Politika & Kriminal

Ima li Plenkovićevo lobiranje da na crvenim listama budu županije, a ne cijela RH, ikakve šanse?

Što u Ljubljani i Budimpešti kažu na hrvatsku ideju o županijskom pristupu crvenim listama

23.03.2020.Zagreb - Andrej Plenkovic i Milan Bandic obisli su podrucje Markusevca koje je pogodjeno potresom.
 Photo: Patrik Macek/PIXSELL
FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Odluka Mađarske da zatvori granice za strane državljane, ali uz izuzeće za putnike iz Poljske, Češke i Slovačke nije baš najbolje dočekana u Bruxellesu. U Europskoj komisiji smatraju da postoje jasne indicije da se radi o diskriminaciji EU građana temeljem državljanstva, što bi bilo suprotno europskim pravilima o slobodi kretanja.

Dvoje europskih povjerenika, Ylva Johansson i Didier Reynders, slali su zbog toga pismo mađarskoj vladi. U njemu, najavila je povjerenica Johannson, podsjećaju Budimpeštu na „važnost integriteta schengenskog područja“ i na primjenu graničnih mjera „na nediskriminatorni način“ za sve EU građane.

Mađarski granični režim

Izuzeće za državljane triju članica Višegradske skupine (V4), koju još čini i Mađarska, dogovoreno je u zadnji čas uoči stupanja na snagu novog graničnog režima. Putnicima iz Poljske, Češke i Slovačke dozvoljen je ulazak u zemlju uz negativan test na koronavirus, ne stariji od pet dana.

O ublažavanju pravila mađarski premijer Viktor Orban u ponedjeljak je na Bledu razgovarao s češkim kolegom Andrejem Babišem. Orban se istog dana sastao i s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem. Što se tiče Hrvatske, pravila na granici ostala su nakon tog sastanka ista, uz – kako smo pisali – određene iznimke.

Je li Vlada (ne)zadovoljna?

Za razliku od Bruxellesa, mađarske odluke u Zagrebu previše ne problematiziraju. U izjavi nakon sastanka u ponedjeljak nije to učinio premijer Plenković, niti to čini Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) koje je Telegram pitao pokušavaju li ishoditi sličan model i za hrvatske građane kakav vrijedi za države V4.

U odgovoru iz MVEP-a, među ostalim, podsjećaju na već postojeća izuzeća. Mađarska strana, kažu, potvrdila je „otvorenost prekogranične komunikacije državljana u zoni od 30 km, kao i tranzita državljana RH kroz Mađarsku”. Dalje ističu da će se „pojedinačno utvrđivati opravdanost konkretnih izuzetaka s aspekta poslovno-gospodarske, turističke, kulturne, športske i svake druge suradnje”.

“To se već potvrđuje kroz omogućavanje operativnih priprema za zajedničku izložbu Galerije Klovićevi dvori iz Zagreba i Mađarskog nacionalnog muzeja iz Budimepšte ’Ars et virtus, Hrvatska – Mađarska: 800 godina zajedničke kulturne baštine’, kao i kroz pripreme dolaska momčadi i vodstva GNK Dinamo na utakmicu s Ferencvarosem u Budimpešti”, odgovorili su na naš upit sa Zrinjevca.

Nema dodatnih izuzeća

U MVEP-u očekuju da će nova pravila za ulazak u susjednu Mađarsku vrijediti mjesec dana jer je najavljeno da će toliko (zasad) vrijediti uredba koja se počela primjenjivati jučer, 1. rujna. No, iz mađarske vlade ne žele govoriti o roku trajanja novih pravila.

Donesene mjere “ostat će na snazi dok god ih se bude smatralo potrebnima”, odgovaraju na Telegramov upit iz ureda za međunarodne komunikacije mađarske vlade. Postojeći režim, proizlazi iz njihovih odgovora, zasad nemaju namjeru mijenjati.

To, zapravo, znači da ne misle uvoditi dodatna izuzeća za putnike iz Hrvatske, niti primijenjivati mjere selektivno, samo na pojedine hrvatske županije koje imaju lošiju epidemiološku situaciju. Za takav, “županijski” pristup kod europskih država zadnjih dana lobiraju premijer Plenković i njegovi ministri.

Takozvani njemački model

Mada to ne može više presudno utjecati na turističku sezonu, koja je dosta naprasno prekinuta uvrštavanjem Hrvatske na europske crvene liste, promjena pristupa mogla bi ipak donijeti neke koristi. Primjerice, kada je u pitanju Slovenija, čiji brojni državljani imaju u Hrvatskoj vikendice i apartmane, i to u županijama koje zasad imaju solidnu epidemiološku situaciju.

Europske države, koje uvode restrikcije za putnike iz Hrvatske, čine to, podsjetimo, uglavnom za cijelu zemlju, a ne ovisno o situaciji u pojedinim županijama. Iznimka je Njemačka koja je rizičnim područjima proglasila samo dvije hrvatske županije, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku. Tu njemačku odluku Plenković sad predstavlja drugim premijerima kao nekakav model po kojem bi mogle postupiti i njihove države.

Apel slovenskom premijeru

Premijeru je to, dakle, osobito bitno kad je u pitanju Slovenija. Zato je apelirao na slovenskog premijera Janeza Janšu da Slovenija revidira odluku o uvrštavanju cijele Hrvatske na crvenu listu i umjesto toga uvede restrikcije samo za pojedine županije. Sličan javni apel Janši su jučer poslali iz Istarske županije i tamošnjih gradova.

“Kolegi Janši sam predložio da pogledamo model koji je izabrala Njemačka, odnosno da se gleda broj zaraženih u pojedinim hrvatskim županijama”, kazao je Plenković u intervjuu za RTV Sloveniju te dodao da mu je Janša kazao da će to razmotriti. Ali Slovenija se, očito, zasad ne želi obvezati, što potvrđuje i odgovor slovenske Vlade na upit Telegrama.

U Ljubljani i dalje oprezni

“Vlada Republike Slovenije redovito utvrđuje stručnu opravdanost mjera na granici i odlučuje hoće li se mjere i dalje primjenjivati ​​ili će se mijenjati ili ukidati“, kažu u Ljubljani na pitanje razmatraju li mogućnost da neke hrvatske županije, u kojima je epidemiološka situacija povoljnija, budu uklonjene s njihove crvene liste.

Austrija je, podsjetimo, bila zaključila da županijski model ne bi imao smisla jer su Austrijanci, koji dolaze na odmor na Jadran, mobilni, pa je, smatrali su u Beču, vrlo teško utvrditi jesu li doista bili samo u regijama s niskom stopom zaraze. No, kada su u pitanju vlasnici nekretnina u Hrvatskoj, vjerojatnost da će se kretati po širem području, a ne samo tamo gdje im je vikendica ili apartman, zasigurno je puno manja.

 

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu