Iskusni sindikalist: ‘Vlada je donijela zakon po kojem će kupiti sindikate s kojima pregovara’

Zašto je ovaj sindikat osnovan?

Zakonom o reprezentativnosti propisano je da u pregovorima s Vladom sudjeluju samo tzv. reprezentativni sindikati. To su oni koji imaju dovoljno veliki broj članova, između sedam i osam tisuća. U ovom trenutku za državne službenike, njih gotovo 60 tisuća, jedini reprezentativni predstavnici su dva policijska sindikata – Sindikat policije Hrvatske i Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a.

Carinici, poreznici, pravosudni policajci i drugi državni službenici, kao i policajci koji nisu u reprezentativnim sindikatima, izgubili su nakon zakonskih izmjena pravo sudjelovati u kolektivnim pregovorima. Štorić kaže kako svi oni nemaju povjerenje u policijske sindikate koji u njihovo ime vode pregovore s Vladom, jer, tvrdi, imaju informacije da ne zastupaju interese svih već samo vlastite.

Hoće li Vlada kupiti sindikate?

“Reprezentativni sindikati već su tražili i da se aktivira odredba Zakona o radu prema kojoj bi njihovi članovi mogu ostvariti dodatna prava, u konkretnom dvostrukom iznosu godišnje sindikalne članarine. To bi u stvarnosti značilo da bi im Vlada, ako se taj dogovor realizira, mogla isplatiti velike iznose i povećati im primjerice regres za godišnji odmor ili božićnice. Praktično će tako kupiti ove sindikate, a sve ostale diskriminirati”, objašnjava Štorić što je po njemu problematična suština izmijenjenog Zakona o radu i novog Kolektivnog ugovora za državne službenike.

Osim toga, prema njegovim riječima, predstavnici nereprezentativnih sindikata tim novim pravilima izgubili su mogućnost da nesmetano obavljaju svoje sindikalne poslove uz sve redovne radne obveze. Praktično su im ukinuta prava djelovanja i rada koja proizlaze iz Kolektivnog ugovora.

“Sindikalni povjerenici nereprezentativnih sindikata više nemaju pravo izostajanja s posla zbog sindikalni obveza, nisu zaštićeni od disciplinskih postupaka ili suspenzija bez suglasnosti sindikata, te ne mogu ostvarivati mnoga druga prava koja su ranije mogli”, objašnjava Štorić.

Zašto policajci zastupaju sve?

Štorić ističe da je problem u, prema njegovom mišljenju, nakaradnom Zakonu o reprezentativnosti. Na temelju njega sindikat koji želi biti reprezentativan mora imati oko osam tisuća članova, a primjerice cijelo Ministarstvo financija zajedno s Poreznom i Carinskom upravom nema toliko zaposlenih.

“Najbrojniji su državni službenici zaposleni u MUP-u, pa tako ispada da s obzirom na ove nove propise samo policijski sindikati imaju reprezentativnost”, ponavlja Štorić.

Sve je započelo još prije četiri godine kada je komisija koja je tumačeći odredbe Kolektivnog ugovora navela da prava imaju samo reprezentativni sindikati. “Tražili smo već tada od suda i Ministarstva rada da to tumačenje promijeni. Ministar Ćorić shvatio je problem i odlučio krenuti u promjene Zakona o reprezentativnosti, no kako je došlo do promjena u Vladi sve je stalo.

Neku nadu smo osjetili kada nam je Josip Aladrović, dok je bio ministar rada, na jednom od sastanaka rekao da su shvatili da je sve to diskriminatorno i da će ukinuti sporno tumačenje. Najavio je novi Zakon o radu i novi Kolektivni ugovor u kojem je, kao nam je rekao, trebalo stajati da se prava iz Kolektivnog ugovora odnose na sve sindikate, a ne samo reprezentativne. To nas je obradovalo, ali je i Aladrović u međuvremenu smijenjen”, prisjeća se Štorić.

Novi zakon, nova pravila

U novom raspletu sva prava zadržali su opet samo reprezentativni sindikati. Doduše, govori dalje Štorić, Zakon o reprezentativnosti predviđa da predstavnici reprezentativnih sindikata zastupaju i interese onih manjih, no, prema njegovim riječima, to u stvarnosti nije tako.

