Imunolog pobija antivakserski mit: 'Cjepivo nije prebrzo razvijeno. Za što je nekad trebalo 5 godina, sad treba 5 dana
'Maske su nedvojbeno dokazana učinkovita mjera kod širenja infekcije'
Dječji infektolog s Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Goran Tešović, gostovao je danas na televiziji N1 gdje je govorio o stanju s pandemijom koronavirusa. Pričao je o mjerama za koje kaže da će ih trebati prilagođavati situaciji i dodao da je logično kako su sada bolesnici mlađi.
“Među radno aktivnom populacijom manje je cijepljenih. Ogromna većina pacijenata u bolnici nije cijepljena, preko 80 posto. Bolesnici koji su bez komorbiditeta i mladi ili relativno mladi – svi su necijepljeni. Klinička slika kod njih varira, od povišene temperature do mehaničke ventilacije i upale pluća”, rekao je.
Kazao je kako zasad ne može reći da imaju porast hospitalizirane djece, ali i da se provozi anketa o cijepljenju djece među roditeljima koji dolaze u Klinike u Splitu i Zagrebu. “Prema preliminarnim podacima, značajna većina ne razmišlja da bi cijepila svoju djecu”, rekao je o podacima nakon što je ispitana trećina njih.
‘Kod nas se četvrti val tek zahuktava’
Rekao je kako bi se svi koji mogu trebali cijepiti, te poručio da će jednom nakon što se cijepe, ako se i zaraze, oboljeti od blaže kliničke slike. Kazao je da ima i onih koji neće postići imunitet cjepivom, ali je takvih, kaže, jako malo.
“Ako ste cijepljeni značajno smanjujete šansu da obolite od oblika bolesti koji iziskuje potrebu za oksigenom terapijom i intenzivnim liječenjem. Kod nas se četvrti val tek zahuktava i ovog časa ne možemo znati koliko će biti onih koji će oboljeti od multisistemskog inflamatornog sindroma”, ispričao je pa dodao da će te brojke vjerojatno biti iste ili nešto veće nego u prošlom valu.
“Gledajući s javnozdravstvenog aspekta, ako reducirate rezervoar potencijalno zaraženih, reducirali ste mogućnost rasta infekcije u populaciji. Ako bismo se odlučili na masovno cijepljenje djece i adolescenata, značajno bismo utjecali na pojavnost bolesti u odraslog i starijoj populaciji. To je činjenica vezana za epidemiologiju”, rekao je.
‘Za što je nekad trebalo pet godina, sada treba pet dana’
Komentirao je i razvoj cjepiva, za što antivakseri često govore da je bilo prebrzo i iz toga izvlače zaključak da je ono nesigurno. “Cjepivo je razvijeno brže nego bilo koje drugo, ali tehnologija razvoja i proizvodnje cjepiva danas i 1968. godine je neusporediva. Neka cjepiva koje mi primjenjujemo danas, kao što je cjepivo protiv ospica i rubele, proizvedeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih. Za ono što je nekad trebalo pet godina sada vam treba pet dana”, rekao je.
Dodao je i da nikada nije bilo angažirano toliko materijalnih sredstava za razvoj nekog cjepiva, što je u kombinaciji s razvijenijom tehnologijom dovelo do bržeg razvoja cjepiva.
“Ona su prošla sve uobičajene faze istraživanja prije nego što su registrirana. U trećoj fazi uključene se desetine tisuća ispitanika. Provođene su studije i u zemljama u kojima je cjepivo razvijeno, kao i u nerazvijenim zemljama. O svemu se prilično vodilo računa. Da cjepivo nije dovoljno sigurno i dovoljno ispitano – to nije točno”, kazao je.
‘Ne može se reći da je maska štetnija nego korisnija’
Prokomentirao je novo cjepivo, proteinsko, koje je Hrvatska naručila. “I prije su postojala druga cjepiva za SARS-CoV-2, ne samo mRNA i vektorska. U susjednoj Srbiji i nekim zemljama Latinske Amerike milijuni su cijepljeni kineskim cjepivom koje je razvijeno na klasičnoj tehnologiji. Proteinsko je drugačije od cjepiva koje smo dosad primjenjivali”, ispričao je.
Za N1 televiziju je prokomentirao i jesi li maske štetne ako se nose više sati, rekavši kako sigurno imaju utjecaj na proces uobičajene izmjene plinova, jer se dio izdahnutog zraka vraća kod novog udaha.
“S druge strane, maske su nedvojbeno dokazana učinkovita mjera kod širenja infekcije. Može li vas zaštiti od infekcije? Ne. Može li smanjiti mogućnost zaraze? Da. Dakle, ne može se reći da je maska štetnija nego što je korisnija”, zaključio je Tešović.