Politika & Kriminal

Intervju: Ministrica EU fondova o kontroverzama Projekta Slavonija, milijardama za oporavak i pričama o smjeni

Nataša Tramišak, nakon godine dana mandata, govori za Telegram

Politika & Kriminal

Intervju: Ministrica EU fondova o kontroverzama Projekta Slavonija, milijardama za oporavak i pričama o smjeni

Nataša Tramišak, nakon godine dana mandata, govori za Telegram

I do sada sam, na svim poslovima koje sam radila, naučila povući, i to operativno, ne samo baviti se politikom. Tako radim i sada. Rezultati govore meni u prilog. Imam jako dobru komunikaciju sa svim članovima Vlade, a vidim da svako malo izlaze neka druga imena koja su navodno predviđena za promjenu / Snima Vjekoslav Skledar

Za još članaka ovog autora pretplatite se na newsletter autora.

Prije nepunih godinu dana široj javnosti slabo poznata pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije u Osječko-baranjskoj županiji postala je nova ministrica u Vladi Andreja Plenkovića. Nataša Tramišak preuzela je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, jedan od ključnih resora, s obzirom na milijarde kuna na koje Hrvatska računa iz europske blagajne.

Tramišak je nekadašnja bliska suradnica osječko-baranjskog župana Ivana Anušića, koji ju je i predložio premijeru Plenkoviću za ministarsku dužnost. S ministricom smo razgovarali o tome kako se troši EU novac, zašto su ona i njezino ministarstvo zaobiđeni kad su u pitanju europska sredstva za oporavak od korona-krize, kao i o kontroverzama Projekta Slavonija i spekulacijama o mogućoj rekonstrukciji Vlade.

Ministrica snimljena u svom uredu

TELEGRAM: Zadnjih ste tjedana bili stalno na putu. Trebaju li se ministri tako angažirati u predizbornoj kampanji?

TRAMIŠAK: Samo smo redovno odrađivali svoj posao. Osim dodjele ugovora, povod našeg obilaska terena je i završetak (financijske) perspektive 2014.-2020. što se vidi i po postotku ugovorenosti koji je značajno narastao. Uz to, imali smo raspis poziva za potpomognuta područja, gdje je bio velik broj prijava. To su bili razlozi našeg obilaska.

TELEGRAM: U siječnju ste imali dva putovanja, u veljači pet, u ožujku devet, u travnju 15. Kako su lokalni izbori bili sve bliže, bilo je sve više putovanja i dodjela ugovora. Kažete da je to samo neobična podudarnost?

TRAMIŠAK: To je izravno vezano uz poziv za dodjelu sredstava za male projekte, vrijednosti između 150 i 300 tisuća kuna. S evaluacijom tih projekata završili smo u ožujku i krenuli smo po županijama, dodjeljivati ugovore. Nakon toga počelo je stizati sve više zahtjeva iz lokalnih samouprava da dođemo na teren, da obiđemo projekte koje realiziraju, da njihovi projekti budu vidljiviji…

TELEGRAM: Slučajno su to gotovo sve HDZ-ove samouprave.

TRAMIŠAK: Naravno da nas najčešće zovu HDZ-ovi načelnici ili gradonačelnici. Ali odazivamo se i pozivima drugih. Na primjer, kod župana Kolara (SDP, op.a.) u Krapinsko-zagorskoj županiji bili smo dva ili tri puta u tom periodu. Ali valjda su takve i navike. Možda se i libe zvati nas neki koji su iz suprotne političke opcije. Kad krene kampanja, čak i ne vole da im mi dolazimo.

TELEGRAM: Spomenuli ste sve višu ugovorenost EU fondova. Ona je na 117,27 posto, a isplaćeno je 53,8 posto novca. Vaš prethodnik, g. Marko Pavić ostavio je 98 posto ugovorenih i 36 posto isplaćenih sredstava. Jeste li u godinu dana napravili bolji posao nego g. Pavić u svojih godinu dana?

TRAMIŠAK: Poslagali smo neke prioritete ovdje u Ministarstvu regionalnog razvoja…

TELEGRAM: Jer nisu bili posloženi?

TRAMIŠAK: Svi su radili najbolje kako su mogli. Ali, da biste došli do veće isplaćenosti i ovjerenosti sredstava, morate najprije ugovoriti projekte. A znamo da je perspektiva 2014.-2020. kasnila. Veći broj natječaja i poziva krenuo je tek 2016. godine. Onda ide evaluacija i početak provedbe i već ste u 2018. Tek kad je projekt realiziran, refundiraju se sredstva korisnicima. Upravo smo sada u toj najvećoj investicijskoj fazi. Naravno, budući da dolazim s operativne razine, dublje sam ušla u problematiku i pronašli smo modele i procedure koje možemo pojednostaviti. Sada imamo taj učinak.

