Nekad je nužno odabrati stranu

Imamo dokumente: Kako je Vlada zakinula Borovo za milijune koje su im Sovjeti dugovali za 650.000 pari cipela

Država licemjerno Borovu nudi jamstva za nove kredite, umjesto da toj tvrtki vrati dug od 114 milijuna kuna

Neposredno pred drugi krug predsjedničkih izbora, što može i ne mora biti slučajnost, objavljeno je kako će Borovo d.d. dobiti državna jamstva za podizanje kredita u iznosu od 6,1 milijuna eura, tako što će Republika Hrvatska u Croatia banci založiti dionice Podravke i Hrvatskog Telekoma. Republika Hrvatska vlasnik je 99,99 posto Borova i sudbina više od 600 radnika te tvrtke ovisi o državi. Jamstvima za novi kredit, Vlada je tako, nekoliko dana pred drugi krug izbora, željela demonstrirati svoju brigu prema najzapuštenijem dijelu Hrvatske, istočnoj Slavoniji gdje posluje i tvrtka Borovo d.d.

Prije šest godina država je intervenirala na sličan način, sa sličnim iznosom: tada je također založila dionice HT-a, ali i Končara, jamčeći Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj otplatu kredita od 46 milijuna kuna. Zbroj ta dva kredita, dakle nekih 90-ak milijuna kuna, značajno je manji od duga koji Republika Hrvatska nikada nije platila Borovu. Sva briga koju država iskazuje prema nekadašnjem industrijskom gigantu, održavajući ga godinama na staklenim nogama, duboko je licemjerna.

Da je Republika Hrvatska isplatila Borovu ono što mu pripada, a radi se o 16,835.530 američkih dolara (što je prema današnjem tečaju oko 113,6 milijuna kuna) Borovu ne bi trebali ni krediti, ni državna jamstva. Imali bi svoj vlastiti, zarađeni novac i ne bi se gušili u kreditima koje im je država natovarila na vrat.

Skupljanje dokumenata u Rusiji i Srbiji

Telegram je svojedobno, prije tri godine, pisao kako je nastao državni dug prema Borovu d.d., a danas raspolažemo opsežnom dokumentacijom koju nam je ustupila tvrtka BMB financing iz Slavonskog Broda. Ta je tvrtka najzaslužnija što je Republika Hrvatska od Ruske Federacije uspjela naplatiti 16,835.530 američkih dolara, jer je prikupila dokumentaciju koju u Hrvatskoj nitko nije imao i na temelju koje je dokazano i dugovanje prema Borovu. Sva izvozna dokumentacija stradala je tijekom Domovinskog rata.

Branko Vranešević, vlasnik tvrtke BMB financing objašnjava za Telegram kako su 2005. krenuli u mukotrpan posao skupljanja dokumentacije o izvozu Borovih cipela na rusko tržište.

“Sklopili smo sporazum o pristupanju klubu vjerovnika i u cijelosti prikupili kompletnu dokumentaciju, što u Rusiji, što u Srbiji. Višekratno putujući u Moskvu i Beograd razgovarali smo s čelnim ljudima uvoznika Raznoexporta, Vnješekonom bankom koja je financirala uvoz i Ministarstvom financija Ruske Federacije. U Beogradu, pak, proveli smo mnoge dane tragajući za izvoznom dokumentacijom koja je bila pohranjena u Saveznoj upravi carina bivše SFRJ”, priča Vranešević za Telegram.

Najveći dug upravo prema Borovu

Bio je to mukotrpan posao skupljanja papira, pravi puzzle koji je postupno složen u sliku da bi se došlo do stvarnog iznosa ruskog duga od 16,8 milijuna kuna. U Hrvatskoj do tada, ne samo što nije postojala dokumentacija o izvozu tvrtke Borovo, već se nije znalo ni koliki je stvarni dug. Ministarstvo financija, vidimo iz dokumenata koje je prikupila i koje nam je ustupila tvrtka BMB financing, u izvješću o nenaplaćenim potraživanjima od Ruske Federacije do osamostaljenja Republike Hrvatske (u dijelu koji se odnosi na Borovo), na dan 30. lipnja 1993. godine spominje iznos od 13,2 milijuna dolara.

Dakle, čak za 3,6 milijuna dolara manje nego što je bio stvari dug Rusa prema Borovu, a što se saznalo zahvaljujući isključivo naporu tvrtke BMB financing. Dug prema Borovu bio je značajno najveći u odnosu na dugovanja prema drugim hrvatskim tvrtkama poput splitskog J. L. Lavčevića, Plive, Brodogradilišta Trogir ili pak Belišća i Prvomajske.

“Ne temelju prikupljenih dokumenata nesporno smo dokazali kako je potraživanje Borova iznosilo 16,8 milijuna dolara”, kaže Vranešević.

Dug isplaćen u helikopterima, plinovodu, remontima…

Ruska federacija svoj dug prema Borovu nije, doduše, Hrvatskoj isplatila u novcu, već je u dogovoru s našom Vladom isporučila vojne helikoptere, separator pare za drugi blok Termoelektrane Sisak, izgradila odvojak plinovoda Čakovec – mađarska granica, te obavila generalni remont Plinske termoelektrane u Osijeku. Ipak, Rusi su dug namirili, ali hrvatska Vlada nikada Borovu nije doznačila 16,8 milijuna dolara.

Tvrtka BMB financing 4. travnja 2010. uputila je zahtjev Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske da Ministarstvo financija isplati Borovu 16,8 milijuna dolara. Međutim, Državno odvjetništvo odbija zahtjev kao neutemeljen s obrazloženjem da tražbina nije procijenjena u pretvorbi društvenog poduzeća, temeljem članka 47 Zakona o privatizaciji, te da je zbog toga taj iznos prešao na račun Hrvatskog fonda za privatizaciju.

“Na osnovu takvog stava DORH-a, Borovo d.d. nije tražbinu prijavilo u postupku predstečajne nagodbe. Iako smo kao zastupnici pozivani u postupku predstečajne nagodbe, niti jedna uprava nije postavila zahtjev državi za isplatu 16,8 milijuna dolara”, objašnjava Branko Vranešević razloge zbog kojih je Borovo ostalo bez svog novca.

Dokumentacija izgorjela u napadu na Vukovar

“Prije postupka pretvorbe nekadašnjeg SOUR-a (složena organizacija udruženog rada) Borovo u Borovo d.d., Borovo je nadležnim državnim organima i Uredu za sukcesiju bivše SFRJ prijavilo iznos od 13,2 milijuna USD potraživanja od Ruske Federacije. Postavljamo pitanje: zašto taj iznos prilikom pretvorbe, kao tražbina nije ušao u procjenu vrijednosti imovine SOUR-a Borovo, što smo uostalom naknadno dokazali kao potpuno osnovano potraživanje i to u znatno većem iznosu”, pita se Vranešević.

Radilo se, dakle, o naknadno pronađenoj imovini i to u novcu, što je otvorilo mogućnost da vlasnik Borova, Republika Hrvatska, dokapitalizira tu tvrtku njegovom imovinom (aneks G Sporazuma o sukcesiji) i time trajno riješi problem. Nikoga u DORH-u ni u Vladi RH nije zanimala činjenica da se prilikom vlasničke pretvorbe Borova, potraživanje prema Rusima nije ni moglo uknjižiti u temeljni kapital, budući da je kompletna dokumentacija Borova izgorjela u požaru Borovo Komerca tijekom Domovinskog rata i napada na Vukovar 1991. godine, te da je tek, zahvaljujući Vraneševićevoj tvrtki, naknadno skupljena.

Borovo izvezlo 650.000 pari obuće u SSSR

Obimna dokumentacija koju je prikupila slavonskobrodska tvrtka MBM financing, ustupljena i Telegramu na uvid, nedvojbeno pokazuje kako je Borovo stvarno izvezlo 650.000 pari obuće, što su Rusi, odnosno njihovo ministarstvo financija, i priznali. Hrvatska je tih 16,8 milijuna dolara, vidjeli smo, od Rusa naplatila u robi i uslugama, ali Borovu nikada nije isplatila taj novac.

Tužno je, pak, što ni jedna uprava Borova d.d., mada je zahvaljujući tvrtki BMB financing imala dokumente o izvozu i stvarnom dugu, nije tužila Republiku Hrvatsku i tražila da se 16,8 milijuna dolara prebaci na račun Borova d.d. S obzirom da je Borovo u državnom vlasništvu te da država postavlja upravu tvrtke, nitko se nije htio upuštati u tu avanturu, već je radije čuvao vlastitu fotelju.

A država pak, umjesto da vrati dug, Borovu za vrat trpa nove kredite i velikodušno nudi jamstva za njihovu otplatu, hvaleći se kako, eto, brinu o sudbini te tvrtke i njihovih radnika.