Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Iščitali smo analizu: Državna revizija napala je Vladu zbog izvlačenja novca iz EU. Ide sporo i neučinkovito

Telegram je detaljno iščitao novo izvješće u kojem revizori upozoravaju da bismo mogli ostati bez već planiranih sredstava

ZADNJA IZMJENA: lip 17, 2019

Hrvatskoj prijeti gubitak dijela novca iz europskih fondova ako se 10,7 milijardi eura, koliko je za Hrvatsku predviđeno u proračunu Europske unije, ne počne trošiti brže i učinkovitije. Nije to tvrdnja oporbe niti mišljenje iz konzultantskih krugova, nego zaključak koji proizlazi iz nalaza državnih revizora.

Na to su upozorili Vladu u izvješću o reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu. “Cilj Republike Hrvatske je da se sredstva odobrena iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za financijsko razdoblje 2014. – 2020. što bolje iskoriste, a s obzirom na dinamiku povlačenja sredstava, postoji rizik da dio odobrenih sredstava ne bude iskorišten”, ističu u dokumentu.

Problemi s projektima i bonusima

O poteškoćama s korištenjem EU novca u javnosti se govori već godinama, iako Vlada i njezina ministarstva tvrde da je situacija sve bolja i da nema bojazni da će dio novca propasti. No, problemi s konkretnim projektima ukazuju na suprotno. Telegram je, primjerice, ovoga vikenda pisao o teškoćama u koje je upao projekt “Zaželi”, najrazvikaniji projekt Ministarstva rada i mirovinskog sustava koji se financira iz Europskog socijalnog fonda.

Još ranije izvijestili smo i da će neka ministarstva ostati bez tzv. pričuve za ostvarenje postignuća, odnosno svojevrsnog bonusa koji se može koristiti ako se EU fondovi dobro koriste. Problemi s pričuvom nastali su, primjerice, u području zaštite okoliša, pa će bonus od 900 milijuna kuna morati biti preraspodijeljen na projekte iz drugih područja.

Po isplatama Hrvatska kaska za EU

Državni revizori smatraju da je situacija s korištenjem europskih fondova lani ipak bila bolja nego godinu dana ranije. No, podsjećaju da je od početka ovog financijskog razdoblja (2014.-2020.) prošlo pet godina. Zato smatraju da “dinamika povlačenja sredstava pomoći iz navedenih fondova nije zadovoljavajuća”. Upozoravaju stoga da “zbog sporog povlačenja sredstava iz fondova EU, postoji rizik da dio raspoloživih sredstava ostane neiskorišten”.

Tempo povlačenja EU novca može se iščitati sa službene Vladine stranice o strukturnim fondovima. Prema tim podacima, u posljednja tri mjeseca (od kraja veljače do kraja svibnja) postotak ugovorenosti porastao je sa 64,19 na 69,2 posto. Rast je zabilježen i u pogledu isplata krajnjim korisnicima. Krajem veljače njima je bilo isplaćeno 20 posto ukupnih sredstava, a krajem svibnja 24,1 posto. Većina drugih članica EU-a po tom pokazatelju i dalje stoji bolje od Hrvatske.

Druge članica manje ovisne o EU novcu

Hrvatska bi, dakle, prema mišljenju revizora, mogla izgubiti dio novca iz europske blagajne. U ovom financijskom razdoblju na raspolaganju nam je 10,7 milijardi eura. Eventualni gubitak dijela tog novca bio bi, zasigurno, velik udarac u zemlji u kojoj je čak oko 80 posto javnih investicija financirano EU sredstvima. Podaci Europske komisije pokazuju da je većina drugih članica EU-a u tom segmentu daleko manje ovisna o europskom proračunu od Hrvatske.

Prema tim podacima, udio kohezijskih sredstava u javnim investicijama u razdoblju od 2015. do 2017. godine u Hrvatskoj je bio 79,6 posto. Tada je jedino Portugal imao veći udio, 84,2 posto. U susjednoj Sloveniji taj je udio bio svega 29,4 posto.

Javnost ima pravo znati

Prema nalazu Državne revizije, u proračunu za prošlu godinu prihodi od pomoći institucija i tijela EU smanjeni su za 2,6 milijardi kuna. Kako su prošle jeseni pisali mediji, toliko je država iz EU fondova lani povukla manje nego što je planirala. U revizorskom izvješću podsjeća se, pak, da je smanjenje “posljedica dugotrajnih postupaka nabave u vezi s rashodima koji se financiraju iz sredstava EU”. Javni natječaji, dakle, predugo traju pa to usporava povlačenje europskog novca.

Zato Državna revizija sugerira resoru ministrice Gabrijele Žalac da utvrdi zašto postupci nabave roba, radova i usluga, koji se financiraju iz europskog proračuna, dugo traju. Smatraju i da bi, radi bržeg korištenja sredstava, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU trebalo “poduzeti aktivnosti na edukaciji korisnika sredstava, kako bi se izbjegle najčešće pogreške u postupcima javne nabave koje dovode do njihovog dugog trajanja”.

Revizori smatraju i da bi Vlada trebala javnosti redovito podastrijeti godišnji izvještaj s cjelovitim podacima o korištenju europskih fondova. “Iz fondova EU Republika Hrvatska može koristiti znatna sredstva, te za informacije o njihovom korištenju, postoji velik interes šire javnosti”, ističu u svom izvješću. Vlada je na sjednici početkom svibnja donijela tri polugodišnja izvještaja o korištenju EU fondova, no pitanje je jesu li ti opsežni i poprilično stručno pisani dokumenti baš ono što su revizori imali na umu.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
116 članaka Više o autoru
Više s weba