I dalje kaos s popisom stanovništva. Država za neke popisivače ukinula dio naknade, ovi sad ne žele vratiti opremu
Sporna je odluka o raspršenosti pri popisu koja je donesena nakon završetka popisa
Državni zavod za statistiku 15. studenog, dan nakon završetka Popisa stanovništva 2021., donio je odluku prema kojoj će dio onih koji su popisivali građane dobiti manje honorare. Uslijedila je pobuna. Popisivači su im odlučili uzvratiti tako što odbijaju vratiti laptope i drugu opremu koja im je služila za popis dok im se ne isplati novac, piše Jutarnji list.
Riječ je o popisivačima ispostave Gornji grad – Medveščak. Naime, izmjenom Odluke o određivanju novčane naknade, koja je donesena još u lipnju, dio popisivača trebao bi dobiti i do 2700 kuna manje od planiranoga. Među njima je i Ida Haklička, studentica Fakulteta političkih znanosti, koja je govorila za Jutarnji.
Stara i nova pravila
Haklička otkriva kako su popisivači prema odluci iz lipnja trebali dobiti za svaku popisanu osobu 8 kuna, za svaki upitnik o kućanstvu i upitnik o stanu po 4 kune, za svaku preuzetu šifru 4 kune… Između ostalog, propisana je i tzv. naknada za raspršenost, koja iznosi od 300 do 900 kuna. Dodaje kako se popisivačima plaća samo za popisane osobe pa su za svoj rad na objektima u kojima nitko ne stanuje, a koje su također bili dužni obići, dobili nula kuna. Stoga je, pojašnjava, uvedena naknada za raspršenost.
Na temelju toga bi Ida, koja je radila na zagrebačkom Gornjem gradu s dosta nestambenih objekata kao i onih napuštenih zbog potresa, imala pravo na maksimalnu naknadu za raspršenost. No, njoj i njenim kolegama koji su radili na tom području iz Zavoda je, piše Jutarnji, nakon 15. studenog stigao e-mail u kojem ih se obavještava o izmjeni Odluke.
Prema dopuni Odluke “raspršenost terena podrazumijeva veliku površinu popisnog kruga radi velike udaljenosti između pojedinih stanova koje taj popisni krug obuhvaća te se nalaze uglavnom u ruralnim naseljima”. Prema tome, Ida i ostali popisivači u gradovima ne mogu dobiti naknadu koja se, po novome, dobiva samo za ruralna područja.
Što kažu u Zavodu?
Na upit zašto je do te promjene došlo Državni zavod za statistiku odgovorio je, piše Jutarnji, kako je i u prijašnjim popisima vrijedilo da se to odnosi samo na pretežito ruralna područja. Odgovor na pitanja je li uopće legalno retrogradno donijeti takvo dodatno pojašnjenje i što će sada poduzeti nisu odgovorili.
Jedna od kontrolorki iz središta Zagreba kaže kako je posebno središte specifično jer ondje ima puno ustanova koje popisivači moraju obraditi “ali za nju neće biti plaćeni jer nisu popisali ni osobe, ni kućanstva ni stanove”. Stoga, kaže neće biti ni plaćeni. “Iz Zavoda se brane tako da kažu da nitko nikoga nije tjerao da se prijave za centar Zagreba. Po toj logici, centar Zagreba nikad ne bio popisan”, kazala je za Jutarnji te dodala kako ustanovama treba dodati i sve objekte koji su prazni od potresa, a za koje vrijedi isto pravilo.
U Slavoniji vrijedi, u Zagrebu ne
Za postojanje dopune Odluke ni popisivači ni kontrolori nisu znali. Kada su shvatili da ljudi neće imati očekivanu zaradu te da bi mogli odustati od rada, svoju zabrinutost iznijeli su Zavodu. “Mi smo to shvatili kao čin dobre volje. Ponudili su nam dokument kao opciju i krenuli davati upute kako ostvariti i izračunati raspršenost, da bi se predomislili i krenuli zakidati popisivače za ono na što imaju pravo”, ispričala je koordinatorica. Dodaje kako će se naknada za raspršenost u Slavoniji primjerice odobriti.
“Popisivačima u Slavoniji, u kojoj nema nikoga osim ljeti ili za blagdane, kad, kako kažu ljudi, izgleda kao njemačko selo po tablicama automobila, odobrit će raspršenost, jer je od sela do sela, a u Zagrebu neće jer je od zgrade do zgrade. A prazno je prazno, i u Slavoniji i u Lici i u centru Zagreba”,
Za devet tjedana rada 3700 kuna
U lipnju, kada je išao javni poziv, Zavod je komunicirao prosječnu zaradu od pet do šest tisuća kuna po popisivaču za tri tjedna popisa. Ljudi su se javljali na temelju tih informacija. Nitko nije računao da će raditi s produžecima, sad već devet tjedana. Ida je, dakle, za devet tjedana rada zaradila 3700 kuna.
“Da zarada uopće neće biti obećavanih pet do šest tisuća kuna, shvatila sam kad nisam dobila, kako je rečeno, od 200 do 250 adresa koje trebam obići, nego njih 101. Mislila sam, odradit ću to brzo. Dva tjedna mi daj, ja sam s tim gotova. Tri tisuće kuna za dva tjedna, nije ni to loše. A onda se to počelo otezati”, priča Ida.
Kontrolorima će pak, bez obzira na to koliko posao trajao, biti isplaćeno fiksnih 5600 kuna. Popisivači koji će sad raditi i nakon što je službeno okončan Popis, jer treba popisati one koji su se naknadno javili, dobit će svoju naknadu po osobi i kućanstvu, ali kontrolorima plaća ostaje ista iako bi time dobili dodatan posao.