Reagiranje na tekst 'Šefica Zelenog odreda: Kako smo prikupili svu dokumetaciju i u Bruxellesu prijavili Hrvatske šume zbog jezive devastacije’

Navodi se „Vesna Grgić naziva to koruptivnim udruženim zločinačkim pothvatom. A kako su prikupili svu potrebnu dokumentaciju iz koje je, kaže, potpuno jasno kakva se strašna devastacija šuma godinama odvija u Hrvatskoj“;

Navedeno je u potpunosti laž i kleveta, jer se u šumama kojima gospodare HŠ d.o.o. gospodari održivo, sukladno Zakonu o šumama, važećim podzakonskim aktima i strogim propisima šumskogospodarskih planova koji se donose na razdoblje od 10 godina i kojima se utvrđuje način korištenja šuma i šumskoga zemljišta i zahvati u svakom pojedinom šumskom odsjeku, potreban opseg uzgojnih radova i radova zaštite šuma, te mogući stupanj iskorištenja drvne zalihe, kao i uvjeti za gospodarenje životinjskim svijetom. Odgovorno tvrdimo da u državnim šumama nema devastacija nego se izvode strogo propisani radovi koje smo dužni izvršavati, a čije izvršenje nadzire Državni inspektorat.

Zatim se navodi „da je u 10 godina u Hrvatskoj devastirano 100.000 hektara ili milijarda kvadratnih metara hrvatskih šuma, i to samo u dvije trećine Hrvatske gdje su uspjeli dokumentirati stanje na terenu. Izračunali su – i to iz dokumentacije Hrvatskih šuma – da je službeno evidentirani manjak gotovo 20 milijuna kubnih metara drvne mase čija je protuvrijednost milijarda eura. Samo sa Sljemena – koje zaprema tek 0,38 posto svih šuma u Hrvatskoj – nestalo 330.000 kubika drvne mase vrijednih 14 milijuna eura“;

I taj je izjava laž, sasvim nevažno po kojim formulama je gđa Grgić računala. U šumama na Medvednici, zbog restriktivnog pristupa obnovi sastojina, nagomilavala se drvna zaliha u starim i prezrelim jednodobnim sastojinama, te zaliha trećeg debljinskog razreda u prebornim šumama jele i bukve. Takvo stanje nije dugoročno održivo i bilo je pitanje trenutka kada će doći do prirodnog odumiranja fiziološki zrelih stabala. To odumiranje može ići postupno ili naglo, ukoliko takve sastojine budu izložene određenim nepovoljnim ekološkim utjecajima (npr. olujni vjetrovi).

Upravo u posljednjih 10- ak godina više puta se ponovio taj scenarij pa je područje Medvednice bilo zahvaćeno različitim vremenskim nepogodama i olujama (Teodor, Rea) u kojima je stradala velika površina starih sastojina. Sve elementarnim nepogodama poharane površine sanirane su i obnovljene autohtonim vrstama drveća koje prirodno pridolaze na području Medvednice. Sve naše aktivnosti na Medvednici odvijale su se pred očima javnosti, redovito smo sve zainteresirane izvještavali o svemu što poduzimamo u cilju sanacije stanja i o našim daljnjim koracima. Stanje sastojina prije i poslije nevremena zabilježeno je na satelitskim i avio-snimkama tako da sve svoje zahvate i podatke o stanju sastojina možemo detaljno argumentirati.

Nadalje kaže gđa Grgić „Imamo snimke i podatke za dvije tisuće polja u Hrvatskoj, takozvanih golosjeka, koji su veći od 10 hektara, a gdje su potpuno posječena sva stara stabla”;

Ni to nije istina jer tzv. golosjek ne postoji. Ovakvim navodom svjesno se uznemiruje javnost i navodi na krive zaključke jer se u gospodarenju jednodobnim šumama u kontinentalnom području RH dovršnim sijekom uklanja fiziološki zrela sastojina, a koji se radi tek nakon pripremnog i oplodnog sijeka, kad je površina naplođena sjemenom matične sastojine i već se pojavio pomladak koji čini mladu sastojinu.

Nadalje, osporavamo i sljedeću izjavu koja glasi „Svuda se reže, reže, reže i vozi. A svi naši pravni subjekti plaćaju obavezno davanje za zaštitu i obnovu šuma“;

Neistinita je iz razloga što se radovi pridobivanja drva ne rade svuda, nego samo tamo gdje je propisana obnova fiziološki zrelih sastojina ili se radi o propisanim radova prorede sastojina. I ne postoji nikakvo „davanje za zaštitu i obnovu šuma“. Pretpostavljamo da se misli na sredstva naknade za općekorisne funkcije šume, ali i u tom slučaju je izjava netočna, jer naknadu ne plaćaju svi pravni subjekti nego samo oni čiji je godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna, a prikupljena sredstva naknade strogo su namjenska, njima raspolaže Ministarstvo poljoprivrede i prvenstveno služe za financiranje radova razminiranja, vatrogastva te znanstveno-istraživačkih radova i radova na području mediteranskog krša.