 

TELEGRAM: Po isplaćenosti sredstava i dalje zaostajemo za prosjekom EU. Prema zadnjim dostupnim podacima, od nas su manje isplatile samo Belgija, Slovačka, Španjolska, Italija, Danska. Nama taj novac sigurno više treba nego Danskoj.

TRAMIŠAK: Napredak se ipak vidi svaka dva tjedna, kontinuirano. Ali, treba imati na umu okolnosti. Prvo, bitna je ugovorenost da bismo došli do isplaćenosti. Drugo, mi smo prvi puta koristili jednu financijsku perspektivu, dok su druge države puno duže u EU, imaju više iskustava, prebacivale su velike projekte iz jedne perspektive u drugu… Sve to utječe na postotke. Uz to, Vlada Andreja Plenkovića je 2016., u prvom mandatu, naslijedila projekte koje je definirao netko drugi. A projektna dokumentacija nije bila spremna. Za rješavanje projektne dokumentacije za velike projekte treba minimalno tri godine, i to ne samo u Hrvatskoj.

TELEGRAM: I premijer Plenković rado spominje 2016. i da je njegova Vlada naslijedila samo devet posto ugovorenosti EU fondova. Tih devet posto nije ostavio SDP, nego HDZ-ova Vlada u kojoj je ministar bio g. Tolušić.

TRAMIŠAK: Ta vlada je bila kratki period. Međutim, poanta je da je 2014. prošla, a da nije bilo nijednog natječaja. Prvi su se počeli raspisivati 2015. Svi korisnici, lokalne samouprave, udruge, poduzetnici, svi su čekali natječaje i pozive, a pravi su krenuli tek 2016. Treba realno sagledati kad se što događalo. Sada je pravi trenutak da izvučemo maksimum što se tiče fondova. Na nama je bilo da relaksiramo procedure, da ubrzamo isplate i upravo to i radimo.

TELEGRAM: Europska komisija i dalje sumnja u naš kapacitet za korištenje EU novca. To ponavljaju i u dokumentu od 12. svibnja ove godine.

TRAMIŠAK: Oni se referiraju na parametre iz 2020. godine, ali stvari se kontinuirano mijenjaju.

TELEGRAM: Zvuči ipak zabrinjavajuće da ste našli tri i pol milijarde kuna koje u EU fondovima možete realocirati za pomoć u pandemiji i nakon potresa. Ta su sredstva, naravno, sjajno došla. Ali, s druge strane, tri i pol milijarde kuna ležalo je negdje neiskorišteno?

TRAMIŠAK: Nije bilo neiskorišteno. Ključ je u velikim projektima. Imamo 17 milijardi kuna vrijednih strateških projekata koji su zacrtani 2013./2014., ali nisu imali spremnu dokumentaciju. Veliki projekti, koji na sebe vežu silne milijarde, ako ne mogu biti završeni u jednoj financijskoj perspektivi, prebacuju se u drugu. Automatski, taj dio sredstava se oslobađa. Da taj novac ne bi ostao neiskorišten, ugovara se preko sto posto sredstava.

TELEGRAM: To što ste sada rekli je, vjerujem sasvim slučajno, čvrst argument protiv velikih državnih projekata u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

TRAMIŠAK: Moramo imati velike projekte, to su naše potrebe. Takav projekt je Pelješki most. Jesmo li ga trebali? Naravno. Tako velik iznos sredstava ne bismo našli iz vlastitog državnog proračuna i tu su onda poslužili EU fondovi. U Nacionalnom planu oporavka našlo se nekoliko tih velikih projekata, ali onih koji imaju spremnu projektno-tehničku dokumentaciju. Tako da se sredstva uspiju utrošiti u sljedećih pet godina.

TELEGRAM: Kad ste lani imenovani, pisalo se da će u vašim rukama biti 22 milijarde eura, EU fondova i novca za oporavak. Na kraju ipak nije tako. Nacionalni plan oporavka koordinirat će ministar Marić. Zašto ste Vi marginalizirani?

TRAMIŠAK: Ne bih tako rekla. U fokusu plana oporavka je Nacionalni program reformi, a taj program koordinira i dosad je to radilo Ministarstvo financija. Što znači da je zbog Nacionalnog programa reformi tu moralo biti intenzivno uključeno Ministarstvo financija.

TELEGRAM: Vaše ministarstvo ima više stručnjaka za EU fondove nego financije.

