Istraživanje Europskog parlamenta: hrvatski građani iznimno nezadovoljni mjerama kojima se Plenković toliko hvali
Ankete već neko vrijeme pokazuju da građani nisu zadovoljni antikriznim paketima kojima se Plenković rado hvali
Prvi tjedan lipnja još nije gotov, a premijer se već barem tri puta hvalio mjerama Vlade za pomoć kućanstvima i gospodarstvu u ovim, financijski neizvjesnim vremenima. Prošlog petka, na početku sjednice Vlade, objašnjavao je da cijena energenata ima najmanji utjecaj na inflaciju. “Upravo zato što je Vlada donosila mjere koje su praktički zamrznule cijenu plina i struje te smanjile cijene naftnih derivata”, tumačio je Andrej Plenković.
Dan kasnije bio je u Dubrovniku, na međunarodnoj konferenciji posvećenoj ekonomskim temama, gdje je također spominjao izdašne pakete mjera, zamrznute cijene plina i struje te niske cijene naftnih derivata. U ponedjeljak je, pak, nakon stranačkog sastanka, ustvrdio da mu je jedan gospodin čak poslao poruku s razlikom u cijeni goriva u Hrvatskoj i Austriji, “70 centi razlike, isto vozilo, isti benzin”.
Sve manje zadovoljnih
“Mi smo sada već više od dvije godine omogućili našim građanima da imaju praktički najjeftinije cijene naftnih derivata diljem Europske unije, a da ne govorim o cijeni plina, cijeni struje…”, nabrajao je Plenković. No, ti isti građani, čini se, Vladine antikrize mjere ne doživljavaju jednako kao predsjednik Vlade. Dapače, sve je manje onih koji su zadovoljni.
Upravo na taj zaključak navodi najnovije istraživanje javnog mnijenja koje je objavio Europski parlament. Godinu dana pred europske izbore, građane EU-a pitalo se što misle o Europskom parlamentu, čime bi se ta institucija trebala baviti, hoće li u lipnju 2024. izaći na izbore, i tako dalje. Ali, kao i u gotovo svakoj anketi, pitalo ih se i kako su zadovoljni nacionalnim vlastima i njihovim potezima.
Kao i prošle jeseni
I ovo istraživanje potvrdilo je da građani, u najmanju ruku, ne smatraju da je ono što Banski dvori čine dovoljno: na pitanje koliko su zadovoljni mjerama koje je poduzela nacionalna Vlada za rješavanje problema rastućih životnih troškova (primjerice cijena hrane i energije), 73 posto ispitanika u Hrvatskoj odgovorilo je da nisu zadovoljni. Tek 25 posto je zadovoljno. To je nastavak trenda od prošle jeseni.
Ista anketa pokazala je lanjske jeseni vrlo slične rezultate. Tada je nezadovoljnih bilo mrvicu manje (72 posto), a zadovoljnih 27 posto. Očito da ljudi sve više osjećaju pad standarda i njihov je dojam da Vladine mjere, koliko god se premijer često njima dičio, nisu dovoljne. Slično osjećaju i drugi Europljani. Tek je u manjem broju država – poput Belgije, Danske, Njemačke – postotak nezadovoljnih pao, a zadovoljnih rastao.
(Ne)usmjerene potpore
I briselska administracija je, pritom, kritična prema mjerama koje provodi hrvatska, ali i ostale europske vlade. Europska komisija zamjera da nisu pravilno usmjerene kako bi postigle cilj. Potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis izjavio je prije nekoliko mjeseci da “70 posto tih potpora nisu dobro ciljane” – dakle, države članice ne usmjeravaju novčane potpore tamo gdje su doista potrebne.
U slučaju Hrvatske, većina donesenih mjera “ne šalje cjenovni signal koji bi potrošače potaknuo da smanje potrošnju energije i nisu namijenjene skupinama u najnepovoljnijem položaju”, ocijenila je, pak, Komisija u analizi objavljenoj krajem svibnja.
Što preporuča Bruxelles
Bruxelles pritom preporuča Vladi da postupno ukine energetske potpore koje su na snazi do kraja ove godine, a budu li, u slučaju da cijene energenata budu opet rasle, morali donositi nove, da te mjere bolje usmjere i da ih definiraju tako da potiču i kućanstva i poduzeća na uštedu energije.
Vladine mjere pomoći, koje premijer u raznim prilikama rado spominje, ne nailaze, dakle, na oduševljeno odobravanje ni u domaćoj javnosti niti u Bruxellesu. Ali budući da je sljedeća godina izborna, lako je pretpostaviti da ništa od toga Banske dvore neće pokolebati.