Istraživanje utvrdilo da se u jednom danu pojavilo 46.000 netočnih postova o koroni. Kako ih onda izbjeći?
Pomaže da odvojimo trenutak, zastanemo i procijenimo točnost podataka
Sredinom veljače generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je na međunarodnoj konferenciji o sigiurnosti da se svijet ne bori samo protiv pandemije nego i protiv infodemije. Kako su slučajevi koronavirusa narasli širom svijeta, tako su se povećavale i dezinformacije.
Prema istraživanju talijanske zaklade Bruno Kessler, svakoga dana u ožujku 2020. godine prosječno je 46.000 novih postova na Twitteru povezano s netočnim ili obmanjujućim informacijama o krizi, situacija koja se brzo mijenja znači da ljudi prirodno hvataju informacije o pandemiji. A koji je najbolji način da odvojite pouzdano od lažnog?
Okruženje zrelo za pogrešne informacije
Smithsonian je pitao stručnjake koji proučavaju znanstvenu komunikaciju i dezinformacije što čitatelji trebaju imati na umu dok gledaju vijesti, čitaju članak ili Facebook.
“Ako ne znate je li članak ili naslov koji ste vidjeli istina” niste jedini, kaže Dietram Scheufele, profesor komunikacija na Sveučilištu Wisconsin-Madison. “Neizvjesnost i tjeskoba zbog pandemije, u kombinaciji s političkim prizvukom i pristranošću koji utječu na to kako reagiramo na nove informacije, stvaraju okruženje zrelo za pogrešne informacije.”
Istraživanje političkih dezinformacija sugerira da emocije poput tjeskobe i bijesa utječu na to kako ljudi obrađuju lažne vijesti koje često same postaju viralne zbog svoje sposobnosti izazivanja emocija. Povrh toga, javnost ne zna dovoljno o znanosti da bi razumjela priopćenja u vijestima o novim otkrićima.
Lakovjerniji smo nego što mislimo
Još je jedna činjenica važna. Svi smo lakovjerniji nego što mislimo. Kada su ljudima u istraživanju pokazni neistiniti i obmanjujući članci tek je 30 posto prepoznalo vijest kao lažnu, pokazalo je istraživanje koje su u Washington Postu objavili znanstvenici Sveučilišta Stanford i New York. Kad nešto vidimo, prvo što želimo je povjerovati u to.
Ali nije se teško boriti protiv dezinformacija. Pomaže da odvojimo trenutak, zastanemo i procijenimo točnost podataka. Prema istraživanjima sa MIT i Sveučilišta Regina u Kanadi, ljudi će rjeđe dijeliti dezinformacije o koronavirusu nakon što ih se potakne da razmotre točnost pročitanog.