Dosad su se uspješno opirali pritisku Amerike, ali Peking popušta; radikalno se odmiču od Sjeverne Koreje
Kineski predsjednik odlučio je pojačati ekonomske sankcije Pjongjangu
U četvrtak 28. rujna kineska vlada, samo dan uoči dolaska američkog državnog tajnika Rexa Tillersona u Peking, objavila je da će se u roku od 120 dana zatvoriti sve sjevernokorejske tvrtke u toj zemlji, da će prekinuti radom sve zajedničke kinesko-sjevernokorejske kompanije te da će se zaustaviti sva zajednička kinesko-sjevernokorejska ulaganja u Kinu. Analitičari procjenjuju kako su brojni sjevernokorejski restorani u Kini donosili Pjongjangu goleme zarade u konvertibilnim valutama, pa ako taj izvor prihoda doista presahne, ta siromašna državu naći će se u više nego ozbiljnim problemima.
Istodobno je objavljeno da će Peking od Odbora za sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda zatražiti da se od te odluke izuzmu neprofitne organizacije te nekomercijalni infrastrukturni projekti. Nakon što je 23. rujna Kina ograničila isporuke naftnih derivata Sjevernoj Koreji te smanjila izvoz tekstilnih proizvoda iz te zemlje, što je od vitalnog značaja za gospodarstvo te zemlje, najnoviji udarac iz Pekinga mogao iz temelja ugroziti financijsku stabilnost režima u Pjongjangu.
Dosad najteži udarac na Kim Jong-una
Tako do sada najteži udarac diktator Kim Jong-un nije doživio od svog arhineprijatelja američkog predsjednika Donalda Trumpa, već predsjednika Kine Xi Jinpinga, do sada jedinog kakvog takvog saveznika. Najnoviji potezi pokazuju da je Kina odlučila pojačati ekonomske sankcije protiv Sjeverne Koreje čemu se do sada oštro opirala te da je zapravo više Peking, nego Washington, počeo stezati omču oko vrata despotskog režima u Pjongjanogu.
Činjenica pak da je Peking ponudio četveromjesečni rok za provedbu tih mjera, pokazuje da Kina ipak pruža još jednu, vjerojatno i posljednju šansu Pjongajngu da pristane na razgovore o zaustavljanju svog nuklearnog programa. U protivnom Kim Jong-un mogao bi se naći u zaista bezizlaznom položaju. Kina je pristala na tako drastična zaokret ponajprije zbog sve većeg pritiska Washingtona koji je zaprijetio da bi mogao donijeti mjere koje bi ozbiljno pogodile kinesko gospodarstvo.
Kini ne odgovara sjevernokorejski napredak
Što, među ostalim, predmjeva, uvođenje takozvanog sekundarnog bojkota, što znači kažnjavanje tvrtki, banaka i pojedinaca koji posluju sa Sjevernom Korejom. A kako je takvih najviše upravo u Kini, to bi bio automatski najprije udar na kineski financijski sustav i institucije. Osim toga, Peking je poduzeo takvu hitnu akciju kako bi pokazao maksimalnu kooperativnost pred Trumpov posjet Kini u studenom.
No, još jedan čimbenik igrao je ako ne veću, a onda sigurno jednako tako važnu ulogu u radikalnom odmaku Pekinga od Pjongjanga. Predsjedniku Xi Jinpingu, naime, također nikako ne odgovara brzi sjevernokorejski napredak u razvoju nuklearnog naoružanja i interkontinentalih balističkih raketa jer to izravno ugrožava sigurnost i nacionalne interese Kine. Osim toga omogućuje Pjongjangu da se posve osamostali i u odnosu na Peking.
