Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

HUP traži poreznu reformu jer ovo je neodrživo: broj zaposlenih u javnom sektoru u 10 godina porastao za 100.000

Hrvatska udruga poslodavaca predstavila je svoj prijedlog. Donosimo detalje

Često od populističkih političara možemo čuti da firme puno zarađuju, a da radnici imaju male plaće. No hrvatske tvrtke, ukupno gledano, nisu pretjerano profitabilne, tako da, kada bi se sva dobit hrvatskih tvrtki iz 2020. godine, koja je iznosila oko 21 milijardu kuna, podijelila radnicima, to bi u neto iznosu bilo povećanje plaće od 600 kuna

Hrvatsko tržište rada posljednjih godina doživjelo je vrlo velike promjene. Zbog masovnog iseljavanja, nakon ulaska u Europsku uniju, došlo je do kronične nestašice radne snage, kojom su pogođeni gotovo svi sektori. Manjak kvalitetnih zaposlenika pogotovo je primjetan u IT sektoru, gdje je oduvijek velika potražnja za ljudima, no veliki su problemi i u turističkom kao i građevinskom sektoru.

Manjak radne snage, naravno, rezultirao je pritiskom na povećanja plaća. Sada su, nakon mnogo godina, radnici u poziciji da biraju poslove, a samim time i diktiraju financijske uvjete, pa je došlo i do znatnog povećanja plaća. No, dodatni problem za poslodavce predstavlja relativno visoko porezno opterećenje plaća.

Prevelika razlika između troška poslodavca i plaće

Razlika između troška poslodavca i iznosa koji radnik dobije na račun (porezni klin) je prilično velika, pa poslodavci traže porezno rasterećenje. S obzirom na to da su u trošak plaće uključeni i doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, za ozbiljnije rasterećenje plaća preduvjet su reforme tih dvaju sustava, što je zadatak kojeg se nijedna Vlada ne želi primiti.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) koja okuplja praktički sve veće kompanije u Hrvatskoj u utorak je predstavila svoj prijedlog porezne reforme. Iz materijala koji smo dobili na uvid, vidi se da se zapravo ne predlažu nikakvi radikalni zahvati, već se traži samo daljnje smanjenje poreza i doprinosa, što bi donekle rasteretilo plaće. Postavlja se pitanje je li Vlada i tim, prilično blagim zahtjevima, spremna udovoljiti.

Porezno opterećenje za bolje plaćene radnike

HUP, što je vidljivo iz njihovog prijedloga reforme, smatra da se porezni fokus mora odmaknuti od rada. Naime, podaci pokazuju da Hrvatska za visokokvalificirane radnike, odnosno one koji zarađuju 167 posto prosječne plaće ima jedno od najvećih poreznih opterećenja među tranzicijskim ekonomijama Europske unije. Porezno opterećenje na toj razini plaće u Hrvatskoj iznosi 42 posto dok u Bugarskoj 35, a u Poljskoj 36 posto. To, naravno, rad u Hrvatskoj čini skupljim i nekonkurentnijim. Osim toga, smatraju da se zbog toga ljudi okreću nekim drugim oblicima rada, poput paušalnih obrta, koji su porezno povoljniji.

Konkretno, poslodavci okupljeni u HUP-u traže povećanje neoporezivog osobnog odbitka na 5000 kuna. Zatim, smanjenje niže stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto, s time da bi viša stopa ostala 30 posto, ali bi se povećao iznos na koje se ona primjenjuje – s 30 na 50 tisuća kuna. Smatraju da bi se time zadržala progresivnost poreznog sustava, ali istovremeno omogućilo rasterećenje plaća visokokvalificiranim radnicima. Također, traže smanjenje doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja s 15 na 13 posto, te smanjenje zdravstvenog doprinosa s 16,5 na 15 posto.

Potrebna reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava

Za snažnije smanjenje doprinosa za ova dva sustava bila bi potrebna, naravno, njihova vrlo duboka reforma, ali treba reći i da se i mimo doprinosa, oni dobrim dijelom dodatno financiraju novcem iz državnog proračuna. Primjerice, za isplatu mirovina tek se oko polovice iznosa prikupi iz doprinosa, dok ostatak pokriva državni proračun. Razlozi su poznati – nepovoljan odnos broja radnika i umirovljenika. Svaki radnik financira skoro jednog umirovljenika, dok je u zapadnoeuropskim zemljama taj omjer znatno povoljniji – tri ili četiri radnika na jednog umirovljenika.

U zdravstvenom sustavu isto nalazimo neke apsurdne brojke, pa tako imamo više od 4,1 milijuna osiguranika, odnosno onih koji imaju pravo na usluge javnog zdravstva, dok istovremeno imamo 3,9 milijuna stanovnika, od čega 1,56 milijuna plaća doprinose. Osim toga, Vlada je u posljednjih nekoliko godina još 300 tisuća ljudi oslobodila plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja. Jasno je da sustav s ovakvim brojkama ne može normalno funkcionirati.

Da bi se postiglo bilo kakvo porezno rasterećenje, a istovremeno izbjeglo urušavanje ionako prenapregnutih sustava, potrebno je pronaći uštede. U Analizi HUP-a navodi se, na primjer, podatak da je unatoč drastičnom padu stanovnika u posljednjem desetljeću apsolutni broj zaposlenih u javnom sektoru porastao za čak 100 tisuća, a njihov udio u ukupnom broju zaposlenih povećao s 19 na 23 posto, što naravno, znači dodatni trošak za državni proračun.

Povišica koja nikoga ne bi mogla zadržati u zemlji

Također, često od populističkih političara možemo čuti da firme puno zarađuju, a da radnici imaju male plaće. Činjenica jest da Hrvatska ima prilično nepovoljnu strukturu ekonomije, da se zbog toga stvara premalo dodane vrijednosti koja bi se onda mogla značajnije preliti u plaće.

Hrvatske tvrtke, ukupno gledano, nisu pretjerano profitabilne, tako da, kada bi se sva dobit hrvatskih tvrtki iz 2020. godine, koja je iznosila oko 21 milijardu kuna, podijelila radnicima, to bi u neto iznosu, prema izračunu HUP-a, bilo povećanje plaće od 600 kuna, što, realno, nije povišica koja će nekoga zadržati u zemlji.

Uglavnom, jasno je da bez dublje reforme cjelokupnog poreznog sustava, neće biti moguće ni značajnije rasteretiti rad, što bi onda omogućilo povećanje plaća, zadržavanje ljudi u zemlji i u konačnici približavanje hrvatske ekonomije razini na kojoj su zapadnoeuropske zemlje.