Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

I Plenković se ogradio od Beroša. Ministar uporno ne želi odgovoriti: zašto nije kupio presudan lijek?

Ministar je u veljači potpisao Smjernice u kojima je preporučen tretman Paxlovidom, a onda ga u narednih 6 mjeseci nije kupio

FOTO: Pixsell

Njemačka je naručila milijun doza još u prosincu prošle godine, Italija je ugovorila isporuku 50.000 doza mjesečno počevši od veljače, lijek je u studenome prošle godine naručila i susjedna Srbija, jedino Hrvatska nije učinila ništa. Prema dobro obavještenim poznavateljima prilika već se više od dva mjeseca čeka potpis Vilija Beroša

Američka regulatorna agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je drugu booster dozu cjepiva protiv COVID-a 29. ožujka ove godine. Ta doza cjepiva proizvođača Pfizer i Moderna autorizirana je za sve osobe starije od 50 godina koje su primile prvu booster dozu najmanje četiri mjeseca ranije te sve imunokompromitirane osobe starije od 12 godina (Pfizer) odnosno 18 godina (Moderna) koje su također cijepljene prvom booster dozom najmanje četiri mjeseca ranije.

Istoga dana, odmah nakon odobrenja, Centers for Disease Control and Prevention (CDC) preporučio je prvi booster za sve starije od 5 godina, a drugi za sve starije od 50 godina te sve imunokompromitirane starije od 12 godina. U SAD-u je cjeloviti protokol cijepljenja do početka kolovoza primilo 67,30 % ukupne populacije, a 38,84 % primilo je barem jednu booster dozu.

Doktorica koja me odbijala cijepiti

U zajedničkom priopćenju europskih agencija ECDC i EMA, objavljenome u travnju preporučeno je cijepljenje drugom booster dozom imunokompromitiranih te svih starijih od 80 godina. Zbog nagloga i brzoga ljetnog širenja omikron varijante koronavirusa ta je preporuka izmijenjena te je 11. srpnja dobna granica spuštena na 60 godina. Vodeći se tom preporukom, uputio sam se u petak na jedan od četiri zagrebačka punkta za cijepljenje u NZJZ Dr. Andrija Štampar. Ovaj punkt jedini radi dva puta tjedno, ponedjeljkom i petkom, ostala tri samo ponedjeljkom, a budući da je u ponedjeljak praznik cijepljenje u Zagrebu nije uopće moguće sve do narednoga petka.

Na punktu sam zatekao dvadesetak osoba različite dobi i nakon kratkog čekanja počeo je razgovor s liječnicom koja je odmah u startu odbila moju ideju da primim drugu booster dozu, usput pregledavajući Preporuke HZJZ-a od 13. travnja ove godine prema kojima se „drugo docjepljivanje“ preporučuje osobama starijim od 80 godina te onima starijima od 65 pod uvjetom da su smješteni u domove za starije i nemoćne.

Kako nisam udovoljavao ni jednom od ta dva uvjeta, a moje ukupno zdravstveno stanje ocijenila je dobrim, odlučila je ljubazno me odbiti i poslati kući. Tek nakon ne baš kratkoga međusobnog uvjeravanja i moga pozivanja na preporuke koje su 11. srpnja objavili ECDC i EMA ipak se smilovala te sam tako ipak postao jedan od 2300 hrvatskih građana cijepljenih drugim boosterom.

HZJZ nije u stanju uskladiti preporuke s europskima

Hrvatska sjedi na gomilama neiskorištenih cjepiva, po udjelu cijepljenih građana među najlošijima je u Europi, a po relativnoj smrtnosti nalazi se u samome europskom i svjetskom vrhu i usprkos takvim rezultatima borbe s pandemijom, HZJZ je na ljetnome raspustu. Jer kako drugačije protumačiti činjenicu da društvo koje vodi Krunoslav Capak nije u stanju uskladiti svoje Preporuke za cijepljenje s onima ECDC-a i EMA-a niti nakon proteka više od mjesec dana otkad su one objavljene.

Omikron, za razliku od svojih prethodnika, nije pokazao previše razumijevanja za hrvatske navade prema kojima sve što nije obavljeno do druge polovice srpnja može pričekati kraj kolovoza. Prošloga ljeta u razdoblju od 19.7. do 15. 8. od posljedica infekcije COVID-om preminulo je 45 osoba, a ove godine od 19.7. do 13.8. sedam puta više, čak 336.

Eksplozija fatalnih ishoda

Takva eksplozija fatalnih ishoda nije bila očekivana, a burne javne reakcije na smrt novinara Vladimira Matijanića dodatno su imobilizirale sve one koji bi trebali brinuti o zdravlju nacije.

