Super zahtjev rektora Borasa: traži da studenti plaćaju više školarine i da Rektorat istovremeno dobije više novca
Sveučilište u Zagrebu moglo bi podići cijene studiranja, Boras kaže da je to normalno jer su narasli i troškovi života
Moguće je da će od iduće akademske godine studentima Sveučilišta u Zagrebu biti povećani troškovi studiranja, dok će se iz novca kojeg država daje Sveučilištu znatno viša svota trošiti za poslovanje Rektorata, piše srednja.hr. Te su dvije odluke donesene na sveučilišnom Odboru za proračun prošlog tjedna, a mogle bi biti usvojene na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu koja će se održati u utorak.
S obzirom na to da država plaća studij redovnim studentima koji prvi put upisuju godinu, kao i onima koji su skupili 55 ili više ECTS bodova u akademskoj godini, oni neće biti pogođeni eventualnim poskupljenjem. Stradat će redovni studenti koji u akademskoj godini nisu uspjeli ostvariti 55 ECTS bodova, pa sami plaćaju participaciju školarine, odnosno plaćaju ECTS bodove koje prenose u iduću godinu, te studenti koji godinu upisuju ponovo. Cijenu ECTS bodova određuje svaki fakultet, ali uprava Sveučilišta u Zagrebu propisuje maksimalnu visinu participacije.
Studenti će plaćati 1200 kuna više
U prosincu 2015. godine propisano je da maksimalne participacije budu od 7200 do 9600 kuna, ovisno o području studiranja, s tim da su takvu punu cijenu plaćali oni studenti koji su pali godinu. Ako Senat sutra potvrdi odluku Odbora za proračun, visina maksimalne participacije porast će za najviše 1200 kuna godišnje, pa će iznositi 8400 kuna za društveno i humanističko područje, 9600 za interdisciplinarno, te 10.200 kuna za umjetničko, biomedicinsko, biotehničko, prirodno i tehničko područje.
Rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras ponudio je objašnjenje za ovaj prijedlog. “To su realni troškovi nastali povećanjem životnih troškova i nisu ništa više od onoga što piše u odluci Vlade. Treba reći da su to maksimalni troškovi, što znači da ih neće možda sve sastavnice prihvatiti”, jučer je izjavio Boras, piše Jutarnji list. U odluci koju je prihvatio sveučilišni Odbor za proračun spominje se Vladina odluka o programskom financiranju sveučilišta, ali tamo nema ničega o predloženom povećanju participacija. Jutarnji neslužbeno doznaje da u Ministarstvu ne znaju za prijedlog podizanja participacija, ali s obzirom na to kako je Vlada donijela odluku da se više sredstava iz proračuna izdvaja za subvencije studenata, smatraju da takav prijedlog nije opravdan.
2,2 milijuna kuna za službena putovanja
Da rast troškova života ipak nije jedini razlog za poskupljenje studiranja može se naslutiti iz druge odluke o kojoj će se Senat sveučilišta sutra izjašnjavati. Država iz proračuna za Sveučilište u Zagrebu izdvaja oko 156 milijuna kuna, od čega je 17 posto dosad išlo za potrebe poslovanja Rektorata. Prema novoj odluci, izdvajanja za Rektorat trebala bi skočiti na 25 posto, što znači da će manje novca koji Sveučilište dobiva od države ostati za subvencioniranje troškova studiranja redovitih studenata.Rastu troškovi Rektorata
Zanimljivo je baciti pogled na to kako Rektorat troši novac koji dobija iz proračuna. Tako Jutarnji piše da je u 2018. godini na stavku “uredski materijal i ostali materijalni rashodi” potrošeno 4,8 milijuna kuna, dok 2,2 milijuna otišlo na na službena putovanja. Za usluge promidžbe i informiranja Rektorat je u 2018. godini potrošio preko 1,9 milijuna kuna, za računalne usluge 1,8 milijuna, a za reprezentaciju milijun kuna. Na pitanje o tolikim troškovima za službena putovanja i za uredski materijal, Boras je odgovorio kako nije riječ samo o uredskom materijalu nego i drugim uključenim troškovima.
Porast svote namijenjene troškovima Rektorata za Jutarnji je kratko komentirao rektor Boras, koji je rekao da je razlog za to činjenica da ministarstvo ne povećava ukupan iznos sredstava. “Zašto je to tako, treba pitati Ministarstvo”, rekao je rektor. S obzirom na to da se odlukom o povećanju troškova Rektorata smanjuje svota koju iz državnog proračuna dobivaju pojedini fakulteti i akademije, može se očekivati da će oni priliku za povećanje cijene ECTS-boda iskoristiti kako bi prihodima od školarina nadoknadili taj gubitak.