Nekad je nužno odabrati stranu

Istražuje li Hrvatska zločine pripadnika HVO-a? Pa i ne baš, dosad ne postoji niti jedna pravomoćna osuđujuća presuda

Cvitan kaže kako procesuiraju sve počinitelje na temelju dokaza koje imaju

Haško tužiteljstvo, nakon osuđujuće presude šestorici čelnika Herceg-Bosne, poručilo je hrvatskom Državnom odvjetništvu da nastavi procesuirati osobe odgovorne za zločine u BiH. “Dok je ova šestorka optuženih bila odgovorna za ovo etničko čišćenje, više dužnosnika i zapovjednika na višoj i srednjoj razini i dalje moraju biti izvedeni pred lice pravde za ove zločine. Mnogi su dostupni hrvatskom pravosuđu”, stoji u poruci haškog tužiteljstva nakon presude.

Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Milivoj Petković,Valentin Ćorić i Berislav Pušić, te ratni načelnik glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak, koji je tijekom izricanja osude počinio samoubojstvo, proglašeni su krivima za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu protjerivanja Muslimana od siječnja 1993. do travnja 1994. i osuđeni na ukupno 111 godina zatvora.

Poruka Haaga hrvatskom pravosuđu i vlastima

Zločini su, prema zaključku Žalbenog vijeća, počinjeni u BiH, između ostalog i u pet logora: Vojno, Heliodrom, Dretelj, Gabela i Ljubuški. Haški sud tvrdi da su se oni dogodili tijekom međunarodnog sukoba Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dok su dijelovi teritorija tih osam općina bili pod okupacijom Hrvatske. Krajni cilj hrvatskog vodstva, piše u presudi, bila je uspostava hrvatskog entiteta koji je trebalo ili izravno priključiti Hrvatskoj ili pak stvoriti od njega neovisnu državu s tijesnim vezama s Hrvatskom.

Nakon takve presude haško tužiteljstvo očekuje da će hrvatski državni odvjetnik urgentno procesuirati i ostale slučajeve ratnih zločina koje su počinile hrvatske snage u BiH. Tužiteljstvo ICTY-ja poziva hrvatske vlasti “da dozvole da pravosudni proces krene naprijed neovisno i nepristrano, što uključuje i omogućavanje regionalne pravne suradnje”.

Cvitan kaže da procesuiraju sve počinitelje na temelju dokaza koje imaju

Na naš upit o ovom zahtjevu Haaga, glavni državni odvjetni Dinko Cvitan kratko odgovora: “Nadležna državna odvjetništva određena za predmete zbog kaznenih djela ratnih zločina, neovisno o priopćenju tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslavija, i do sada su postupala, pa će tako i nadalje procesuirati sve počinitelje ovih kaznenih djela na temelju raspoloživih dokaza i sukladno pozitivnim zakonskim propisima”. Za to vrijeme iz BiH periodično stižu optužbe na račun Hrvatske da još uvijek skriva pripadnike HVO-a koji su činili zločine tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba.

Telegram je iz javno dostupnih podataka provjerio koliko je postupaka DORH-a do sada pokrenuo protiv pripadnika HVO-a zbog sumnje u povezanost s ratnim zločinima u BiH. Dio tih postupaka realiziran je u suradnji s tužiteljstvom BiH s kojim je bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić 3. lipnja 2013. potpisao Protokol o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Njime se trebala izbjeći mogućnost da Hrvatska postane utočište ratnim zločincima iz BiH.

Trenutno su u Hrvatskoj, protiv pripadnika HVO-a, dva kaznena postupka u tijeku, donijete su tri nepravomoćne osuđujuće presude s tim da su dvojica okrivljenika u bijegu, u jednom slučaju donijeta je pravomoćna oslobađajuća presuda, a dvije istrage nisu dale rezultata. Tri osuđujuće presude, iako su donijete za nedjela počinjenja tijekom ratnih zbivanja, okrivljenike nisu proglasile krivima za razni zločin, već ubojstva i poticanje na ubojstvo.

1. Proces protiv dvojice pripadnika HVO-a zbog psihičkog i fizičkog zlostavljanja civila je u tijeku

Jedan od njih nastavljen je ove srijede na Županijskom sudu u Splitu gdje su svjedočile žrtve iz logora Gabela, Silos i Dretelj gdje su, prema optužnici Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, zatočene civile Bošnjake zlostavljali Marinko Marić i Željko Rodin, pripadnici brigade HVO-a Knez Domagoj. Obojica optuženika imaju hrvatsko i bosansko-hercegovačko državljanstvo te je protiv obojice zbog ratnog zločina bila podignuta i optužnica u BiH.

Nakon što nisu bili izvedeni pred tamošnji sud, temeljem Protokola o progonu počinitelja ratnih zločina, tužiteljstvo BiH je DORH-u ustupilo informacije na temelju kojih je dvojac, koji živi u Splitu, optužen. Tereti ih se da su u drugoj polovici 1993., radeći kao istražitelji tadašnje hrvatske vojne tajne službe SIS psihički i fizički zlostavljali te ponižavali zarobljene bošnjačke civile. Od zadobivenih ozljeda jedan od zarobljenih civila je preminuo.

2. Istraga protiv zapovjednika logora HVO-a u Gabeli, tereti ga se da je poticao čuvare na mučenje zatvorenika, jednog i sam ubio

U lipnju prošle godine otvorena je istraga protiv Boška Previšića zvanog Boko (na fotografiji), zapovjednika ratnog logora HVO-a u Gabeli kod Čapljine. Postupak je pokrenulo Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku. Prema rješenju o istrazi, sumnja se da je Previšić zločin počinio između 8. lipnja do 22. prosinca 1993., kao zapovjednik logora u kojem su bili zatočeni uhićeni civili i pripadnici HVO-a Bošnjaci, te pripadnici Armije BiH.

