Istraga: što se zbiva sa srušenim dimnjacima u Zagrebu? Puno će ljudi morati kupiti nove bojlere, iako su im stari OK
Mnogi građani nakon potresa su ostali bez tople vode i grijanja, a institucije odbijaju dati jasne odgovore; Telegram je istražio slučaj
Brojni Zagrepčani kojima su u potresu stradali dimnjaci, danima upozoravaju kako u gradu vlada kaos. Dobivaju neslužbene informacije da im Plinara ni nakon sanacije dimnjaka neće ponovno uključiti plin, ako svi ne ugrade kondenzacijske bojlere, iako su atmosferski koje imaju i dalje ispravni. Pritom, kondenzacijski bojleri zahtijevaju i drugačije, za taj sustav prilagođene dimnjake, što je dodatan trošak.
Prema pravilima Europske unije, svi građani koji koriste plin doista će morati prijeći na ekološki prihvatljiviji kondenzacijski sustav, no u Hrvatskoj je vrijedilo pravilo da se stari, takozvani atmosferski bojleri – spojeni na dimnjak ili fasadni – smiju koristiti dok god su ispravni. A kada se pokvare, građani su obvezni ugraditi kondenzacijske.
Zagrepčani pogođeni potresom sada su međutim od dimnjačara i plinara na terenu masovno slušali kako im plin u zgrade neće biti ponovno pušten, dok god svi ne nabave te suvremene kondenzacijske bojlere premda su im stari ispravni, što je trošak od 20-ak tisuća kuna po stanu. No ni jedna institucija to nije htjela potvrditi, što je stvaralo apsolutnu konfuziju u potresom pogođenim dijelovima grada.
Svi su prebacivali odgovornost na druge
Iz Plinare su dolazile informacije kako oni samo postupaju po nalogu dimnjačara i ne uvjetuju ništa oko bojlera, zagrebačka zadruga dimnjačara puštala je u javnost dvosmislene poruke, a precizan odgovor odbijalo je dati i Ministarstvo gospodarstva.
Telegram je međutim iz dva neslužbena izvora konačno dobio potvrdu – kome god je u potresu uništen dimnjak koji se koristi, morat će nabaviti kondenzacijske bojlere i sanirati cijeli sustav prema tom suvremenom modelu. Isto nam je kazao i voditelj Grupacije dimnjačara Hrvatske gospodarske komore, Dejan Lončarić: “u zgradama gdje su dimovodni sustavi u potresu uništeni, kod obnove će se morati prijeći na novu takozvanu kondenzacijsku tehnologiju, jer to propisuje uredba Europske unije”. Ministarstvo graditeljstva ni zagrebačka Dimnjačarska obrtnička zadruga Telegramu nisu odgovorili na eksplicitno pitanje o obvezi ugradnje kondenzacijskih bojlera.
Kako ćemo detaljno objasniti u nastavku ove priče, isključenim građanima čiji dimnjaci nisu nastradali u potresu, plin će prema trenutačnim informacijama ipak moći biti ponovno uključen i bez ugradnje kondenzacijskih bojlera. Tu će, kako se zasad čini, uskočiti plinara. Prema najavama, u svakoj će zgradi do ugradnje novih sustava biti isključeni samo stanovi spojeni na oštećene dimnjake, a ostalima će plin biti pušten, bez obzira na vrstu bojlera.
Ljudi su danima bez grijanja i tople vode
Telegram od petka intenzivno komunicira s nadležnim institucijama, stručnjacima i građanima koji su ostali bez plina. Ljudi se ne mogu grijati i nemaju tople vode. Naime, plin je nakon potresa isključen u većini zgrada u kojima su oštećeni dimnjaci, odnosno cijevi, ili su građani sami prijavili da se osjećaju nesigurno. A sanacija teče iznimno sporo. Telegram je pritom dobio informaciju kako su zagrebački dimnjačari nakon potresa odbili pomoć kolega iz ostalih dijelova zemlje, što se u ovom trenutku doista čini kao teško razumljiva odluka.
Obilazeći brojne zgrade u Zagrebu, zatekli smo opću konfuziju. Zagrepčani s kojima smo razgovarali, ogorčeni su. Opisuju nam najrazličitije situacije, a najviše je onih koji tvrde da im dimnjačari više ne žele dati atest za zidane dimnjake zbog čega su prisiljeni prelaziti na novu tehnologiju grijanja kondenzacijskim bojlerima. A ta tehnologija, osim kupnje novih bojlera, za sobom povlači i skupu sanaciju sustava.
“Dimnjačar nam je rekao kako dimnjaci od cigle više nisu u redu te da svi moramo prijeći na kondenzacijske”, rekao nam je predstavnik stanara s Vrbika, koji je već organizirao zamjenu bojlera i dimovodnih cijevi. Potvrdio nam je kako su i dimnjačar i statičar koji su bili u njegovoj zgradi rekli da im ne mogu dati pozitivan nalaz nakon potresa.
Kako se Zagrepčanima isključuje plin?
U drugoj zgradi na Vrbiku, a u pitanju je naselje izgrađeno nakon II. Svjetskog rata, situacija je bila drugačija. Tamo su statičari rekli da je statika dimnjaka očuvana, no bez obzira na to dimnjačari im nisu htjeli dati atest kako bi mogli tražiti od plinare da ponovno uključi plin isključen nakon potresa.
Ljudi nam govore i kako im plinari samo dolaze i isključuju plin u zgradama iako statičari nisu njihovu zgradu označili ‘crvenom naljepnicom’. I naravno, za ponovno uključenje ponovno je, kako je priopćila Gradska plinara, potreban atest dimnjačara.
Građani opisuju i bizarne situacije
Prolazeći središtem grada naišli smo i na slučajeve da u zgradama, iako su oštećene u potresu, dimnjačari nisu tražili gašenje plina. To se nije dogodilo jer, prema riječima stanara, dimnjačari nisu primijetili da je jedan bojler ipak spojen na dimnjak koji se inače ne koristi.
Šef plinare: ‘Morali smo isključiti plin’
Telegram je od svih institucija u gradu i državi tražio obrazloženja ove situacije. Izravan upit uputili smo i direktoru Gradske plinare Tomislavu Mazalu. “Gradska plinara je pola sata nakon potresa izdala građanima obavijest u kojoj je savjetovala da preventivno zatvore plin na glavnim ventilima, ako osjete miris ili primijete oštećenja na instalacijama. Puno građana to je i učinilo.
Osim toga, Gradska plinara Zagreba kao operater distribucijskog sustava zakonski je odgovorna za sigurnu distribuciju plina i možemo ga uključiti samo kada imamo nalaz statičara i potvrdu dimnjačara”, rekao je Mazal objasnivši zatim zašto su nekim građanima plin isključili tek 10-14 dana nakon potresa.
“Kada smo dobili bazu podataka Civilne zaštite u kojoj je osim bojama i opisno navedeno o kakvim se točno oštećenjima na zgradama radi, odlučili smo nekima zbog sigurnosti isključiti plin”, objasnio je Mazal dodajući kako će uključenja plina biti potpuno besplatna, a na službenoj web stranici Plinare opisana je i procedura za to.
Dimnjačari su tek sada počeli inzistirati na pravilima
“Još 2007. godine promijenjeni su tehnički propisi za dimnjake, a 2014. je Europska komisija donijela direktivu o eko-trošilima koja se moraju ugrađivati”, naglašava Mazal te naglašava kako mijenjanje starih atmosferskih bojlera za nove, kondenzacijske, od građana traži EU.
No sada se nameće pitanje – zašto su dimnjačari odlučili baš sada odbiti dati ateste građanima za zidane dimnjake ako i nisu oštećeni u potresu? Ako zidani dimnjaci nisu sigurni, zašto nitko nije ranije reagirao? Pitali smo to i gospodina Mazala.
“Dimnjačari samo ne žele dati ateste za zidane dimnjake jer oni nisu sigurni. To nikakve veze s kondenzacijskim bojlerima nema”, kazao nam je Mazal, a gospodin Nenad Zrinski, upravitelj Dimnjačarske obrtničke zadruge, koja okuplja zagrebačke dimnjačare, dao nam je opširniji odgovor.
Plinara: Pokušat ćemo nekim ljudima pustiti plin
“Ne postoji posebna uredba, već tehnički propisi za to kako dimnjak mora izgledati i koja su njegova svojstva. Niti jedan zidani dimnjak nije tehnički siguran. Svi su porozni, pomaknule su se unutarnje stijenke, cigla prijeti urušavanjem. Iza tih tvrdnji osobno stojim”, pojasnio je Zrinski. Međutim, na izravan upit Telegrama hoće li Zagrepčani moći dobiti atest samo ako nabave kondenzacijske bojlere, nije odgovorio.
Iz Grada Zagreba, kojem smo također uputili isti upit, poručuju kako oni nemaju ništa s izdavanjem atesta jer to rade dimnjačari, sukladno posebnim propisima kojima utvrđuju ispravnost ili neispravnost dimovodnih instalacija.
Jedino je direktor Gradske plinare najavio da će pokušati izaći u susret građanima, te će idućih dana pustiti plin u zgrade, ali će isključiti one korisnike, odnosno ona trošila koja su spojena na oštećene dimnjake.
Je li bilo nužno većini zgrada isključiti plin?
Telegram je stupio u kontakt i s Dejanom Lončarićem, voditeljem Grupacije dimnjačara Hrvatske gospodarske komore. Ova grupacija intenzivno surađuje s državnim tijelima na zakonodavnim pitanjima i jasnijem definiranju pravila dimnjačarske struke. Gospodin Lončarić Zagrepčanima savjetuje da, ako im plin nije isključen, u svakom slučaju u idućim danima bolje provjeravaju svoje domove, pogotovo one prostorije u kojima se nalaze bojleri.
“Nemam točnu informaciju zašto su kolege u Zagrebu donijeli odluku da se zbog dimnjaka isključuje plin u većini zgrada. Naglašavam da nisam upoznat postoji li baza podataka plinskih dimnjaka i na njih priključenih trošila kako bi se znalo koje zgrade već imaju kondenzacijske bojlere ili pak one fasadne koji ne ovise u dimnjaku. Te potrošače nema potrebe isključivati.
Istina je da su dimnjaci od opeke jako problematični, no uvjeren sam da u ovom trenutku ima onih koji mogu zadovoljiti i po pitanju sigurnosti barem još neko vrijeme. Stručnim ispitivanjem, snimanjem kamerom, ispitivanjem propusnosti dimnim patronama može se provjeriti ta sigurnost. Nakon toga građani možda ne bi morali u situaciji s potresom i koronavirusom ići odmah u zahtjevnu rekonstrukciju dimnjaka”, govori nam gospodin Lončarić.
Zagrebački dimnjačari odbili pomoć kolega
Zatim objašnjava kako u cijeloj Hrvatskoj ima dovoljno stručnjaka koji bi u ovom trenutku mogli osmisliti kako da se u rekonstrukciju dimnjaka u Zagrebu ide vodeći računa i o ekonomičnosti i o izvodljivosti. No, naglašava kako moraju postojati jasni kriteriji utvrđivanja stanja, a njih zagrebački dimnjačari u svojim pravilima nemaju.
“Ako je prije potresa dimnjak bio ispravan i ako sada nema statičkih oštećenja, onda se uvođenje kondenzacijskog bojlera može odgoditi uz uključivanje dodatnih mjera opreza”, uvjeren je Lončarić. Postavlja i pitanje tko će odrediti i na koji način i po kojoj cijeni će se posao rekonstrukcije i sanacije dimnjaka odraditi.
Neophodno je upoznati sve sudionike, vlasnike, upravitelje, distributera plina i zajedno sa strukovnim komorama izraditi hodogram cjelokupnih rekonstrukcija dimnjaka. Dodaje kako je grupacija dimnjačara Hrvatske gospodarske komore odmah nakon potresa ponudila kolegama u Zagrebu pomoć, no nisu je prihvatili.
Što o ovoj situaciji kažu sudski vještaci?
I vještaci strojarske struke s kojima smo razgovarali ovih dana ukazuju na odluke koje smatraju problematičnima.
“Gradska plinara Zagreb kao distributer plina traži određenu dokumentaciju, a riječ je o atestima za dimnjake, koju godinama nije tražila prilikom redovnih poslova distribucije plina iako je zakonski bila obvezna. Morala ju je i pohranjivati. Plinski dimnjaci dio su plinske instalacije za koju je odgovoran distributer plina. Prebacivanjem odgovornosti na komunalnu službu čišćenja dimnjaka, na način da se traži mišljenje o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti dimnjaka nakon potresa od strane dimnjačara, pravno je i strukovno upitna.
Dimnjačari našega grada su javno putem medija počeli davati savjete građanima kako da građevinski poprave dimnjake. Davali su izjave o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti dimnjaka nakon potresa iako im to nije zakonom ni strukovnim propisima zadano. Koliko će takvi stručni savjeti donijeti brige građanima možemo samo nagađati”, rekli su nam sugovornici u Hrvatskom društvu sudskih vještaka i procjenitelja.