Inspekcija tvrdila da kod nas nema zaraženog poljskog mesa, a ispalo da smo pojeli 500 kila. Tko preuzima odgovornost?

Sanitarna inspekcija konačno je utvrdila da je meso zaraženo salmonelom i escherichijom coli prodano i konzumirano na 57 lokacija u Hrvatskoj, piše Jutarnji list, što je konačna potvrda toga koliko je problematika o kojoj je Telegram piše već neko vrijeme ozbiljna. Nitko iz sanitarne inspekcije nije bio u stanju odgovoriti na pitanje koliko je točno zaraženog mesa dosad pojedeno. Prema njihovim procjenama, moglo bi se raditi 570 do 8500 kilograma mesa. To su izračunali pomnoživši prosječnu tjednu potrošnju kebaba u pojedinom ugostiteljskom objektu, koja se, prema inspekciji, kreće od 10 do 150 kg, sa 57 lokacija na kojima je zaraženi kebab prodavan.

Izračun je, vidimo, prilično neprecizan, a iz inspekcije zabrinutost javnosti nastoje ublažiti napomenom da je zaraza otkrivena u smrznutom mesu, koje prije konzumacije „mora ići na termičku obradu, što znatno smanjuje rizik za potrošača, ako je ista dobro provedena”. Takva logika vjerojatno neće umiriti one koji su kebab jeli na jednoj od problematičnih lokacija. Kako bi razjasnili kako je cijela priča tekla, odlučili smo prikupiti sve činjenice i izložiti ih ovdje.

1. Kada smo prvi put čuli za zaraženo meso?

Novinar televizije TVN24 proveo je tri tjedna u klaonici u Kalinowu, gdje je snimio i zatim objavio uznemirujuće snimke goveda, vidno bolesnih, koje s užetom oko vrata tegle u klaonicu, zatim trupla na hrpi i četvrtine mesa očito neprikladnog za ljudsku prehranu. Nakon što su se snimke pojavile u medijima, načelnik sektora veterinarske inspekcije Gordan Jerbić izjavio je da meso iz te klaonice nije nikada uvezeno u Hrvatsku pa nema bojazni za domaće potrošače. “Postavili smo pitanje nadležnom tijelu Poljske i nismo dobili informaciju gdje je to meso završilo. No, uvidom u dokumentaciju ne postoji bojazan da je to meso završilo u Hrvatskoj”, istaknuo je. Potvrdio je i da Hrvatska uvozi određenu količinu mesa iz Poljske, a uglavnom je riječ o svježem junećem mesu.

2. Kako je Telegram otkrio da se ne zna koliko je mesa uvezeno iz Poljske?

Na upit poslan u Ministarstvo poljoprivrede o točnom, službenom podatku o uvezenim količinama sirovine/hrane životinjskog podrijetla u RH iz Poljske tijekom 2018., iz tog Ministarstva konstatirali su da o tome nemaju pojma. Ili konkretno: ”Podatke o uvozu i unosu proizvoda u RH evidentira Hrvatska gospodarska komora, koja je i u slučaju poljskog mesa medijima dala statističke podatke iz svoje evidencije”, stoji u njihovom odgovoru. Istodobno kada i Ministarstvu poljoprivrede, upit smo poslali i Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), ali odgovor nismo dobili.

Telegramov Drago Hedl nakon toga je postavio logično pitanje: ako u Ministarstvu poljoprivrede ne znaju koliko je mesa prošle godine iz Poljske uvezeno uz Hrvatsku, kako njihova Veterinarska inspekcija može tvrditi da među (neutvrđenim) količinama poljske govedine nema i onog iz sporne klaonice?

