I Grlić Radman je u Berlinu: 'Moramo vidjeti koji je turski stav, ali siguran sam da će prevladati zajedništvo'

Na sastanku u Berlinu sudjeluju i ministri vanjskih poslova Finske i Švedske

Croatian Foreign Ministers Gordan Grlic Radman is pictured as he arrives for an informal meeting of NATO Foreign Ministers on the conflict in Ukraine on May 14, 2022 in Berlin. (Photo by John MACDOUGALL / AFP)
FOTO: AFP

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u subotu u Berlinu kako vjeruje da će se na ministarskom sastanku NATO-a otkloniti dvojbe Turske koja se protivi ulasku Švedske i Finske u Savez.

“Naravno da moramo vidjeti koji je turski stav po tom pitanju. Ali siguran sam da će na kraju prevladati zajedništvo kada je u pitanju pristupanje Finske i Švedske, s kojima dijelimo iste vrijednosti i da ćemo naći zajednički jezik”, rekao je Grlić Radman uoči sastanka u Berlinu.

Neformalni dvodnevni sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a bit će podijeljen u tri bloka: u subotu bi se trebalo raspravljati o najavama Švedske i Finske o aplikaciji za punopravno članstvo, a a u nedjelju o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu te o strateškom konceptu NATO-a koji bi trebao biti usvojen na samitu u Madridu krajem lipnja.

Na sastanku i ministri Finske i Švedske

Na sastanku u Berlinu sudjeluju i ministri vanjskih poslova Finske i Švedske. “Ono što je bitno je da glede ruske agresije na Ukrajinu zauzmemo jasan stav kao NATO i da definiramo odnose saveza prema Rusiji”, rekao je Grlić Radman.

Hrvatski ministar vanjskih poslova najavio je da će sudionicima sastanka naglasiti potrebu jačeg angažmana NATO-a i na području zapadnog Balkana.

“Ja ću naglasiti potrebu jačeg angažmana NATO-a u jugoistočnoj Europi odnosno zapadnom Balkanu kada su u pitanju demokratski i svi ostali reformski procesi u tim zemljama kako bismo i te zemlje ohrabrili u njihovom nastojanju za članstvo u NATO-u”, rekao je Grlić Radman.

Posebno će istaknuti krizu u BiH

Dodao je da će posebno istaknuti krizu u Bosni i Hercegovini i potrebu promjene izbornog zakona koji bi trebao “odražavati usvajanje onih važnih izmjena kojima bi se regulirala ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda sukladno Dejtonskom i Pariškom sporazumu”.

“Jedino institucionalno funkcionalna Bosna i Hercegovina koja počiva na tim temeljima ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i ostalih građana može biti prosperitetna i može ostvariti europsku perspektivu i NATO članstvo”, rekao je Grlić Radman.