novog odlaska na birališta, izabran kao dodatni pritisak na vijećnike. Igra živaca, koja zapravo traje od sredine lipnja, svoju kulminaciju će doživjeti 16. kolovoza, a najveći teret bit će na ljudima iz stranke koja se upravo gadno i medijski detaljno pokriveno razilazi sa svojim osnivačem i dosadašnjim predsjednikom (s krajnje upitnim političkim i pravosudnim raspletom cijele sapunice). S obzirom na trenutno stanje u Domovinskom pokretu, vjerojatno baš trojici vijećnika iz te stranke najmanje odgovaraju novi izbori.
Stoga ne čudi da u neslužbenim razgovorima s vinovnicima lokalnih zbivanja malo tko sumnja u mogućnost da se skupština u ponedjeljak ne konstituira. Naši sugovornici tvrde kako je situacija takva da je jasno da trenutno nema većine, odnosno dogovorene koalicije ili barem projektne suradnje koja bi računala na većinu ruku u ovom tijelu. No, izbor predsjednika i izbjegavanje izvanrednih izbora je ipak nešto drugo – u najmanju ruku kupovina još četiri mjeseca do kraja godine, kad će se na županijskom proračunu definitivno vidjeti tko će dugoročno, uz HDZ-ovog župana Bobana, voditi priču u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Utrčavanje u zagrljaj HDZ-a
Rasplet u ponedjeljak, međutim, jasno će ocrtati moguće konture buduće većine (ne bude li se dogodilo čudo da se predsjednika skupštine odabere konsenzusom sviju), a time i političke posljedice daleko šire od same županije u srcu Dalmacije. Kao što je to, uostalom, bilo i s raspletom u pretposljednjoj nekonstituiranoj skupštini, onoj u Zagrebačkoj županiji, u kojoj je dosadašnji partner SDP-a, gotovo HNS-ovskim obratom utrčao u zagrljaj HDZ-u.
Rasplet u Splitsko-dalmatinskoj županiji mogao bi, za početak, utjecati na odnose u HDZ-u. Politički tajnik stranke i šef županijskog HDZ-a, Ante Sanader je ionako na tankom ledu – Andreja Plenkovića je gadno pogodio gubitak Splita, možda čak i više od neuspjeha bizarne kandidature Davora Filipovića u Zagrebu (vrlo dobar, četvrti). A Vice Mihanović je bio kandidat sa Sanaderovom preporukom.
Težina “oporbene situacije”
Kako su i rezultati u samoj županiji, kao što se vidi iz muka oko konstituiranja skupštine, daleko lošiji od standarda na koje je HDZ naviknut u ovom dijelu Hrvatske, bilo kakva “oporbena situacija” u tom tijelu bila bi dodatni teret za Sanadera na putu u stranačku “treću ligu”, a previranja oko nasljednika u dalmatinskom HDZ-u postala bi sve javnija.
Jasno, eventualna neHDZ-ovska većina u skupštini značila bi i dodatan udar na nacionalni image stranke, koja, unatoč samoproglašenoj uvjerljivoj pobjedi, ipak liže solidne rane s lokalnih izbora.
Problem i za Penavu?
No, mnogo važniji će utjecaj eventualnog raspleta u ponedjeljak imati na poziciju Domovinskog pokreta. Stranka u previranjima, koju mnogi već krste bivšom, imala je i prije šokantne Škorine ostavke težak zadatak odluke kome se prikloniti. Sad je taj uteg još teži i svaku dalmatinsku odluku bi suprotstavljene struje s vrha stranke mogle tumačiti na suprotan način od kojih bi jedan sigurno govorio o izdaji temeljnih načela stranke, bilo da DP ode s HDZ-om ili s oporbom.
Težina splitske odluke, pak, bit će bitna i za čovjeka koji, barem zasad, nije u Pokretu, Ivana Penavu. Vukovarski gradonačelnik koji je napustio HDZ nezadovoljan prije svega koalicijom te se stranke sa SDSS-om na nacionalnoj razini najčešće se spominje kao novi lider Domovinskog pokreta. No, kako će izgledati ako Penava u tu priču uđe kao vođa stranke koja je upravo “spasila” HDZ u Dalmaciji?
Uglavnom, ulog 16. kolovoza i konstituiranja jedne skupštine, politički daleko nadilazi granice jedne županije. Izvanrednih izbora, ako je suditi po raspoloženju na terenu, ipak neće biti, a posljedice eventualnog dogovora odzvanjat će, kao i u slučaju Zagrebačke županije, u tjednima i mjesecima koji slijede.