Nekad je nužno odabrati stranu

Iskopali smo tri presude; kako su ljudi dokazali da su grad i komunalci krivi što im je poplava uništila imovinu

Dosuđene su im odštete kako bi popravili oštećene nekretnine

FOTO: Pixsell/Telegram

Ljudi kojima je stradala imovina u poplavama, poput one jučerašnje u Zagrebu, imaju pravo tužiti gradske vlasti, ali i tvrtke koje su zadužene za izgradnju i održavanje sustava odvodnje.

Telegram je pronašao nekoliko sudskih procesa zbog poplava sličnih ovoj posljednjoj zagrebačkoj. U njima su ljudima dosuđene odštete jer su im oborinske vode zbog neuređenih odvodnih sustava ili prometnica uništile imovinu – domove i vozila.

1. Odšteta za automobil uništen u podvožnjaku

Gotovo identičan prizor kao ovaj petak navečer, kada je po tko zna koji put poplavljen podvožnjak u Škorpikovoj, dogodio se i u ljeto 2007. godine. U međuvremenu je taj podvožnjak saniran s najmanje pola milijuna kuna, no izgleda da nakupljanje vode u njemu još nije riješeno.

Bio je 10. kolovoz 2007. oko 21.45 sati kada je privatni poduzetnik naišao Škorpikovom ulicom svojom Mazdom. Zbog visine vode automobil mu se ugasio. Kako ga više nije mogao upaliti pozvao je šlep službu, a nakon toga policija je zaustavila promet ispod podvožnjaka jer zbog visine vode više nije bio siguran.

“Šteta na mom automobilu procijenjena je na nešto više od 20 tisuća kuna. Smatram Vodovod i odvodnju (ViO), te Grad Zagreb odgovornima. ViO je bio dužan održavati prometnice tako da se njima može sigurno prometovati, a Grad Zagreb mora financirati radove ispod podvožnjaka tako da se bez obzira na vremenske neprilike njime promet može odvijati sigurno”, naveo je u tužbi ovaj privatni poduzetnik.

Iz Vodovoda i odvodnje na sudu su objašnjavali kako oni nisu nadležni za održavanje prometnica, već samo sustava vodoopskrbe i odvodnje. Još su dodali kako se radilo o elementarnoj nepogodi, zbog čega i ne mogu ni na koji način odgovarati. I Grad Zagreb negirao je svoju odgovornost tvrdeći da se poduzetniku Mazda nije pokvarila zbog visoke vode u podvožnjaku.

“Vozio sam u koloni. Automobil mi je stao negdje na sredini podvožnjaka jer je prodrla voda. Sa mnom su bila djeca koja su se jako uznemirila. Nikakve oznake na ulasku u podvožnjak nije bilo. Tek nakon što je nekoliko vozila stalo, policija je zaustavila promet”, svjedočio je vozač. Ispitan je i čovjek iz šlep službe, a vještak je potvrdio da je visina vode od oko 25 centimetara doista mogla oštetiti motor.

Sud je na kraju presudio da je Grad Zagreb u ovom slučaju odgovoran i da vozaču mora nadoknaditi nešto manje od 18 tisuća kuna štete na vozilu. Naime, Zakonom o javnim cestama izričito je propisano da je grad dužan osigurati neometan i siguran promet na javnim cestama. Moraju obavještavati javnost o stanju i prohodnosti cesta, kao i o izvanrednim događajima, te meteorološkim uvjetima značajnima za odvijanje prometa.

Osim toga grad nalaže obavljanje radova na cestama, a to podrazumijeva i sustav odvodnje. Gradske vlasti odgovorne su i za održavanje podvožnjaka. Istom presudom zaključeno je kako Vodovoda i odvodnja nisu krivi u ovom slučaju.

2. Poplavljen joj je podrum zbog zamuljenog cjevovoda

Pravomoćnom presudom suda u Kutini utvrđena je odgovornost kutinske tvrtke Moslavina d.o.o., jer je zbog oborinskih voda u srpnju 2014. poplavljen podrum gospođe koja živi u Kolodvorskoj ulici. Do toga je došlo jer šahtovi i odvodni sustavi nisu bili prohodni. Voda je u podrumu bila visoka oko metar do metar i pol, zbog čega su morali intervenirati i vatrogasci. To je tijekom suđenja i utvrđeno.

