I prvi rezultati parlamentarnih izbora u Francuskoj kažu da će Macronova stranka osvojiti golemu većinu

Izlaznost je, doduše, bila užasno niska

Emmanuel et Brigitte Macron votant ŕ la mairie du Touquet pour le second tour des elections présidentielles Françaises, le 07 mai 2017, le Touquet Paris plage. Emmanuel and Brigitte Macron voting at the town hall of le Touquet for the second round of french election, on the 07 may 2017, at the Touquet Paris place., Image: 331542955, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, KCS Presse
FOTO: Profimedia, KCS Presse

Prve projekcije rezultata nakon zatvaranja birališta na francuskim parlamentarnim izborima pokazale su se točnima. La Republique En Marche, centristički pokret novog predsjednika Emmanuela Macrona koji se ubrzano pretvara u stranku, ostvario je iznimno dobar rezultat u prvom krugu izbora.

Izbore je obilježila vrlo niska izlaznost, a LRM i njezini saveznici s centra koji su zajedno dobili oko trećine glasova birača, mogli bi u drugom krugu sljedeće nedjelje osvojiti između 400 i 445 od 577 mjesta u Narodnoj skupštini, pokazuju izračuni agencija za istraživanje javnog mišljenja na temelju rezultata prvog kruga.

Macronovci dobili 32 posto glasova

“Francuska se vraća”, istaknuo je premijer Edouard Philippe, pohvalivši predsjednika koji je “u Francuskoj i na međunarodnoj pozornici uspio postati simbol povjerenja, volje i odvažnosti”. Takav rezultat znači golem uspjeh za stranku koja je osnovana prije samo godinu dana, a uspjela je doslovno pregaziti tradicionalne stranke na ljevici i na desnici koje su u zadnjih 60 godina bile na vlasti.

Po konačnim rezultatima koje je tijekom noći objavilo ministarstvo unutarnjih poslova, REM i njegovi saveznici na centru premoćno pobjeđuju s 32,32 posto glasova, ispred desnice (21,56 posto) i krajnje desne Nacionalne fronte (13,20 posto). Nepokorena Francuska (LFI), stranka radikalne ljevice Jean-Luca Melenchona i Komunistička stranka dobivaju zajedno 13,74 posto, Socijalistička stranka i saveznici 9,51 i zeleni 4,30 posto. Izlaznost je bila rekordno niska, 51,29 posto, navodi ministarstvo.

Potop tradicionalno najvećih

Desnica, koja se na početku kampanje ponadala da će Macrona lišiti većine i nagnati ga na kohabitaciju, na kraju će imati 70 do 130 zastupnika, pokazuju projekcije. Vođa desnice na ovim izborima, Francois Baroin pozvao je birače da izađu na birališta u drugom krugu kako se “vlast ne bi koncentrirala u jednoj stranci”.

Na ljevici, Socijalistička stranka bivšeg predsjednika Francoisa Hollandea koja je kontrolirala polovicu Skupštine na odlasku, pala je na manje od 40 mjesta. “Neviđen poraz”, priznao je njezin čelnik Jean-Christophe Cambadelis, koji je u nedjelju ispao iz utrke, kao i kandidat PS-a teško poražen na predsjedničkim izborima Benoit Hamon.

Katastrofalan poraz Marine Le Pen

Loše je prošla i krajnje desna Nacionalna fronta (FN) koje je čelnica Marine Le Pen doživjela uzlet u drugom krugu predsjedničkih izbora prije mjesec dana: projekcije daju FN-u tek 10 mjesta u novoj Skupštini, u kojoj je dosad imala dva zastupnika. Ona je takve rezultate pripisala niskoj izlaznosti. Na sasvim drugom kraju, radikalna ljevica Jean-Luca Melenchona osvaja 10 do 23 mjesta.

Prvi put u zadnjih 60 godina izlaznost je manja od 50 posto, što po ocjeni stručnjaka govori o nekoj vrsti fatalizma birača pred Macronovim naletom. No rezultati svakako potvrđuju želju Francuza za političkom obnovom, budući da su na predsjedničkim izborima poraženi prvaci tradicionalnih stranaka, a u vrh se probio 39-godišnjak koji je sve donedavno bio nepoznat javnosti i u čijoj vladi su predstavnici desnice, ljevice i civilnog društva.

Francuski mediji pišu u macronomaniji

Činjenicu da nisu jako poznati javnosti i da im nedostaje političkog iskustva, nadoknađuje, čini se, popularnost novog predsjednika Macrona. Njegovi potezi ocijenjeni su kao uspješni, a stekao je i povjerenje ulagača. Neki govore o pravoj “macromaniji”.

Francuski mediji danas pišu o velikom uspjehu Emmanuela Macrona, ali ističu rekordnu apstinenciju koja umanjuje njegovu političku važnost. Macron, kojemu je u nedjelju navečer na pobjedi čestitala njemačka kancelarka Angela Merkel, moći će tako provesti svoj program socijalno-liberalnih reforma: moralizaciju javne politike, jačanje radničkih prava i smanjenje javnog duga radi usklađivanja s europskim pravilima.

Kako funkcionira izborni susatav u Francuskoj?

Inače, u nedjelju je u Francuskoj održan prvi od dva kruga glasanja. Da bi bio izabran u prvom krugu, kandidat u svojoj izbornoj jedinici mora osvojiti više od 50 posto glasova, a izlaznost mora biti najmanje 25 posto. Ako nijedan kandidat ne uspije to ostvariti, a inače ih jako malo prođe u prvom krugu, prva dva kandidata se kvalificiraju za drugi krug.

Francuska ima hibridni politički sustav s elementima predsjedničkog i parlamentarnog. Iako predsjednik ima ozbiljnu političku moć, ustav republike nalaže da vlada “odlučuje i provodi nacionalne politike”, i da premijera mora odobriti Donji dom parlamenta. Bez premijera spremnog na suradnju, Macron teško može provoditi svoj program.