Politika & Kriminal

I moćna Njemačka zbog korona-krize shvaća da su joj nužne reforme. Hrvatska? Mi ni HGK nismo u stanju srediti

Kriza izazvana pandemijom mogla bi biti povod da se raspravlja o temeljitijim reformama, ali u Hrvatskoj, čini se, vlast o tome ne razmišlja

Mnogima je, pa i u Hrvatskoj, Njemačka primjer države u kojoj štošta bolje funkcionira nego kod nas. I u ovoj korona-krizi spominjala se, na primjer, izdašna novčana pomoć kojom je njemačka država pomagala svojem gospodarstvu.

Pa ipak, baš je korona-kriza bila povod da jedan utjecajni političar u Njemačkoj zatraži sveobuhvatnu reformu države.

Reforma stoljeća

“Potrebna nam je reforma stoljeća – možda čak i revolucija”, citira Deutsche Welle izjavu predsjednika Zastupničkog kluba CDU-a i CSU-a u Bundestagu Ralpha Brinkhausa za Welt am Sonntag. Brinkhaus, koji je član vladajućeg CDU-a, sumnja da se državne strukture u potpunosti uklapaju u digitalni svijet 21. stoljeća.

Brinkhaus je, piše DW, naveo pet područja u kojima je potrebna sveobuhvatna modernizacija: administracija, digitalizacija, suradnja savezne države i pokrajina, obrazovni sustav te zaštita od katastrofa.

Brinkhaus vs. Bačić

Njemačka je, treba napomenuti, u predizbornom vremenu – izbori su ove jeseni – pa se ovaj istup može tumačiti i u tom kontekstu. CDU-ov političar, uostalom, smatra da bi nakon izbora reforme morale biti dio pregovora o formiranju buduće vlade.

Bez obzira na okolnosti, činjenica je da je predsjednik zastupničkog kluba vladajuće koalicije smatrao potrebnim da iskoristi korona-krizu kao povod da u najjačem gospodarstvu Europe pokuša otvoriti raspravu o nužnim reformama. To je, recimo, kao da sada kod nas pitanje sveobuhvatnih reformi pokrene gospodin Branko Bačić.

Propali pokušaji

U Hrvatskoj se, ustvari, uopće ne čini da Vlada ili vladajuća stranka percipiraju korona-krizu kao priliku za temeljitije reforme. Kad se pokušalo progurati promjene vezane uz Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK), Vlada i vladajuća koalicija uprle su se to što prije stopirati. Reforma HGK, koju – kako pokazuje Telegramovo istraživanje – priželjkuju i njezini članovi, odgođena je najmanje do sredine srpnja, vjerojatno i kasnije.

Iako se prije godinu dana u HDZ-u razgovaralo o smanjenju broja općina – temi koja je na stolu već godinama jer teritorijalna i funkcionalna rascjepkanost predstavlja ozbiljan problem – reforma se svela na smanjenje broja lokalnih dužnosnika, i to manje nego što se u početku najavljivalo. Ni ukidanje mjesta pomoćnika ministara – što se, također, može smatrati pokušajem reforme – nije, izgleda, donijelo senzacionalne rezultate.

Ništa od ušteda

Novi list je nedavno skrenuo pozornost na to da je, na jednoj od sjednica u veljači, Vlada razriješila 34 pomoćnika ministra, ali je istovremeno imenovala 59 ravnatelja različitih uprava. Od 34 razriješena pomoćnika ili pomoćnice, njih 24 opet je imenovano na čelna mjesta upravnih organizacija.

No, ako se od te promjene očekivala ušteda, od toga, izgleda, neće biti ništa. Iako su njihova materijalna prava manja, bruto plaća trebala bi im biti veća, pa je riječki dnevnik zaključio da je država vjerojatno otprilike – na nuli.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu