Išlo je dobro, ali Kim Jong-un se naljutio i sad prijeti da će otkazati sastanak s Trumpom; što se točno dogodilo?
Mladen Pleše donosi detalje posljednjih događaja oko dvije Koreje
Zamjenik ministra vanjskih poslova Sjeverne Koreje Kim Kye-gwan upozorio je u srijedu da će Pyongyang odustati od već dogovorenog summita između američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog vođe Kim Jong-una ako SAD nastave javno ucjenjivati Sjevernu Koreju da mora “jednostrano” napustiti svoj nuklearni program. Upozorio je kako “Demokratska Narodna Republika Koreja, DPRK, neće pristati na takve prijetnje te da nije zainteresirana za bilo kakve pregovore ako je prisiljena samo ona praviti ustupke te jednostrano odustati od nuklearnog arsenala”, navodi se u priopćenju državne tiskovne agencije KCNA.
Nekoliko sati ranije Sjeverna Koreja otkazala je susret na ministarskoj razini s Južnom Korejom na kojemu su se trebali dogovoriti posljednji detalji deklaracije o formalnom okončanju Korejskog rata te precizirati daljnji koraci za “potpunu denuklearizaciju Korejskog poluotoka ”. Kao razlog za odgađanje sastanka Pjongjang je naveo nastavak zajedničke vojne vježbe Južne Koreje i SAD-a. Riječ je o redovitoj godišnjoj vježbi Max Thundera koja je započela u petak, a u njoj sudjeluje više od 100 zrakoplova, među njima i oni najmodernije, F-22, F-15K i F-16. Dok Amerikanci tvrde da manevri imaju za cilj unaprijediti sposobnost pilota te da nemaju nikakvih ofanzivnih zadataka, Pjongjang tvrdi da je to “flagrantan izazov deklaraciji iz Panmunjeoma te namjerna vojna provokacija kao bi se zaustavio pozitivan politički razvoj na Korejskom poluotoku “.
Sjeverna Koreja ne želi američku ekonomsku pomoć
Sjeverna Koreja također je objavila da je već “ više puta ponovila kako će provesti denuklearizaciju Korejskog poluotoka, ali da je preduvjet za to da SAD prekinu s prijetnjama i ucjena te neprijateljskom politikom spram Pjongjanga”. Istodobno, Pjongjang je upozorio da Sjeverna Koreja nije zainteresirana za američku gospodarsku pomoć, pod uvjetom da se odrekne nuklearnog oružja. “SAD trube kako bi ponudile ekonomsku naknadu i korist u slučaju da napustimo nuklearni program, ali nikada nismo očekivali potporu SAD-a u provođenju naših gospodarskih reformi niti to namjeravamo učiniti u budućnosti”.
Takav dramatičan razvoj događaja ipak ne predstavlja preveliko iznenađenje. Premda je sjevernokorejski vođa Kim Jong-un napravio povijesni ustupak te se načelno odrekao nuklearnog naoružanja, već neko vrijeme stječe se dojam kako najviši američki dužnosnici svojim izjavama zapravo izazivaju pa i na neki način ponižavaju Sjevernu Koreju. Oni, naime, stalno ističu da se nema o čemu pregovarati dok Pjongjang najprije ne ispuni sve američke ultimatume. A takva argumentacija i ton sasvim sigurno su neprihvatljivi Kim Jong-unu pogotovu zbog golemih domaćih otpora njegovom političkom zaokretu.
Američki pregovarači već su postavili pred sjevernokorejskog lidera cijeli niz novih zahtjeva koje mora ispuniti da bi se, po mjerilima Washingtona, “provela potpuna i uspješna denuklearizacija Korejskog poluotoka”. Dva su uvjeta posebno zahtjevna i osjetljiva za Kim Jong-una. Kako je objavio Asahi Shimbun, najveće japanske dnevne novine, Washington ultimativno traži od Pjongjanga da preseli u inozemstvo sve sjevernokorejske znanstvenike koji su radili na programu razvoju nuklearnog oružja te da uništi svu dokumentaciju vezanu uz program izrade atomske bombe.
Sjeverna Koreja mora prebaciti u SAD sva nuklearna postrojenja
John Bolton, savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Donalda Trumpa, upravo je obznanio i drugi glavni preduvjet: Sjeverna Koreja mora demontirati sva nuklearna postrojenja, a onda sve vitalne dijelove prebaciti u SAD, u Oak Ridge, u državi Tennessee. Tu se nalaze američka nuklearna postrojenja i atomska elektrana u kojoj je već pohranjena oprema za proizvodnju nuklearnog oružja koja je dovezena iz Libije nakon što je tadašnji vođa Muammar Gadaffi pristao odreći se nuklearnog programa. Bolton je precizirao da to ujedno znači da Pjongjang mora predati Pentagonu sva postrojenja za obogaćivanje urana, ona koja su namijenjena za reprocesuiranja plutonija, za prozvodnju kemijskih sastojaka potrebnih za razvoj nuklearnog programa te svih zaliha kemijskog i biološkog oružja.
Ali, također i sve što je vezano za proizvodnju interkontinentalnih balističkih raketa. Među ostalim, Pjongjang mora otkriti sve lokalcije na kojima su se proizvodile i testirale rakete te omogućiti na njima neprestane inspekcije. Svi ti zahtjevi dio su programa Trumpove administracije o “trajnoj, provjerljivoj, kompletnoj i nepovratnoj denuklearizaciji (PVID)”, koju Pjongjang nikad prije nije bio spreman prihvatiti, smatrajući da je nuklearno oružje najveće jamstvo opstanka Kimova režima.
U inozemstvo mora na tisuće sjevernokorejskih stručnjaka
Ured južnokorejskog predsjednika Moon Jae-ina priopćio je u ponedjeljak da se slaže sa zahtjevom SAD-a da Pjongjang mora “trajno uništiti postrojenja za proizvodnju nuklearnog oružja te nuklearni otpad premjestiti u treću zemlju”. To je, tvrde u Seulu, jedini način da se osigura potpuna i djelotvorna denuklearizacija. Koliko je to politički ponažavajuće za Pjongjang, a tehnički teško izvedivo, najbolje pokazuje podatak koji su objavili američki i južnokorejski atomski stručnjaci: da bi se došlo do stupnja razvoja nuklearnog oružja do kojega je došla Sjeverna Koreja, na njemu je godinama moralo raditi najmanje 10.000 znanstvenika i stručnjaka.
Od toga je oko 200 znanstvenika bilo trust mozgova koji je osmislio i stvorio atomsku bombu, uz pomoć oko 2.000 inženjera i stručnjaka raznih struka te oko 6.000 tehničara. Ostaje, dakako, vidjeti kako će se izvesti operacija preseljenja tolikog broja ljudi u inozemstvo, premda dio eksperata smatra da to neće biti potrebno. Ako se, naime, unište i presele u SAD sva nuklearna postrojenja tada neće biti nikakve opasnosti od njihove obnove. No, za dio sjevernokorejskih znanstvenika takav scenarij bio bi zapravo spas: njihovo nesumnjivo vrhunsko znanje i iskustvo dobro će doći ponajprije Kini, ali i SAD-u, Velikoj Britaniji, Indiji, Pakistanu, Francuskoj…
Scenarij s nacističkim raketnim stručnjacima u SAD-u
Stoga neće biti čudno ako se ponovi scenarij s kraja Drugog svjetskog rata kad je u SAD tajno prebačeno više od 1.600 znanstvenika, raketnih stručnjaka, inženjera i tehničara iz nacističke Njemačke. Oni su dali nemjerljiv doprinos razvoju američkog svemirskog programa u utrci s tadašnjim Sovjetskim Savezom. Moskva se 1991. suočila sa sličnom situacijom u kojoj je danas Sjeverna Koreja: moralo se naći posla za 58.000 znanstvenika i stručnjaka koji su radili na razvoju nuklearnog i ostalog naoružanja.
Njima je na kraju bilo ponuđeno da rade na oko 580 mirnodopskih projekata. Pakistanski nuklearni fizičar Abdul Qadeer Kan tijekom osamdesetih i devedestih godina prošlog stoljeća predao je nacrte za izgradnju atomske bombe te obogaćivanje urana Sjevernoj Koreji, Iranu i Libiji te im tako bitno pomogao u razvoju nuklearnog oružja. Zbog toga je bio u Pakistanu osuđen na pet godina kućnog pritvora, od 2004. do 2009. godine.
Kim Jong-un mora pristati na sve uvjete Donalda Trumpa
Svi američki dužnosnici, uključujući državnog tajnika Mike Pompea i savjetnika predsjednika Trumpa za nacionalnu sigurnost Johna Boltona, ističu kako Kim Jong-un mora prvi povući ključne poteze kako bi dokazao spremnost na potpunu, provjerljivu i nepovratnu denuklearizaciju Sjeverne Koreje. Pri tomu naglašavaju kako su svjesni da to neće biti niti lako niti brzo jer je Sjeverna Koreja imala vrlo opsežan program razvoja svoje vojne industrije, posebice nuklearnog i balističkog programa te kemijskog i biološkog oružja.
John Bolton je upozorio Pjongjang: “Moramo se najprije uvjeriti da su Kim Jong-un i cijeli sjevernokorejski režim donijeli stratešku odluku da će im biti bolje bez oružja za masovno uništenje. Ako žele otvaranje prema ostatku svijeta, ako žele postati normalna nacija kao što je Južna Koreja, moraju to učiniti brzo jer će u tom slučaju vrlo brzo ostvariti te ciljeve.”
Sjeverna Koreja postaje investicijski eldorado
Ako uništi oružje za masovno uništenje tada će, obećavaju najviši dužnosnici Južne Koreje i SAD-a, Sjeverna Koreja postati investicijski eldorado. Državni tajnik Mike Pompeo najavio je potpisivanje sporazuma kojim će SAD jamčiti sigurnost Sjeverne Koreje te bogate privatne investicije. Pompeo je istakao da je “predsjednik Trump spreman osigurati uspješnu tranziciju te započeti trgovinu i ulaganja u Sjevernu Koreju što je prije moguće”.
Pompeo, koji se dvaput sastao s Kimom, kazao je također kako sjevernokorejski vođa zna što želi postići te da je “uvjeren” kako Kim dijeli ciljeve SAD-a. “Naše su oči širom otvorene s obzirom na rizike, ali smo uvjereni da predsjednik Kim iskreno namjerava napraviti strateški zaokret.” Ako SAD i Južna Koreja postignu dogovor s Kimom, onda će, obećavaju Washington i Seul, uložiti milijarde dolara u izgradnju infrastrukture, posebice u elektrane te proizvodnju hrane jer upravo u tomu Pjongjang najviše oskudijeva. Istodobno Sjeverna Koreja je izrazila odlučnost da širom otvori vrata stranom kapitalu kako bi potaknula razvoj svog gospodarstvo.
Kimo Jong unove lekcije iz Gaesonga
Thae Yong-ho, visoki sjevernokorejski diplomat koji je prebjegao u Južnu Koreju 2016., kazao je kako Kim Jong-un namjera otvoriti 14 slobodnih industrijskih zona, poput one u graničnom gradu Gaeseongu koji je sada primjer međukorejske poslovne suradnje. Zahvaljujući industrijskom parku grad Gaeseong postao je uspješniji i bolje kontroliran od bilo kojeg drugog mjesta jer je u njemu bilo zaposleno oko 54.000 sjevernokorejskih radnika. Svi su oni radili u oko 120 južnokorejskih tvornica tekstila i ostalih proizvoda široke potrošnje pod vodstvom 887 južnokorejskih menadžera.
Kompleks koji je godišnje zarađivao oko pola milijarde dolara zatvoren je 2016. kad je došlo do zaoštravanja odnosa između dvije države. Premda je Pjongjang 2004., kad je otvorena ta zona, bio zabrinut da će Južna Koreja pokušati preko zone u Gaeseongu destabilizirati Sjevernu Koreju, to se nije dogodilo. Umjesto toga, Gaeseong je izrastao u moderan grad zahvaljujući južnokorejskom novcu. Tvrdi se da je najveći dio te zarade Pjongjang koristio za razvoj nuklearnog oružja i projektila.