Predstavnici tvrtke Moslavina, odnosno predstavnici njihove osiguravajuće kuće, uvjeravali su sud kako nisu nadležni za odvodnju oborinskih i slivnih voda u cestovnom pojasu, već isključivo za sanitarnu i fekalnu odvodnju.

“Slivnici na cesti nisu u nadležnosti Moslavine d.o.o. nego Grada Kutine. To znači da Grad Kutina plaća Moslavini d.o.o. da to čisti, odnosno djelatnici Moslavine izlaze na teren samo na poziv nekoga iz Grada Kutine”, objašnjavao je na sudu zaposlenik Moslavine d.o.o.

Na kraju je utvrđeno kako u Kolodvorskoj ulici postoji jedan jarak koji je zatrpan i zacijevljen, ali su cijevi pune mulja. Taj jarak je spojen na slivnik, a slivnik na kanalizaciju.

Građevinski vještak potvrdio je da je do poplave došlo jer količina vode nije mogla proći kroz taj zamuljeni cjevovod. Zbog toga sud nije imao dvojbi te je donio presudu u korist gospođe iz Kolodvorske ulice. Dosuđena joj je odšteta od 16.474,32 kune, koliko je i tražila tužbom.

3. Čovjek je sam gradio odvodni kanal nakon poplave

Na Općinskom sudu u Splitu spor protiv Općine Marina i Hrvatskih voda dobio je mještanin Poljica kojem je u prosincu 2014. zbog obilne kiše voda prodrla u objekt i nanijela mu, kaže, veliku štetu. Čovjek je opisao kako je u više navrata tražio da se izgradi odvodni kanal da se voda ne bi slijevala na njegovu česticu, no bez uspjeha.

“Na kraju sam bio prisiljen o svom trošku staviti odvodnu cijev od svog objekta do mora”, opisao je na sudu.

Iz Općine Marina tvrdili su kako nisu odgovorni za štetu koja je nastala na parceli ovog vlasnika, dok su iz Hrvatskih voda poručili kako su oni po Zakonu o vodama nadležni samo za upravljanje javnim vodnim dobrom kojim ova nekretnina nije zahvaćena.

“Voda mi je prodrla u konobu i ostavu za vino. Bila je visoka oko pola metra. Osim što mi je oštećen namještaj, stradale su pločice na podu, a pokvario se i hladnjak. Sve sam to platio oko 20 tisuća kuna, za što sam sačuvao i račune”, prisjetio se vlasnik oštećene nekretnine iz Poljica.

Nakon poplave obratio se Mjesnom odboru Poljica. Oni su njegov zahtjev za sanaciju štetu proslijedili Općini Marina, dok ga je načelnik uputio na Slivne vode Hrvatskih voda.

“Vidio sam da vrijeme prolazi a moj objekt je i dalje pod vodom. Morao sam sve sam sanirati”, kazao je dodajući kako je i prije toga ukazivao na problem slivnih voda. “I naknadu za slivne vode sam uredno platio ali ništa se nije napravilo”, naglasio je.

Sud je na kraju zaključio kako je Općina Marina doista odgovorna za ovu štetu jer nije, prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, osigurala odvodnju otpadnih, oborinskih i atmosferskih voda. Ništa nije učinjeno ikako je komunalna naknada naplaćena.

Osim što je poplavljena nekretnina ovog vlasnika, štetu su imali i njegovi susjedi koji su o tome i svjedočili u sudskom procesu.

I Hrvatske vode proglašene su odgovornima jer zgradu ovog čovjeka nisu zaštitile od poplava.

“Prema Zakonu o vodama Hrvatske vode dužne su upravljati rizicima od štetnog djelovanja voda, izrađivati procjenu rizika od poplava, provoditi planove upravljanja rizicima od poplava, izrađivati planove obrana od poplava. U ovom slučaju nisu izgradile ni građevine za odvodnju voda na što ih zakon također obvezuje”, navedeno je u presudi koja još nije postala pravomoćna.