Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ispunili smo uvjete za Schengen, ali to još nije to, ulazak bismo mogli čekati godinama. Evo analize

Jedan od problema je i (ne)funkcioniranje Schengena zbog čega Macron poziva na njegovu reformu

ZADNJA IZMJENA: lis 22, 2019

Europska komisija danas je potvrdila da Hrvatska ispunjava uvjete za pristupanje šengenskom prostoru. Učinila je to pred sam kraj mandata, onako kako je Jean-Claude Juncker prilikom posjeta Zagrebu u lipnju i najavio. Upravo je to bio glavni prigovor susjedne Slovenije, što Komisija tako bitnu odluku donosi u finišu svog mandata.

Slovenski prigovori u ovoj fazi, očekivano, nisu bili presudni. Još uvijek aktualni predsjednik Komisije već se godinama zdušno zalaže za širenje Schengena. Vrlo čvrsto podržava i pristupanje Bugarske i Rumunjske šengenskom prostoru, unatoč protivljenju dijela država članica. Današnja odluka stoga je logičan i očekivan nastavak Junckerove politike.

Uvijene najave blokade

Slovenija je dosta ozbiljno nastojala odgoditi donošenje Komisijine preporuke. Njihovi eurozastupnici su, primjerice, prošlog tjedna poslali otvoreno pismo čelnicima europskih institucija u kojem su tražili da o tome odlučuje sljedeća Komisija, pod vodstvom Ursule von der Leyen. Taj je stav zastupao i slovenski premijer Marjan Šarec.

Šarec u više navrata uvijeno najavio da je Slovenija spremna na blokadu hrvatskog pristupa Schengenu. Ali je izbjegavao to otvoreno priznati: govorio je da će, ako Komisija donese „političku” odluku, i Slovenija djelovati „politički”.

Slovenska blokada zasad je samo pretpostavka. Međutim, Komisijina pozitivna preporuka znači da Slovenija više neće moći svoje eventualne namjere prikrivati dvosmislenim ili ne do kraja dorečenim izjavama. Odluka o ulasku Hrvatske u Schengen sada prelazi u ruke država članica. Šarec će, dakle, morati otkriti svoje planove.

Što s Bugarskom i Rumunjskom?

Od uklanjanja graničnih kontrola prema Sloveniji i Mađarskoj, Hrvatsku, međutim, ne dijeli samo Ljubljana. Rumunjska i Bugarska čekaju na članstvo u Schengenu osam godina. Komisija i Europski parlament još su 2011. godine podržali širenje šengenskog prostora na te dvije države. Može li ih Hrvatska sada preskočiti?

Visoki izvor iz hrvatske diplomacije s kojim je Telegram razgovarao na tu temu očekivano je optimističan. Tvrdi da je prednost Hrvatske, među ostalim, njezina veličina te dobra percepcija u europskoj javnosti, zahvaljujući i turizmu. „Mi podržavamo njih (Rumunjsku i Bugarsku), a oni nas. Ali ako budemo prvi, sigurno nećemo odbiti”, komentirao je neslužbeno taj diplomat u ponedjeljak, dan prije odluke Komisije. Nitko, naravno, ne jamči da će ostale države članice dijeliti ovakvu optimističnu procjenu.

“Bezgranični” prostor s – granicama

Na putu prema Schengenu Hrvatskoj bi problem mogao predstavljati i sam Schengen. U teoriji, to je europski prostor bez unutarnjih graničnih kontrola, odnosno kontrola među njegovim članicama. U praksi, to se promijenilo nakon velikog izbjegličkog vala 2015. godine.

Šest članica tada je uvelo privremene granične kontrole. Privremeno stanje traje već četiri godine. Svo to vrijeme Europska unija ne uspijeva se dogovoriti oko migracijske politike i reforme azila, što je nužno povezano s unutarnjim kontrolama. Može li se Schengen širiti prije nego što se reformira? Ovisi koga se pita.

Schengen više ne funkcionira

Prošlog tjedna EU nije ispunila obećanje prema Sjevernoj Makedoniji kojoj, unatoč rješavanju vrlo osjetljivog spora s Grčkom oko imena, nije odobreno otvaranje pregovora o članstvu u EU. Blokadu odluke o početku jednog procesa, koji bi ionako trajao godinama, predvodila je Francuska. „Pravila o proširenju potrebno je reformirati”, objasnio je protivljenje Pariza francuski predsjednik Emmanuel Macron.

U travnju, dok je Hrvatska još pokušavala ispuniti uvjete za Schengen, francuski predsjednik izjavio je da Schengen i pravila Dublinskog sporazuma (koji regulira politiku azila) „više ne funkcioniraju”. Macron misli da Schengen treba – reformirati. Može li se, dakle, Schengen širiti prije nego što se reformira? Macron očito smatra da baš i ne može. A odluka se, ponovimo još jednom, donosi jednoglasno.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
180 članaka Više o autoru
Više s weba