Zbog toga donošenje novih usklađenih Preporuka za cijepljenje čeka ne samo njihov povratak s plaža, nego i kakvo-takvo hlađenje javnosti koju je nebriga i nesposobnost sustava da zaštiti ljudsko pravo na život i zdravlje, unatoč hrvatskim ljeti dodatno naglašenim konformističkim prilikama, opravdano poprilično razjarila.

Čeka se Berošev potpis?

Debakl hrvatske kampanje cijepljenja te velik udio necijepljene populacije trebali su potaknuti hrvatsku Vladu na kupnju antivirusnih lijekova čim su bili najavljeni. EMA je odobrila peroralni antivirusni lijek Paxlovid 27. siječnja ove godine. Odmah po odobrenju proizvođač lijeka Pfizer putem svojih predstavnika ponudio je prodaju lijeka svim europskim državama, pa tako i hrvatskome Ministarstvu zdravstva.

Već sam pisao da je njemačka naručila milijun doza još u prosincu prošle godine, Italija je ugovorila isporuku 50.000 doza mjesečno počevši od veljače, lijek je u studenome prošle godine naručila i susjedna Srbija, jedino Hrvatska nije učinila ništa. Prema dobro obavještenim poznavateljima prilika već se više od dva mjeseca čeka potpis ministra zdravstva Vilija Beroša.

Znači, lijek koji treba početi uzimati u prvih pet dana nakon pozitivnoga testa, lijek koji prema kliničkim ispitivanjima barem šesterostruko smanjuje opasnost od hospitalizacije, a fatalni ishod deseterostruko, lijek koji će ostati zabilježen u povijesti kao do sada najbrže rastući po prodaji, lijek čije je korištenje preporučeno petom verzijom „Smjernica za liječenje oboljelih od koronavirusne bolesti“ hrvatskoga Ministarstva zdravstva objavljenom 8. veljače ove godine, Hrvatska još uvijek nije ni kupila. Pfizer očekuje da će vrijednost prodaje Paxlovida u ovoj godini premašiti 24 milijarde dolara, a broj isporučenih doza trebao bi dosegnuti 120 milijuna.

Ministar krivnju svalio na bolnicu

Nakon smrti Vladimira Matijanića ministar Vili Beroš svalio je po svome običaju krivnju na bolnicu, u ovome slučaju splitski KBC, zbog toga što ta bolnica nije imala na zalihi remdesivir, drugi antivirusni lijek, koji se za razliku od Paxlovida daje isključivo u bolničkim uvjetima. Ministar nije imao na koga svaliti krivnju zbog čega u Hrvatskoj nema i nikada nije bilo Paxlovida pa je probao prodati javnosti spin prema kojemu se za nabavu toga lijeka još uvijek čeka zajednička nabava država članica Europske unije.

Budući da plana za takvu nabavu za sada nema – dovoljno je provjeriti internetske stranice Europske komisije i vidjeti da su druge članice Europske unije samostalno kupovale te i dalje kupuju Paxlovid – postavlja se pitanje zbog čega ministar zdravstva Vili Beroš nije odobrio kupnju toga lijeka? Ili drugačije, zbog čega je u veljači potpisao „Smjernice“ u kojima je preporučen tretman Paxlovidom, a onda u narednih šest mjeseci nije taj lijek i kupio?

‘Pogriješio sam. Žao mi je. Odlazim’

U ponedjeljak je premijer Plenković odbio obraniti ministra zdravstva da ne bi i sam postao suodgovoran zbog propuštene nabave Paxlovida. Njegov odgovor na novinarsko pitanje ne daje previše nade ministru zdravstva: “Svaki lijek za koji je ministarstvo tražilo odobrenje od Vlade, mi smo ga dali i nabavili te lijekove. Što se tiče lijeka o kojem govorite moram vidjeti s ministrom jesu li prošle sve procedure odobravanja tog lijeka na europskoj i hrvatskoj razini i oko nabave. Na to će Beroš i HZZO odgovarati.”

Premijer Plenković vrlo dobro zna da je Paxlovid dobio europsko i hrvatsko odobrenje još krajem siječnja ove godine, ako to i nije znao prije mjesec dana sve je po žurnom postupku saznao u vrijeme kada je američki predsjednik Joe Biden bio na tretmanu Paxlovida ili najkasnije nakon smrti Vlade Matijanića. Ne zvuči nimalo uvjerljivo da premijer i ministar zdravstva nisu bili u kontaktu od početka najveće ovogodišnje afere u zdravstvu, prije će biti da će ministar Vili Beroš ipak morati izgovoriti one tri rečenice: „Pogriješio sam. Žao mi je. Odlazim.“

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više