Iščitali smo izdvojena mišljenja sudaca koji su zaključili da Zakon o Agrokoru nije ustavan, izvukli smo bitno
Izvukli smo najbitnije iz zaključaka troje sudaca, Selaneca, Kušan i Abramovića
Ustavni sud je, nešto više od godinu dana od njegova donošenja, odlučio kako je zakon o Agrokoru ustavan. Odluku s obrazloženjem danas je pročitao predsjednik suda Miroslav Šeparović, no ne dijele svi suci njegovo mišljenje. Troje od trinaest sudaca Ustavnog suda usprotivilo se ovakvoj odluci suda i to obrazložili u svojim izdvojenim mišljenjima. To su Goran Selanec, Lovorka Kušan i Andrej Abramović.
Njihova mišljenje pažljivo smo iščitali. Dvoje sudaca, Kušan i Selanec, navode kako smatraju da zakon nije usklađen s Ustavom iz više razloga, dok Abramović propituje i samu potrebu donošenja ovoga zakona.
Upozoravaju na zakonske nedorečenosti
U zajedničkom izdvojenom mišljenju kroz tri su točke elaborirali svoje stavove. U prvom dijelu navode kako se ne slažu s mišljenjem većine svojih kolega što se tiče mjera koje su poduzete za zaštitu održivosti poslovanja Agrokora, odnosno da mjere ne zadovoljavaju ustavni uvjet razmjernosti. “Propitikivanje zakonskih odredbi u okviru ocjene razmjernosti njihovih ograničavajućih učinaka po jamstvo slobode poduzetništva otvorilo je i pitanje povrede ustavnog jamstva djelotvornosti sudske zaštite određenih skupina vjerovnika”, stoji u njihovom obrazloženju.
Dalje u svom obrazloženju dvoje sudaca piše i kako zakon, prema njihovoj ocjeni, ne precizira kriterije prema kojima se formiraju skupine vjerovnika za potrebe glasanja na ročištu na kojem se odlučuje o nagodbi. Problematičnim smatraju što ništa u tekstu zakona ne nalaže da se skupine vjerovnika za potrebe glasanja o nagodbi formiraju temeljem istih kriterija kojih se formiraju skupine za potrebe rada vjerovničkog vijeća. “Zakonske nedorečenosti moguće je ukloniti kroz praksu redovnih sudova ovlaštenih za njegovo tumačenje i primjenu. No, za stvaranje stabilnije sudske prakse potrebno je vrijeme, a u odnosu na postupak izvanredne uprave ono je značajno ograničeno samim Zakonom koji propisuje rok trajanja postupka izvanredne uprave. ”
Zakon ignorira uredbu EU
U trećem dijelu Selanec i Kušan osvrnuli su se na dio zakona koji se odnosi na ovlasti i nadzor nad odlukama izvanrednog povjerenika i privremenog vjerovničkog vijeća. “Smatramo izuzetno problematičnom činjenicu da Zakon nije propisao niti preciznije kriterije procjene nužnosti i svrsishodnosti plaćanja starih tražbina odnosno preuzimanja novih zaduženja, niti je u tom kontekstu osigurao učinkovit nadzor nad radnjama ova dva tijela postupka,” navode.
Osvrnuli su se i na činjenicu da zakon potpuno ignorira Uredbu EU o postupku u slučaju nesolventnosti. “Zakon potpuno ignorira činjenicu da pojedini vjerovnici mogu za vrijeme postupka izvanredne uprave jedno te isto potraživanje prijaviti u postupku izvanredne uprave i istovremeno ga naplatiti od povezanog i ovisnog društva u drugoj državi”, stoji u njihovom mišljenju.
Pozivaju sudove na djelovanje
U zaključku svog mišljenja dvojac navodi vjerojatno najbitniju stvar. Ističu kako će Zakon o Agrokoru ipak, obzirom na mišljenje većine, nastavii egzistirati i proizvoditi pravne učinke. “U tom smislu izražavamo nadu da će redovni sudovi u budućim predmetima povodom primjene Zakona o postupku izvanredne uprave iskoristiti svoje ovlasti i prilikom tumačenja njegovih odredbi uzeti u obzir argumente iznesene u obrazloženju ovog mišljenja te putem sudske prakse osigurati zaštitu ustavnog jamstva poduzetničke slobode onim vjerovnicima koji su se našli u manjinskom položaju tijekom konkretnog postupka.”
Dalje pojašnjavaju kako se to prije svega odnosi na primjenu načela “najboljeg interesa vjerovnika” prilikom odobravanja nagodbe te zahtjevniju kontrolu zajedničkih odluka izvanrednog povjerenika i privremenog vjerovničkog vijeća vezanih uz izvršenje plaćanja “starih” tražbina odnosno preuzimanja novih zaduženja dužnika. “Pogreške zakonodavca možda je moguće ispraviti kroz sudsku praksu koja će ustavno problematične zakonske odredbe nadograditi kroz izravnu ili neizravnu primjenu Ustava”, navode u zaključnom dijelu dalje naglašavajući kako će u suprotnom sigurno biti novih zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o Agrokoru.
Abramović nije siguran da se zakon trebao donijeti
Sudac Abramović je u svom izdvojenom mišljenju naveo kako smatra da se “potreba za donošenjem zakona temeljila na proizvoljnim, neprovjerenim i dokazima koji nisu potkrijepljeni tvrdnjama.” Abramović je podsjetio na Vladino obrazloženje u kojem se spominje “mogućnost nekontroliranog kolapsa” te navodi kako postojeći pravni okvir nije dostatan i dovoljno učinkovit za ova slučaj. “Ne smatram bilo koji od iznesenih argumenata validnim”, navodi Abramović.
Potkrjepljuje to činjenicom da je u vrijeme donošenja zakona o Agrokoru Stečajni zakon bio na snazi tek godinu i sedam mjeseci, dok je drugi zakon koji regulira ovu materiju, Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi taman prestao postojati, pa “pravni okvir koji je postojao se još nije mogao nikako pokazati, ni u dobrom ni u lošem svjetlu.”
‘Država sama želi novi propis zbog lošeg zakonodavstva’
“Moram izraziti skepsu nad situacijom kada država sama argumentira potrebu donošenja novog propisa razlogom vlastitog lošeg zakonodavstva”, naveo je sudac Abramović dalje u svom izdvojenom mišljenju u vezi ustavnosti zakona o Agrokoru. Zaključuje da ako država piše o lošem zakonodavstvu nema garancije da će novi zakon koji donosi biti dobar.
Sudac Abramović podsjeća i na još jednu točku iz Vladina očitovanja o zakonu o Agrokoru, a to je da se navodi potreba usklađenja zakonodavstva s propisima EU. Pri tome se zaboravlja, namjerno ili nenamjerno, da je prilikom donošenja novog Stečajnog zakona navedeno usklađenje hrvatskog zakonodavstva s europskim pravom, navodi Abramović. Podsjeća da je nakon toga, što je bilo prije tri godine, naše pravo bilo u ovom dijelu potpuno usklađeno s pravom EU.