TRAMIŠAK: Naše Ministarstvo ima jako velik posao. Treba završiti ovu financijsku perspektivu, do 2023. godine treba povući još pet milijardi eura, a paralelno programiramo kohezijsku politiku, oko devet milijardi eura, za sljedeće financijsko razdoblje. Plan oporavka i način kako će se provoditi potpuno je drugačiji od Višegodišnjeg financijskog okvira. I sustav upravljanja je drugačiji jer je direktno pod Europskom komisijom.

TELEGRAM: Ljudi koji godinama rade s EU fondovima tvrde da nije pametno uspostavljati novu strukturu paraleleno s MRRFEU, da se gubi vrijeme, i to u trenutku kada novac treba potrošiti jako brzo.

TRAMIŠAK: Na raspolaganju smo Ministarstvu financija, štogod bude trebalo. Ali, sukladno nadležnostima za Nacionalni program reformi, planom oporavka koordinira to Ministarstvo. Oko toga nisu vođeni nikakvi drugi razgovori, da je netko rekao da mi to ne možemo raditi – ne, to se nije dogodilo. Možda smo mogli preuzeti i tu ulogu. Bili smo spremni, ako se upravljanje prebaci na nas, otvoriti novu upravu, zaposliti ljude. Ali, i mi bismo trebali reorganizaciju jer bi to značilo uspostavljanje novog sustava unutar Ministarstva.

TELEGRAM: Što će u novom financijskom razdoblju, od 2021. do 2027., biti novi „pelješki most“?

TRAMIŠAK: O tome još nismo razgovarali. Imamo spremnih velikih projekata, a dio njih otišao je u NPOO, poput biorafinerije u Sisku.

TELEGRAM: Trebaju li na uopće takvi veliki projekti? Je li bolje 350 milijuna eura uložiti u neku golemu infrastrukturu, beton i željezo, ili u 350 malih projekata koji će pomoći 350 obitelji?

TRAMIŠAK: Ako u nekom gradu ili mjestu nemate riješenu vodoopskrbu i odvodnju, onda nema temeljne preduvjete za život, za zadržavanje stanovnika na tom području. Kako ćete razvijati gospodarstvo na tom području, ako nemate riješene temeljne preduvjete? Ne možete očekivati da će bilo koji poduzetnik razvijati bilo kakvu proizvodnju ako nema riješen sustav odvodnje otpadnih voda. To su automatski upravo veliki projekti. Mi moramo paralelno raditi i na rješavanju temeljne infrastrukture gdje je nema, a onda raditi i nadogradnju. A to je jako teško.

TELEGRAM: Iako je 21. stoljeće, još uvijek pričamo o vodi i kanalizaciji. Ali i o brzom internetu, koji je jedan od tih velikih projekata. U siječnju ove godine Slobodna Dalmacija je pisala o učenicima iz Imotske krajine koji za internet signalom moraju tragati i po dva kilometra od kuće, da bi mogli poslati zadaću. Ugovori za taj projekt potpisani su tek krajem prošle godine. Je li trebao krenuti prije?

TRAMIŠAK: Pitanje je koliko je što bilo spremno. Govorimo o područjima gdje nema komercijalnog interesa i tu onda nastupaju fondovi EU. Ne možemo govoriti o digitalizaciji, ako nemamo riješene te osnovne preduvjete. Ali, opet se vraćamo na to da imamo puno naslijeđenih problema u državi. Hrvatska je u EU ušla s puno problema, pa i temeljnih infrastrukturnih problema, i sada hvatamo korak.

TELEGRAM: Tvrdite da brzi internet nije mogao doći 2020. u cijelu zemlju?

TRAMIŠAK: To ne mogu komentirati, jer tada nisam radila na tom projektu. Gdje se čekalo, što se čekalo, kakva procedura je bila potrebna…

TELEGRAM: Koliko je projekt bio pripremljen kad ste došli u Ministarstvo?

TRAMIŠAK: Kad sam postala ministrica, poziv je bio zatvoren i telekomi su se prijavljivali na određene projekte razvoja širokopojasnog interneta. Tad sam imala od SAFU-a informaciju da imamo spremno ugovaranje tih projekata, u ljeti. Naravno da smo sve što je spremno odlučili odmah ubrzati kako bi mogli krenuti s realizacijom. Njih je čekala faza projektiranja za kablove i sad realizacija istoga. I to sigurno isto tako neće ići jednostavno.

TELEGRAM: Hoće li do 2023. biti uveden brzi internet u cijelu zemlju?

TRAMIŠAK: To ne mogu reći. Informacije koje imamo je da telekomi traže sastanke i da imaju različite probleme vezane uz imovinsko-pravne odnose.

TELEGRAM: Postoji li neki podatak, postotak, natječaj, nešto što bi bez sumnje potvrdilo da Projekt Slavonija doista postoji, da to nije samo PR projekt Vlade?

TRAMIŠAK: Smisao Projekta Slavonija nije bilo samo olakšavanje pristupa europskim fondovima, na traženje župana tih županija, nego i izmjena određenih zakona. Konkretno, radilo se o inicijativi osječko-baranjskog župana Anušića radi eksploatacije pijeska. Osim toga, tu je bio i pokušaj da se na istoku Hrvatske pokrenu veliki projekti koji dugi niz godina čekaju i bili su zanemareni, a preduvjet su za razvoj gospodarstva. To su projekti poput obnove željezničke pruge Osijek-Virovitica, izgradnja i obnova pruge Novska-Vinkovci, KBC u Osijeku, zračna luka Osijek koja je od 70-ih godina naovamo zanemarena… To su kompleksni projekti koje nije moguće imati spremne u par mjeseci i realizirati ih u dvije do tri godine. Treba vam dvije do tri godine da izradite dokumentaciju, različite studije…

TELEGRAM: Nevjerojatno mi zvuči da ti projekti ne bi nikad bili realizirani da Vlada nije pokrenula Projekt Slavonija.

TRAMIŠAK: Ne bismo, na primjer, nikad imali novac za projektnu dokumentaciju za KBC Osijek, 35 milijuna kuna.

TELEGRAM: Tvrdite da iz EU fondova nikad ne bi stigao novac za KBC Osijek da Vlada nije pokrenula Projekt Slavonija?

TRAMIŠAK: Da, jer je to bio ograničeni poziv, a da za to dobijete suglasnost Europske komisije, morate se moći na nešto pozvati. U tom trenutku u operativnim programima nije postojao plan projektiranja novog kliničko-bolničkog centra u Osijeku. Što je napravio Projekt Slavonija? Otvorio je komunikaciju pet župana, da se strateški prioritiziraju, da se omogući izrada dokumentacije za te velike projekte. Dodatno, tu se sugeriralo da bi od 10,7 milijardi eura, dvije i pol milijarde trebalo biti usmjereno prema Slavoniji. Rezultati toga su realni projekti, preko 22 tisuće malih projekata. Bi li njih bilo ili ne bi bilo, da nije bilo Projekta Slavonija? To je teško sada komunicirati.

TELEGRAM: Vjerujem da bi ih bilo.

TRAMIŠAK: Mnogi su se javili jer su bili potaknuti time da će imati lakši pristup fondovima, upravo zato što se nalaze na tom području. Poticalo se male OPG-ove, poduzetnike, da se prijavljuju na fondove, i ta poruka je bila jako važna. Problem je bio što prethodno nismo imali spremne velike projekte pa da možemo reći, ‘u tih dvije i pol milijarde eura imamo spremne ove velike, strateške projekte’ koje sam spomenula.

TELEGRAM: Kako objašnjavate da je hotel s Raba završio u Projektu Slavonija? Da su neki ljudi koji su dobili novac povezani s HDZ-om? Obitelj nekadašnjeg HDZ-ovog zastupnika, otac HDZ-ovog ministra i tako dalje, o čemu je pisao Telegram.

TRAMIŠAK: Tu se vežete na program ruralnog razvoja i Ministarstvo poljoprivrede.

TELEGRAM: Vežem se na Projekt Slavonija.

TRAMIŠAK: Tada nisam bila ministrica regionalnog razvoja. Ali mi smo zatekli financijsku perspektivu kakva je bila. Operativni programi su bili konkuretnost i kohezija, ruralni razvoj i socijalni fond. Vi se u to morate uklopiti. Hrvatska nije mogla doći Europskoj komisiji i reći ‘mi bi sad sve to izmijenili i htjeli bismo dvije i pol milijarde eura samo za pet županija’. To ne ide.

TELEGRAM: Zato i mislim da Projekt Slavonija ne postoji. Ne postoji natječaj za njega, ne postoji novac koji je rezerviran za njega…

TRAMIŠAK: Bilo je natječaja. U tim okolnostima, napravilo se što se moglo napraviti. Ne mogu zamjerati prijašnjoj Vladi jer nešto nije bilo moguće. Poruka je bila dobra, jer je pitanje bi li u protivnom bilo ugovoreno preko 22 tisuće malih projekata. Osim toga, bilo je ograničenih poziva, posebno za projektiranje velikih projekata koji su sada spremni. Da toga nije bilo, ne bismo imali u fazi pripreme KBC ili gospodarski centar koji je ugovoren prije tri mjeseca. Koliko god Projekt Slavonija nije mogao osigurati izdvojeni program, jer po pravilima EU to nije bilo moguće, postojala je dobra namjera, dobra volja i dobra vjera i brojni projekti su realizirani. I što je sada još važnije, izmijenili smo NUTS II regije, a to je direktno važno za poduzetnike i visinu potpora. Ne možemo gledati Zagreb jednako kao i Slavoniju, jer je velika razlika u razvijenosti. To su sve bili argumenti za pokretanje Projekta Slavonija.

TELEGRAM: Migracijski saldo u svih 5 slavonskih županija ipak je i dalje negativan. Podaci DZS-a za 2019. pokazali su da se po tisuću, dvije tisuće ljudi godišnje više odseli, nego doseli. Jedan od ciljeva Projekta Slavonija je demografska revitalizacija. U isto vrijeme, u neke županije koje uopće nemaju takve projekte ljudi se više doseljavaju, nego iseljavaju.

TRAMIŠAK: I te su županije koristile fondove EU. Sve ovisi o veličini županije i broju gospodarskih subjekata. Oni koji su veći, povukli su više sredstava jer su generirali više projekata, to je logično. Ali promjene u demografiji nisu moguće preko noći. Ti naopaki procesi traju preko 30 godina, zatvaranje velikih tvrtki, velik broj izgubljenih radnih mjesta. To se reflektiralo u posljednjih desetak godina, pogotovo kada su otvorene granice. To ne znači da te trendove ne možemo preokrenuti i da ne trebamo raditi na tome. Jesu li se trendovi promijenili samo Projektom Slavonija, s te dvije i pol milijarde eura? Ne. I to nije niti dovoljno za takvu promjenu. Tu treba usmjeriti puno više politika, ne samo sredstva.

TELEGRAM: Postoji li nezadovoljstvo među lokalnim političarima u Slavoniji tim projektom?

TRAMIŠAK: Ne. Znate zašto? Zato što je velik broj projekata ugovoren, a projekti koje su imali spremni, realizirani su. Zato nisu nezadovoljni. Ali sada očekuju zamašnjak u velikim projektima.

TELEGRAM: Tvrdite da je osječko-baranjski župan Ivan Anušić zadovoljan Projektom Slavonija?

TRAMIŠAK: On je pohvalio napore da se uopće pokrene Projekt Slavonija, jer je to bila, između ostalog, i njegova inicijativa, zatim da se izmjene statističke regije, da se osiguraju sredstva za izradu projektne dokumentacije, da se što više sredstava usmjeri u Slavoniju. Nije zadovoljan što tada nismo od strane države imali spremne velike projekte za realizaciju, što je trebalo dugi niz godina da preokrenemo tu priču o Slavoniji kao regiji koja nema potencijal i koja zaostaje, što određeni zakoni nisu bili dobri. Ruka je pružena, ali tek nas čekaju veliki projekti. Kao ministrica, vodim računa o cijeloj Hrvatskoj, da pomognemo svima gdje je potrebno, ali neću zaboraviti ovaj dio Hrvatske, da se sve što je obećano i realizira u narednom razdoblju.

TELEGRAM: U narednom razdoblju, do kraja mandata? Hoćete li odraditi četiri godine mandata?

TRAMIŠAK: Pa naravno, to i je plan.

TELEGRAM: Neki dan je na jednoj utjecajnoj nacionalnoj televiziji, u prilogu o mogućoj rekonstrukciji Vlade, spomenuto i Vaše ime.

TRAMIŠAK: Nisam to vidjela. Ali mogu reći da ne vidim nijedan argument za to. Zapravo, svi pokazatelji govore suprotno. I do sada sam, na svim poslovima koje sam radila, naučila povući, i to operativno, ne samo baviti se politikom. Tako radim i sada. Rezultati govore meni u prilog. Imam jako dobru komunikaciju sa svim članovima Vlade, a vidim da svako malo izlaze neka druga imena koja su navodno predviđena za promjenu.

TELEGRAM: Imate dobru komunikaciju sa svim članovima Vlade, uključujući premijera?

TRAMIŠAK: Da. Uvijek ima nekoga tko priželjkuje da netko ode i da netko drugi dođe na njegovo mjesto. Vjerojatno i oporba ima tu neke svoje želje. To je u politici normalno. Nitko od nas nikada ne treba biti opušten, ali samo treba raditi najbolje što je moguće svoj posao i dokazati se kroz to.

Otkrijte još članaka kao ovaj u Telegramovim newsletterima

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu