Institut za javne financije analizirao je Vladino izvješće o radu, kažu da je napisano kao slabiji seminarski rad
Stručnjaci nisu zadovoljni Izvješćem o radu Vlade RH
Vlada na odlasku na posljednjoj sjednici predstavila je opsežno izvješće o radu u svom mandatu. Na više od 2.000 stranica predstavljeni su rezultati rada svih ministara i ministarstava, a stručnjaci Instituta za javne financije Anto Bajo i Marko Primorac analizirali su to Izvješće.
Istraživački dvojac nije pretjerano zadovoljan Izvješćem o radu Vlade Republike Hrvatske i o preuzetim i nepodmirenim obvezama u mandatu predsjednika Zorana Milanovića, a ovo su najbitniji nedostaci na koje ukazuju.
1. Izvješće radi ispunjavanja forme
Izvješće je izrađeno kako bi se ispunila formalna obveza utvrđena člankom 2. stavak 2. Zakona o postupku primopredaje vlasti (NN 94/04, 17/07, 91/10 i 22/13), kojim je propisano da je Vlada kojoj prestaje mandat dužna detaljno izvijestiti Vladu koja stupa na dužnost, o stanju i problemima u obavljanju poslova iz ovlasti Vlade kao i članka 3. istog Zakona kojim je propisana dužnost podnošenja izvješća o preuzetim, a nepodmirenim obvezama, do dana primopredaje vlasti, stoji u Aktualnom osvrtu Instituta za javne financije.
2. Sadržaj bez sadržaja
U Vladinom Izvješću dan je pregled rada 43 javna tijela (20 ministarstava i 23 ostala tijela koja čine različiti uredi, uprave, zavodi i direkcije). Za svako tijelo nudi se sličan sadržaj: zatečeno stanje prilikom primopredaje vlasti 2011. (financijske i ugovorne obveze te neriješeni predmeti i sudski sporovi), obavljanje poslova u djelokrugu od 2011. do 2015. (djelokrug tijela, unutarnji ustroj s brojem zaposlenih, riješeni predmeti i izvješće po ustrojstvenim jedinicama 2011.-2015.), poslovi u tijeku i otvorena pitanja s prijedlozima rješenja (pripremljeni zakonski i podzakonski akti, strategije i ostali akti, status projekata u tijeku, neriješeni predmeti i sudski sporovi, neriješene preporuke Državnog ureda za reviziju i neprovedene mjere inspekcija s obrazloženjima te financijske i ugovorne obveze) i ostale napomene i obrazloženja (internet poveznice i ostalo).
3. Sastavni dio godišnjih izvješća ministarstava
Podaci iz Izvješća već davno su trebali biti sastavni dio redovnih godišnjih izvješća svih državnih tijela upozoravaju istraživači te dodaju da su ta izvješća trebala sadržavati pregled poslovanja ministarstava i njihovih proračunskih korisnika, kao i agregatno konsolidirano izvješće o prihodima i rashodima i bilancama stanja. Objedinjavanje svih ključnih informacija iz takvih godišnjih izvješća pokazao bi da veći dio informacija u postojećem Izvješću doista nije potreban.
Podsjećaju da je veliki dio podataka u Izvješću već otprije javno dostupan, primjerice – pripremljeni zakonski i podzakonski akti, strategije i ostali akti, unutarnja ustrojstva ministarstava i raspodjele odgovornosti za obavljanje poslova. Ovo je Izvješće trebalo sadržavati samo osnovne (agregatne) pokazatelje temeljem kojih se može obaviti ocjena uspješnosti provedbe mjera iz Programa Vlade RH za mandat 2011.-2015. Izvješće je moralo sadržavati sažetak kao i statistički dodatak s ključnim fiskalnim pokazateljima. Na taj bi se način široj javnosti omogućio jednostavniji i brži uvid u aktivnosti Vlade i ocjenu njenog rada.
4. Nema cjelovitih informacija o javnom dugu
Bajo i Primorac upozoravaju da, iako su podaci Ministarstva financija prilično detaljni, nije jasno zbog čega podaci o dugu i jamstvima ne sadrže posljednji kvartal 2015. kada su kreirane značajne izravne i neizravne obveze. Naime, na sjednici održanoj 10. prosinca 2015. „tehnička“ Vlada je u rekordno kratkom vremenu (oko 4 minute) zasjedanja donijela odluke o zaduživanju i izdavanju jamstava u iznosu od oko 1,7 mlrd. kuna. Vlada je izdala „božićnu“ obveznicu te donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o davanju jamstva za zaduživanje HAC-a. Donijete su i odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje Gradu Zagrebu i Općini Primošten.
5. Nekvalitetan i neuredan tehnički format Izvješća
Iako postoje brojne zamjerke na sami sadržaj Izvješća, postoje problemi i s tehničkom izvedbom. “Izvješće je nepregledno i neujednačeno. Tablice i grafikoni u tekstu različitih su boja, a na nekim mjestima tablice su kopirane iz drugih dokumenata pa su teže čitljive. Zaglavlje tablica često počinje na kraju jedne strane, a podaci u tablici prikazuju se na sljedećoj što svrstava ovo Izvješće u kategoriju slabog seminarskog rada”, pišu istraživači IJF-a.
“Da je Izvješće sastavljano površno potvrđuje i činjenica da naslovi pojedinih poglavlja često počinju na dnu stranice (primjerice od stranice 107.-109. na čak tri stranice zaredom je na dnu stranice naslov poglavlja koje počinje na sljedećoj stranici). Opravdano se postavlja pitanje je li konačan tekst Izvješća netko pročitao, revidirao i lektorirao?”, pitaju se Bajo i Primorac.
6. Izvješće bez prolazne ocjene
Osim što predstavlja zakonsku obvezu, izrada ovako značajnog dokumenta je potrebna i poželjna. Međutim, analizom forme i sadržaja Izvješću se ne može dati prolaznu ocjenu. Preopširni dijelovi Izvješća pojedinih državnih tijela disperziraju fokus i onemogućuju ocjenu rada Vlade u mandatnom razdoblju. Izvješće je trebalo koncizno prikazati rezultate provedbe programa Vlade te provedene reforme na strani prihoda i rashoda, smatraju istraživači.
Što se tiča preporuka vladi, Bajo i Primorac smatraju da je potrebno regulirati obuhvat i format Izvješća kako bi se izbjegle ovakve situacije. “Osim toga, bilo bi dobro da je ‘tehnička’ Vlada izradila kratko izvješće o poduzetim financijskim aktivnostima (i njihovim posljedicama) od raspisivanja izbora do prenošenja ovlasti na novu Vladu”, završavaju osvrt Bajo i Primorac.