U prilog tome navodi i ovaj primjer: policijski sindikati ugovorili su da policajci, kada odlaze u mirovinu, prema Zakonu o policiji dobivaju otpremninu u iznosu deset plaća. Svi ostali, prema Kolektivnom ugovoru o kojem su policijski sindikati pregovarali, dobivaju samo dvije osnovice plaće. Kroz Zakon o policiji uređeno je i da policajci dobivaju naknadu za rad u civilu, dok ostali, prema Kolektivnom ugovoru, to pravo nemaju. I u pregovaračkom odboru, primjećuje Štorić, sjede samo četiri policajca, iako zakon predviđa 11 članova. Drugih državnih službenika u tom pregovaračkom odboru nema, dodaje.

“Mi smo se zbog svega toga obratili i inspekciji rada, no odgovorili su nam da Zakonom o reprezentativnosti nije predviđena sankcija pa onda oni ne mogu ništa učiti, a iz Ministarstva rada nam odgovaraju kako su ovakav novi Kolektivni ugovor, kao i novi Zakon o radu jednostavno morali potpisati”, tvrdi Štorić.

Upozorenje premijeru

U međuvremenu se obraćaju i Međunarodnoj federaciji sindikata koja zaključuje kako su odredbe Kolektivnog ugovora o pravima samo za reprezentativne sindikate doista diskriminatorne. Zato su pozvali Vladu Andreja Plenkovića, te Ministarstvo rada da u pregovore uključe sve sindikate. “No Vlada na to nije reagirala, već je samo izmjenom Zakona o radu dodatno diskriminirala nereprezentativne sindikate”, opisuje Štorić.

Još jednom ukazuje da je tim Zakonom propisano da oni sindikati koji su s vodili pregovore s Vladom mogu ugovoriti veća prava za svoje članove, poput onih na početku spomenutih većih božićnica ili regresa.

“U našem slučaju to znači da samo dva policijska sindikata mogu ugovoriti veća materijalna prava za svoje članove. Ne znam kako će riješiti slučajeve kada je isti član u dva sindikata. No, bilo kako bilo, u stvarnosti to znači da Vlada financira reprezentativne sindikate, a nereprezentativne ne, te će se oni, po logici stvari, početi gasiti. Napravili su to iako su ih i Ministarstvo uprave i državna pravobraniteljica upozoravali kroz javno savjetovanje da su te odredbe diskriminatorne”, kaže Štorić koji je tijekom javne rasprave poslao dopise svim klubovima zastupnika u Saboru ukazujući im na ovaj problem. Nitko mu nije odgovorio.

Hoće li okupiti dovoljno članova?

“Jako puno sindikata sada je ostalo bez mogućnosti za sudjelovanje u pregovorima. Ova dva policijska sindikata jedini imaju dovoljno članova jer osim što je policijski sustav velik od ranije već nude svojim članovima razne pogodnosti, poput mobitela, stanova, posudbi novaca. Tako su i privukli dosta zaposlenih. Ostalih, oko 60 posto zaposlenika u državnoj upravi, izgubilo svoja sindikalna prava, a Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske, za svoje članove već traži nova prava zbog statusa reprezentativnosti”, napominje Štorić koji je uvjeren da su za sve ovo krivi pomoćnici ministara koji ih krivo savjetuju.

“Zbog svega toga smo odlučili osnovati novi sindikat i okupiti veći dio od ovih 60 posto državnih službenika koji su ostali bez predstavnika u kolektivnim pregovorima. Želimo doseći dovoljan broj članova da i mi postanemo reprezentativni. To je u ovom trenutku između sedam i pol do osam tisuća članova. Doista bih želio da se svi državni službenici udruže u ovaj sindikat. Zato smo odredili samo jedan euro članarine. Doista želimo ući u kolektivne pregovore”, najavljuje Štorić.

Što će reći Ustavni sud RH?

Predsjednik novog sindikata nada se da će Ustavni sud uskoro srušiti izmjene Zakona o radu koje su do svega ovoga dovele. Naime, osim diskriminacije sindikati i njihove središnjice zbog neravnopravnosti su se i posvađali, a neki pravni stručnjaci uvjeravaju da su nove odredbe neustavne i suprotne međunarodnim konvencijama koje je Hrvatska potpisala.

“Nadam se da Vlada neće potpisati dodatak Kolektivnom ugovoru i davati puno veći regres ili puno veću božićnicu članovima reprezentativnih sindikata”, poručuje Štorić i nada se da će se čim više državnih službenika učlaniti u njihov sindikat kako bi se zajednički izborili za svoja prava i zaustavili masovne odlaske zaposlenih iz državne službe. “Novi sindikat neće se baviti gradnjom stanova, štednokreditnom unijom i turizmom već isključivo pravima državnih službenika”, ističe.