Nadalje, netočna je i ova tvrdnja: „mi smo iz njihovih dokumenata za razdoblje od 2016. do 2025. godine ustanovili da planiraju rušiti 16 posto više od prirasta. To znači da ide pod pilu i prirast i dio stare šume”, kaže Vesna.“

Točno je da je Šumskogospodarskom osnovom područja za razdoblje 2016. – 2025. godina za državne šume kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. propisan prosječni godišnji etat u iznosu od 6.419.640 m3, odnosno oko 85% godišnjeg prirasta koji iznosi 7.495.075 m3. Pri određivaju etata uzeta je u obzir dobna struktura jednodobnih sastojina, debljinska struktura prebornih i raznodobnih šuma, stanje i struktura drvne zalihe i niz drugih parametara.

Nadalje, netočna je i ova tvrdnja: „Stručnjaci su izračunali da će prirast u gospodarskim šumama kroz ovo desetljeće biti 5,5 milijuna kubika, a Hrvatske šume su isplanirale sječu 6,4 milijuna kubika. To je pustošenje. A kako vidimo, nemilice se reže i u parkovima prirode. Pa Medvednica je park prirode.“

Točno je da godišnji prirast drvne zalihe u RH iznosi 10,1 milijuna m3, od čega je 7,5 milijuna m3 u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. S obzirom na to da je prosječni godišnji plan proizvodnje HŠ d.o.o. oko 6,4 milijuna m3 jasno je da se godišnje siječe 85% prirasta što predstavlja osnovni princip na kojemu počiva hrvatsko šumarstvo, a to je potrajno gospodarenje šumama. U Parku prirode Medvednica su gospodarske šume u kojima se propisuju radovi koje smo dužni izvršiti. Također naglašavamo da je gotovo 40% šuma na Medvednici u privatnom vlasništvu i uopće se ne nalazi pod ingerencijom HŠ d.o.o.

Neistinita je i sljedeća tvrdnja: „Ali te tvrtke (takozvane kogeneracije) mogle su od Hrvatskih šuma uzimati drvo za djelatnost i ako ne rade, pa čak i ako uopće nisu ni puštene u pogon. Zamislite tako fantastične ugovore. A mi smo otkrili 20 koje uopće ne rade, jedna čak fizički nije postojala. A i one su otkupljivale drvo za proizvodnju električne energije. Ali to nitko nije kontrolirao. Tako je od 2015. do 2018. nestalo drvne mase u vrijednosti od 86 milijuna eura.”

Netočno je da bi se kogeneracijama koje nisu bile puštene u pogon isporučivalo drvo.

Neistinit je i sljedeći navod: „Čim smo mi objavili te informacije, ministar Tolušić raskinuo je ugovore s 20 fiktivnih poduzeća“.

Točno je da ugovore nije raskinuo ministar Tolušić, nego nova Uprava HŠ i to nakon višemjesečnih konzultacija s odvjetničkim društvima, kako ne bi došlo do pravno gledano financijski štetnih situacija za Hrvatske šume d.o.o. i RH. Gđa Grgić u tome nema nikakve zasluge.

Neistinito je i da „EU daje Hrvatskoj znatna sredstva za pošumljavanje, a s njima se ovdje naveliko mešetari. Čak 50 posto hrvatskih šuma pod posebnom je zaštitom međunarodne ekomreže Natura 2000. Prema strogim direktivama Nature 2000, sječa šuma dozvoljena je uz obavezu pošumljavanja. Ako je Planom gospodarenja planirano da će se pošumiti toliko i toliko, a pošume svega dvadesetak posto od toga, jasno je kako izvršavaju obavezu za koju su osigurana sredstva i iz naših, ali i iz fondova EU.“

Točno je da Hrvatske šume d.o.o. obnovu šuma vrše po principu prirodnog pomlađivanja kroz već prije spomenut pripremni, naplodni i dovršni sijek. U slučaju da uslijed različitih biotskih ili abiotskih utjecaja ne uspije dugotrajan proces prirodnog pomlađivanja, vrši se popunjavanje ili pošumljavanje pomladnih površina sadnicama uzgojenim u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. Za te radove HŠ d.o.o. ne dobivaju nikakva sredstva iz EU fondova već se koriste vlastita sredstva ostvarena poslovanjem. Kroz Program mjera ruralnog razvoja Europska unija potiče projekte kojima se vrši konverzija, odnosno prevođenje degradiranih šuma u visoki uzgojni oblik, što u biti ne predstavlja pošumljavanje novih šumskih površina već povećanje vrijednosti već postojećih.

Nadalje, neistinita je i sljedeća tvrdnja: „Neshvatljivo je ipak da oko svega toga nema nikakve kontrole“;

Točno je da kontrolni mehanizmi postoje. Šumarska inspekcija Državnog inspektorata redovno prati i strogo nadzire rad HŠ d.o.o., utvrđujući jesu li i kako su izvršeni radovi propisani šumskogospodarskim planovima. Hrvatske šume d.o.o. su od 2002. godine nositelj FSC certifikata što znači da i međunarodni FSC inspektori svake godine provjeravaju gospodari li se šumom prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima.

Laž je i sljedeća tvrdnja: „A onda se Eurostatu i drugima šalju lažirani izvještaji“;

Točno je da se izvještava jedino putem službenih, preciznih i istinitih izvještaja.

Društvo Hrvatske šume d.o.o. zaključno napominje da prije objave spornog teksta nije dobilo priliku očitovati se o konkretnim navodima gospođe Grgić, a koje ovim putem osporava u cijelosti.