Ima li maska na otvorenom smisla? Svjetski stručnjaci: 'Rizik od zaraze je mali'
Zaraza je moguća na otvorenom, ali je rizik ipak znatno smanjen. Pogotovo ako postoji razmak
Treba li, radi suzbijanja širenja zaraze koronavirusom, maske zbilja nositi na otvorenom baš posvuda, bez obzira na to je li osoba sama na cesti ili se, na primjer, gužva s drugim ljudima na tržnici? Tom vrstom pitanja ovih se dana bave u Španjolskoj, gdje je nacionalna vlada predložila stroža pravila za nošenje maski.
Umjesto kao dosad, da se maske na otvorenom nose ako se ne može osigurati razmak od najmanje metra i pol, sada bi, pišu tamošnji mediji, maske bile obavezne vani bez obzira na okolnosti. Čak i na plažama. Moguća promjena, koja još nije stupila na snagu, izazvala je čuđenje i kritike dijela zdravstvenih stručnjaka i regionalnih vlasti.
Što predlaže zagrebački stožer
Istim pitanjem – treba li osoba koja, na primjer, sama šeta psa po cesti, doista pritom nositi masku, tj. ima li to smisla u epidemiološkom kontekstu – bave se danas i u Zagrebu. Za ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar odgovor na to pitanje je, očito, nedvosmisleno potvrdan.
Zvonimir Šostar danas je za Telegram ustvrdio da „masku morate staviti čim izađete iz svoje kuće i ne skidati je dok se ne vratite“. Prema prijedlogu zagrebačkog stožera, obaveza bi, dakle, vrijedila baš u svakom trenutku.
Koliki je rizik od zaraze vani?
Niz je zemalja u Europi tijekom pandemije naizmjenice uvodio i ukidao obavezu nošenja maski na otvorenom, ali nerijetko uz određene iznimke: na primjer, u Parizu su se prošlog ljeta maske morale nositi na mjestima gdje je bila gužva, kao što su šetnjice uz Sienu. Paralelno s ovim odlukama, u medijima se raspravljalo sa stručnjacima jesu li ovakve mjere na otvorenom prostoru smislene.
Deutsche Welle je nedavno o ovoj temi objavio opširan tekst u kojem, među ostalim, ističu da je opasnost od zaraze vani vrlo niska. Cirkulacija zraka na otvorenom je veća, postoji strujanje vjetra, pa se koncentracija aerosola razrjeđuje, kaže za DW Nico Mutters, šef Instituta za javno zdravlje pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu.
Virusolog Aleksander Kekule slaže se s tom konstatacijom, ali tvrdi da to vrijedi uz razmak od barem metar i pol. Ako nema razmaka, a ljudi uz to još glasno pričaju, pjevaju, viču i pljuju, onda se, umjesto aerosolima, mogu zaraziti kapljično, citira DW virusologa. Deutsche Welle je sa stručnjacima razgovarao o raznim aspektima života vani, pa je jedno od njihovih pitanja bilo i ima li maska na otvorenom smisla.
Kada maske na otvorenom imaju smisla
“Ima, ako se ne može držati razmak. Pogotovo u većim gužvama, recimo na koncertima”, piše DW. Dakle, kada nije moguće održati minimalnu socijalnu distancu. Citiraju i Birgit Wehner, istraživačicu aerosola s Instituta Leibnitz, koja smatra smislenim nositi masku na, primjerice, autobusnoj stranici ili ako osoba čeka u nekom redu.
Sličnom temom ovog se tjedna bavio i BBC. Britanski javni servis u svojoj analizi napominje da su istraživači potvrdili da je zaraza moguća i na otvorenom prostoru – postoje dokazani takvi slučajevi – ali su šanse ipak znatno manje nego u zatvorenom.
Što će odlučiti Nacionalni stožer?
I oni također pišu o važnosti održavanja distance i na otvorenom prostoru, kao i o faktoru vremena, ali maske ne spominju. Ako trčite s nekim ili iza nekoga 20 minuta ili više, to bi moglo predstavljati problem, navodi BBC mišljenje stručnjaka. Znanstvenici su, dodaju, otkrili da je rizik u potpuno otvorenim prostorima mali, ali bi problematična mogli biti poluotvorena mjesta, poput autobusnih stanica.
No, restriktivna mjera, onako kako je tumači ravnatelj Nastavnog zavoda Zvonimir Šostar, možda ipak neće biti donesena. Mora je odobriti Nacionalni stožer, a u njemu su, čini se, malo rezervirani prema tako strogo pripisanoj obavezi nošenja maske. Stoga tek treba vidjeti hoće li maske u Zagrebu biti obavezne baš uvijek i svugdje, bez obzira je li osoba na mjestu gdje je moguća gužva ili je negdje sasvim sama.