3. Kako je otkriveno da je zaraženo meso isporučeno i Hrvatskoj?

Kad je slovenska agencija za sigurnost hrane naredila povlačenje iz prodaje 12 tona goveđeg mesa uvezenog iz Poljske, slovenski mediji naveli su da je meso iz te serije isporučeno i kupcima u Hrvatskoj i Mađarskoj. Potom je Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva potvrdila da je zaraženi kebab, koji je došao preko slovenskog tržišta, otkriven i Hrvatskoj, no ustvrdili su da je na vrijeme povučen.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić rekao je da povučeno meso iz Poljske nije iz sporne klaonice u kojoj se prerađuje meso bolesnih krava, nego da se radi o drugoj poljskoj klaonici, te je poručio da je za njega nadležna Sanitarna inspekcija. Ministar pritom nije objasnio zašto se hrvatsku javnost uporno uvjeravalo da je meso uvezeno iz Poljske zdravstveno ispravno, kao ni na temelju čega su to tvrdili kada Ministarstvo poljoprivrede ne zna čak ni koliko je mesa iz Poljske uvezeno. Nije objasnio niti to zašto bi netko tko se razbolio od zaraženog mesa mario iz koje je točno poljske klaonice ono stiglo u Hrvatsku.

4. Kako je Telegram razotkrio propuste inspekcije?

Skandal je pukao u rodnom mjestu ministra Tolušića, Virovitici. Uprava za sanitarnu inspekciju iz Virovitice dva je puta, 11. i 13. veljače, provela nadzor u fast foodu Pikito. Premda inspektori nisu uspjeli utvrditi tko je proizvođač mesa korištenog u tom ugostiteljskom objektu, znali da je meso došlo iz Poljske, preko slovenskog zastupnika koji je uvozio zaraženu govedinu. Iako je zbog sličnog problema ugostiteljskom objektu u Bjelovaru zabranjeno korištenje spornog mesa, takva zabrana nije izrečena virovitičkom fast foodu.

Dan nakon ovog Telegramovog otkrića, Jutarnji list je objavio kako je na virovitičkom području prodano 315 kg sumnjivog kebaba koji je u Hrvatsku stigao preko Slovenije. Kada je pitanje o tome postavljeno sanitarnoj inspekciji, stigao je odgovor kako “sporni proizvod nije zatečen u prometu” niti u jednom nadziranom objektu. O tome koliko je zaraženog mesa pojedeno, sanitarna inspekcija nije odgovorila ni riječi.

5. Kako se i dalje ne zna koliko je zaraženog mesa pojedeno?

Kao što smo već napisali, krajnje neprecizne procijene sanitarne inspekcije govore o količini koja se kreće između 570 i 8500 kg mesa zaraženog salmonelom i escherichijom coli koje je možda prodano na 57 ugostiteljskih lokacija u Hrvatskoj. Kao i u slučaju 315 kg fantomskog kebaba prodanog na virovitičkom području, ni na području cijele zemlje zaraženi kebab nije zatečen u prometu, ali inspekcije će se nastaviti pa možda nešto i pronađu. U kampanju smirivanja javnosti u međuvremenu se uključio i ministar zdravstva Milan Kujundžić, koji je danas izjavio kako nema opasnosti za one koji su ga konzumirali kebabe s obzirom da se radi o mesu koje se prethodno mora termički obraditi.

6. Telegramov bonus: Kakav to kaos vlada na hrvatskom tržištu goveda?

U ekspozeu koji lijepo zaokružuje dosadašnji tijek priče o pogubljenosti nadležnog ministarstva i odgovornih agencija, Telegram je donio priču o fenomenu plutajućih goveda. Ukratko, radi se o životinjama koje su otpremljene s neke farme, a ne završe u legalnoj klaonici, izvozu ili na nekoj drugoj farmi. Mnoge završe u ilegalnim klaonicama ili se, bez nadzora, presele s farme na farmu. Ili pak uginu, a vlasnik ih ne zbrine na odgovarajući način. Evidencija pokazuje da je Hrvatska na taj način od 2007. godine izgubila 53.539 goveda. Koliko ih je završilo na crnom tržištu, te kakva je kvaliteta i zdravstvena ispravnost od njih dobivenog mesa, ne zna nitko. Kao ni, vidjeli smo, brojne druge stvari o mesu koje hrvatski građani jedu.