Nagla promjena političke i vojne strategije
Zbog toga je Kina odlučila, zajedno sa SAD-om, ali i praktički cijelim svijetom, poduzeti sve kako bi prislila Pjongjang da zaustavi svoje nuklearne i raketne programe. Osim toga Kina se uvjerila da su nuklearne bombe i balističke rakete dale Kim Jong-unu toliku moć da je postao partner koji ih više ne želi slušati niti ih se boji. Problem za Peking je i to što je rat riječima između Donalda Trumpa i Kim Jong-una zašao u tako opasnu fazu da bi i najmanji incident mogao dovesti do nuklearnog rata i neviđenih stradanja kojih ne bi bila pošteđena ni Kina.
Peking do sada nije htio ni čuti za strože kažnjavanje svog saveznika i prvog susjeda, no nakon što su ugroženi i njegovi vitalni interesi, odlučio se na naglu promjenu političke i vojne strategije. Američki State Department pozdravio je najnoviji potez Kine, izrazivši nadu kako će njezina iskrena prijetnja sankcijama dovesti do promjene u stajalištu Sjeverne Koreje. Susan Thornton, pomoćnica državnog tajnika za azijske i pacifičke poslove, također je tijekom rasprave Senata pozdravila najnovije mjere Pekinga.
Xi Jinping se distancirao od Pjongjanga
“Usko surađujemo s Kinom kako bismo realizirali zajedničku strategiju pritiska na Sjevernu Koreju i sa zadovoljstvom gledamo kako je Kina napredovala, iako je i dalje neujednačena na tom planu.” No, taj najnoviji kineski zaokret ipak nije došao sasvim iznenada. Naime, prije dvije godine Kim Jong-un je u pismu članovima svoje Radničke stranke otvoreno optužio Kinu da svojom ekonomskom politikom izdaje načela komunističke revolucije.
Kineskog predsjednika Xi Jinpinga sjevernokorejski lider je objedio da je “sebični saveznik imperijalista”, a za kinesku komunističku partiju kazao je “da spava u istoj postelji s imperijalistima, s njima sniva iste snove i zbog toga je toliko ljuta na naše obrambene nuklearne kapacitete”. Kim Jong-un naprosto se bojao da bi ekonomska politika kineske komunističke partije mogla uhvatiti korijene u Pjongjangu što bi automatski bio početak kraja njegove vladavine.
Nakon izbora za kineskog predsjednika 2012., Xi Jinping se distancirao od bestijalnog režima u Pjongjangu, na što je Kim Jong-un odgovorio likvidacijom prokineske skupine u partiji predvođene njegovim stricom Jang Song-taekom kojega je optužio da previše šuruje s Kinezima te da pokušava preslikati njihove ekonomske reforme na Sjevernu Koreju. Kim Jong-un bio je također uvjeren da Kina priprema njegovog polubrata Kim Jong-nam za njegova nasljednika.
Kini ne odgovara ni kolaps režima u Pjongjangu
Zbog toga je naredio svojoj tajnoj službi da ga likvidira na aerodromu u Kuala Lumpuru pred očima brojnih putnika. Malezijska policija odmah je priopćila kako nema nikakve sumnje da je, po načinu na koji je Kim Jong-nam likvidiran, sjevernokorejska tajna služba, organizirala njegovo ubojstvo. Peking, dakako, ne podržava diktaturi Kim Jong-una, ali je do sada stajao iza njega jer jer on bio najveći jamac da u Sjevernu Koreju nikada neće doći američka vojska i trupe NATO pakta.
Do sada je zbog toga Kim Jong-un uvijek bio manja opasnost po Peking od Washingtona, ali se situacija sada očito iz temelja promijenila. Peking ima još jedan problem: nikako mu ne odgovara kolaps režima u Pjongjangu jer bi u tom slučaju došlo od izbjegličkog vala od desetak milijuna ljudi koji bi prepoplavio Kinu. Američki državni tajnik Rex Tillerson došao je 29. rujna u Pekingu na razgovore s kineskim vodstvom o nuklearnoj prijetnji Sjeverne Koreje, ali i zbog priprena skorog posjeta Donalda Trumpa Kini. To je Tillersonovo drugo putovanje u Kinu otkad je preuzeo dužnost u veljači.