Istražili smo: Hoće li Bruxelles kazniti Vladu zbog odluke da hrvatski plin ostaje u Hrvatskoj
U sličnom slučaju Mađarske, reagirala je Europska komisija. Bruxelles je izvješten i o potezu hrvatske Vlade
Kad je vlada Viktora Orbana sredinom srpnja odlučila zabraniti izvoz energenata, poput plina, Europska komisija promptno je reagirala. Iz Bruxellesa su poručili da nisu bili obavješteni o planu mađarske vlade te da žele procijeniti kakve su njegove implikacije na susjedne države članice.
Podsjetili su Budimpeštu na princip solidarnosti među članicama i ustvrdili da pojedinačna nacionalna ograničenja koja utječu na prekogranični protok plina nisu opravdana i „mogu samo pogoršati probleme u trenutnoj situaciji na tržištu plina“.
Što je odlučila Vlada
Dva mjeseca kasnije, hrvatska Vlada donijela je mjeru koja se de facto može smatrati djelomičnom zabranom izvoza: prema uredbi, donesenoj prošlog tjedna, sav plin proizveden u Hrvatskoj INA mora prodavati HEP-u, kompaniji u stopostotnom državnom vlasništvu, koja onda dalje distribuira plin kupcima u Hrvatskoj.
Mjera nije identična mađarskoj, ali na nju svakako podsjeća. Može li stoga i hrvatska Vlada, zbog odluke da sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj zajamči ovom nesvakidašnjom mjerom, doći pod povećalo Bruxellesa? Prema neslužbenim informacijama Telegrama, Komisija se doista već zainteresirala za taj Vladin potez.
Slična argumentacija
Neslužbeni EU izvori kažu da je Bruxelles u kontaktu s hrvatskom Vladom oko ovog pitanja jer žele bolje razumijeti o čemu se radi i procijeniti eventualne učinke te mjere na susjedne zemlje članice. Radi se, očito, o vrlo sličnoj argumentaciji kao u slučaju Mađarske.
Kako smo već spomenuli, Europska unija ima pravni okvir – konkretno, uredbu iz 2017. godine – koji se oslanja i na solidarnost među državama članicama. Među ostalim, u slučaju hitne potrebe, članice su dužne pomoći jedna drugoj, osiguravajući energente za zaštićene kupce, poput kućanstava ili bolnica.
Kakvo je opravdanje?
Pritom, mjere kojima se ograničava izvoz na zajedničkom europskom tržištu mogu se opravdati u vrlo limitiranim slučajevima, primjerice, kada su potrebne radi zaštite javnog zdravlja, kao što je bilo u vrijeme pandemije. S druge strane, ekonomski razlozi ne mogu biti legitimno opravdanje. Na to je, uostalom, Bruxelles u srpnju upozorio Mađarsku.
U svojoj uredbi, pak, hrvatska Vlada spominje stabilnost i sigurnost opskrbe. Plin koji se prodaje HEP-u „prvenstveno je potreban za osiguranje svih poremećaja koji se evenutalno mogu dogoditi u opskrbi kupaca u kategoriji kućanstvo i poduzetništvo“, piše Vlada u popratnom obrazloženju, pozivajući se i na probleme zbog gašenja manjih opskrbljivača.
‘Bez ugroze’ EU članica
Vlada dalje tvrdi da njezina mjera „uvelike doprinosi stabilnosti i sigurnosti opskrbe“ plinom u Hrvatskoj, „bez ozbiljne ugroze stanja opskrbe plinom drugim državama članicama, odnosno ovim mjerama se ne utječe negativno na trgovinu plinom na način koji bi odstupao od zajedničkog interesa“. Drugim riječima, u Vladi su uvjereni da su sve odradili u skladu s EU pravilima.
S obzirom na neslužbene informacija da je Komisija u kontaktu s hrvatskom stranom kako bi razjasnili potencijalne implikacije Vladine uredbe, pitali smo resorno Ministarstvo kako su mjere argumentirali Bruxellesu i smatraju li da su izmjene usklađene s europskim pravilima.
‘Imali smo na to pravo’
Iz resora Davora Filipovića potvrđuju da su o mjerama izvijestili Komisiju jer su to, prema proceduri, dužni napraviti. No, kažu da je uredba donesena temeljem nekoliko hrvatskih zakona i da je Hrvatska na nju imala potpuno pravo.
„Republika Hrvatska ima pravo provesti privremenu mjeru navedenu u Uredbi koja je donesena u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i ni na koji način se ne kosi s propisima Europske unije”, kategorični su u Ministarstvu gospodarstva. Hoće li se oko toga ipak još oglasiti Bruxelles, tek ćemo vidjeti.