Nekad je nužno odabrati stranu

Inflacija u Hrvatskoj i dalje neobuzdana. U eurozoni značajno pada, kod nas zacementirana

Najviše su poskupjeli hrana, piće i duhan

19.01.2023., Bjelovar - Prvi cetvrtak kada je najprometnije na Gradskoj trznici, i kada se prvi put placa iskljucivo novom valutom eurom. Bjelovarcani su suoceni sa cinjenicom da su prodavaci u velikoj vecini slucajeva znantno podigli cijene jer su pribjegli zaokruzivanju eura na pune brojeve i izgleda kao da prva, a posebice druga decimala uopce ne postoje, odnosno eurocenti. Primjerice krumpir koji se za kilogram prodavao po 5 kuna, sada je minimalno 1 euro ili vise, isto vrijedi i za jabuke prije 5 kn sada 1 euro, ali i vezicu mladog luka koji je bio 5 kuna, a sada 1 euro, sto je povecanje od cak 50 posto.   Photo: Damir Spehar/PIXSELL
FOTO: Damir Spehar/PIXSELL/Ilustracija

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj su procjeni, u siječnju ove godine u odnosu na lanjski siječanj, u prosjeku više za 12,7 posto, a u odnosu na prosinac u prosjeku su ostale iste, objavio je Državni zavod za statistiku.

Promatrano prema posebnim skupinama, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan iznosi 15,4 posto, za energiju 13,8 posto, industrijske neprehrambene proizvode bez energije 12,1 posto, a za usluge 9,3 posto, navodi se u priopćenju DZS-a u prvoj procjeni indeksa potrošačkih cijena u siječnju ove godine.

Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na prosinac prošle godine, hrana, piće i duhan skuplji su za 1,3 posto, usluge za 1,1 posto, dok se za industrijske neprehrambene proizvode bez energije procjenjuje pad za 2,1 posto, a energiju za jedan posto.

Usporavanje rasta potrošačkih cijena

DZS najavljuje da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u siječnju prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni – European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 23. veljače 2023. godine.

Tada će biti poznati točniji i detaljniji podaci koji će pokazati i nastavlja li se usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini, kao što to sugerira danas objavljena prva procjena. Naime, usporavanje rasta potrošačkih cijena zabilježeno je i u prosincu prošle godine, kada su potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle za 13,1 posto, dok je u studenome 2022. godine inflacija na godišnjoj razini bila na rekordnih 13,5 posto.

Obradili oko 80 posto podataka

DZS je danas prvi put objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, a u metodološkim objašnjenjima navode kako se ta prva procjena temelji na podacima o maloprodajnim cijenama od pristiglih izvora podataka do kraja referentnog mjeseca na koji se cijene odnose, što čini oko 80 posto pristiglih i obrađenih podataka. Preostali pristigli podaci bit će obrađeni i uključeni u izračun indeksa za potrebe konačnog objavljivanja podataka, objašnjavaju.

Inače, ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu 1. siječnja 2023. godine, a u skladu s Uredbom (EU) br. 2016/79, DZS započinje s izračunom i redovitom mjesečnom transmisijom podataka o prvoj procjeni harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena u Eurostat, koji objavljuje prvu procjenu za eurozonu.

Zbog potreba korisnika na mjesečnoj razini izračunavat će se i objavljivati prva procjena nacionalnog indeksa potrošačkih cijena, a podatke će objavljivati DZS u mjesečnom priopćenju. Prva procjena nacionalnog indeksa potrošačkih cijena objavljuje se isti dan kada i Eurostatova prva procjena harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena za eurozonu, objašnjavaju statističari.

Četiri članice eurozone s većom stopom

Prema Eurostatu, na razini cijele eurozone, stopa inflacije iznosi 8,5 posto, što je pad u odnosu na prosinačkih 9,2 posto. Stopa je, nakon što je u listopadu dosegnula 10,6 posto, u kontinuiranom padu. Za Hrvatsku je procijenjena stopa inflacije u siječnju 12,5 posto, odnosno 0,2 postotnih bodova manje od procjene DZS-a.

Višu stopu inflacije u eurozoni od Hrvatske, prema Eurostatu, imaju samo Estonija, Litva, Latvija i Slovačka.