Ima li država uopće novca da pomogne financirati lokalne EU projekte? Trenutno, djeluje da nema
Javni poziv za 2020. godinu još nije raspisan, a u resornom ministarstvu ne znaju ni kada će biti
Kad je prošlog ljeta Vlada raspisala javni poziv za dodjelu novca kojim gradovima i općinama pomaže financirati EU projekte, deseci potencijalnih korisnika prijavili su se doslovno u prvoj minuti od otvaranja poziva. Ta sredstva, koja se dodjeljuju već nekoliko godina, služe da bi lokalna samouprava te tvrtke i ustanove u njezinom vlasništvu lakše financirali svoj udio pri provedbi EU projekata.
Kada se neki projekt – poput izgradnje reciklažnog dvorišta, energetske obnove škole ili razvoja poduzetničke zone – financira iz europskih fondova, korisnici moraju osigurati i vlastiti udio, primjerice, 15 posto njegove ukupne vrijednosti. Tu, putem ovakvog javnog poziva, uskače i država.
Čeka se rebalans
No, javni poziv za 2020. godinu još nije raspisan, a u resornom ministarstvu, po svemu sudeći, ne znaju ni kada će biti. Telegram je krajem kolovoza pitao Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU što se zbiva s dodjelom tih sredstava u ovoj godini; među ostalim, zanimalo nas je hoće li i kada biti raspisan javni poziv te kolika će sredstva biti na raspolaganju općinama, gradovima i drugim potencijalnim korisnicima.
Prema informacijama iz Ministarstva, odluka o javnom pozivu bit će donesena nakon rebalansa državnog proračuna. “U tijeku su pripreme rebalansa Državnog proračuna za 2020. godinu te projekcija Državnog proračuna za 2021. i 2022. godinu. Nakon usvajanja javnost će biti obaviještena o objavi sljedećeg javnog poziva za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini”, odgovorili su na naš upit.
Hoće li biti natječaja?
Prošle godine Ministarstvo je objavilo natječaj u srpnju, a godinu dana ranije u kolovozu. Iz resora ministrice Nataše Tramišak sada, dakle, ne govore izričito o rokovima raspisivanja novog javnog poziva, pa se može postaviti i logično pitanje hoće li ga uopće ove godine biti.
Neslužbeno, sugovornici iz Vlade uvjeravaju da hoće jer je provedba EU projekata ključna, pogotovo u sadašnjim kriznim vremenima. No, očito je da će odluka na kraju ovisiti o rebalansu proračuna. A državni proračun je, naravno, snažno pogođen posljedicama epidemije.
Prenapregnute blagajne
Javljanje na poziv ne jamči gradu ili općini automatski da će novac dobiti, niti su ta sredstva jednako bitna za sve lokalne jedinice. Ipak, kada je Telegram tijekom kolovoza neslužbeno razgovarao s više korisnika na terenu, redom su tvrdili da im ta sredstva jako dobro dođu.
Pogotovo je to slučaj sada, kada je epidemija koronavirusa značajno utjecala na njihove prihode. “I nama su proračuni prenapregnuti”, kazali su nam, primjerice, u jednoj manjoj općini iz primorja.
Gubici gradova i općina
Čelnici lokalnih samouprava u međuvremenu su ukazali i na dodatne probleme u povlačenju europskog novca. Večernji list je nedavno pisao da upozoravaju na “ozbiljan udar na lokalne proračune”, pri čemu spominju zakonske izmjene po kojima će se od početka sljedeće godine smanjiti postojeće stope poreza na dohodak.
Prema navodima lista, lokalna samouprava računa da bi mogla ostati bez dvije milijarde kuna, a ako na to bude išlo i potencijalno ukidanje poreza za promet nekretnina, proračuni bi mogli ostati uskraćeni i za četiri milijarde kuna.
Ključni za 22 milijarde
“Za ugovorene projekte mi ćemo kao vlastito učešće u iduće dvije-tri godine morati osigurati tri-četiri milijarde kuna, ne računajući potencijalne kazne. Uz to, pred nama je ugovaranje u okviru nove financijske omotnice i povlačenje sredstava iz Mehanizma za oporavak, a očekuju nas prihodi manji za četiri milijarde”, izjavio je za Večernji predsjednik Udruge gradova Željko Turk. Potvrdio je i da se s Vladom razgovara o mogućim kompenzacijama.
Sljedećih godina Hrvatskoj će, kako se Vlada više puta pohvalila, na raspolaganju biti vrlo izdašna svota iz europske blagajne, čak 22 milijarde eura, koje treba iskoristiti za izlazak iz krize izazvane epidemijom koronavirusa, ali i za razvoj zemlje općenito.
Koliko će od tog novca doista uspjeti potrošiti, odnosno uložiti, ovisi isključivo o Hrvatskoj. Zato će i kapacitet gradova, općina, njihovih tvrtki i ustanova da povlače europski novac – samostalno ili uz financijsku pomoć države – postati tim bitniji.