Tereti ga se da je poticao čuvare na mučenje zatvorenika, a jednog od njih i sam ubio. Bio je 2. listopada 1993. godine kada je, sumnja se, pucao u tada 19-godišnjeg ratnog zarobljenika Mustafu Obradovića. Bila je to kazna za Obradovićevo kršenje Previšićeve zapovijedi da zatočenici, koji su svaki dan tjerani na prisilni rad, ne smiju unositi kruh u logor. Osim toga, sumnja se i da je osobno sudjelovao u psihičkom i fizičkom zlostavljanju zarobljenih civila, te da je upravo on poticao ispitivače SIS-a i HVO-a da se nehumano ponašaju prema zatočenicima.

Previšić će tijekom istrage odgovarati zbog ubojstva ukupno sedam zatočenika kojima su živote oduzeli njemu potčinjeni čuvari. “Okrivljenik nije poduzeo nužne mjere i aktivnosti da se počinitelji zlostavljanja i ubojstva kazne, ni da se takve radnje spriječe”, stoji u rješenju o istrazi. Bivšeg zapovjednika Gabele tereti se i da je, kako bi prikrio zlostavljanja, pretučene zarobljenike zajedno sa svojim zamjenikom skrivao od predstavnika međunarodnog Crvenog križa.

3. Pripadnik Kažnjeničke bojne oslobođen je krivnje

U međuvremenu je proveden i postupak protiv Ivana Hrkača zvanog Čikota, nakadašnjeg pripadnika Kažnjeničke bojne iz sastava HVO-a. Istraga je otvorena 2013. godine zbog sumnje da je tijekom svibnja i srpnja 1993. godine fizički zlostavljao najmanje 35 zatočenih pripadnika Armije BiH u policijskoj postaji u Širokom Brijegu te 50 civila Bošnjaka neutemeljeno pritvorenih u osnovnoj školi u Dobrkovićima kod Širokog Brijega.

Među zarobljenicima su bila i tri pripadnika Armije BiH. Jedan zatočeni civil je od tog premlaćivanja umro, dok su troje prisiljavani na međusobne spolne odnose, prema tužiteljstvu. Nakon provedenog dokaznog postupka u kojem su ispitivani svjedoci iz BiH, Hrkača je Županijski sud u Splitu u lipnju prošle godine oslobodio krivnje. Oslobađajuću presudu je u lipnju ove godine potvrdio i Vrhovni sud RH.

4. Hrvatska traga za pripadnikom HVO-a osuđenim za deveterostruko ubojstvo

Hrvatska još traga za Albertom Topićem zvanim Poglavnik, 46-godišnjakom koji je bio pripadnik HVO-a, a u rujnu 2015. godine Županijski sud u Zagrebu nepravomoćno ga je proglasio krivim za sudjelovanje u ubojstvu devet članova obitelji Bešlaga i Tiro 10. kolovoza 1993. godine u bosansko­hercegovačkom selu Mokronoge. Postupak je proveden u Topićevoj odsutnosti. Petar Majić, 45-godišnjak, HVO-ovac koji je bio optužen zajedno s Topićem, u nedostatku dokaza oslobođen je krivnje. Druga je to presuda izrečena za deveterostruko ubojstvo u Mokronogama, koje je prvotno bilo okarakterizirano kao ratni zločin, no kasnije je optužnica prekvalificirana.

Topiću i Majiću na početku se sudilo zajedno s Ivanom Bakovićem, no on je uspio pobjeći u BiH prije izricanja presude. Dok je Topiću i Majiću prvotno bila izrečena oslobađajuća presuda, nakon drugog postupka sudsko vijeće utvrdilo je Topićevu krivnju. Naime, vještačenjem je utvrđeno da je za likvidaciju civila korištena puška koju je on zadužio. Za svako ubojstvo dobio je 12 godina zatvora, a kazna mu je objedinjena na 15 godina što je bio maksimum prema tada vrijedećem Kaznenom zakonu RH. Ivan Baković, prije nekoliko godina umro je u zatvoru u Mostaru, gdje je služio 15-godišnju kaznu što mu ju je za ovo isto nedjelo izrekao sud u Livnu.

5. Tjeralica za Vinkom Martinovićem Štelom (ubojstvo Mostarke, nije okarakterizirano kao ratni zločin)

Osim što su suđeni u Haagu zbog zločina nad bošnjačkim civilima u zapadnoj Hercegovini, Mladen Naletilić Tuta, ratni zapovjednik Kažnjeničke bojne HVO-a i Vinko Martinović Štela, jedan od zapovjednika u toj postrojbi, procesuirani su i na Županijskom sudu u Zagrebu.

Martinović je, nakon što je postupak ponavljan četiri puta, nepravomoćno osuđen na sedam godina zbog ubojstva Mostarke Jasmine Đukić 1996. godine. Presudu mu je izrečena lani u studenom. U prvom postupku dobio je osam godina, zatim je u dva navrata oslobađan krivnje, te je četvrti put ponovno osuđen. Kako se nije pojavio na izricanju presude za njim je raspisana tjeralica.

Martinović je odslužio 18-godišnju kaznu što mu ju je izrekao haški sud zbog ratnih zločina nad Bošnjacima tijekom 1993. i 1994. Prema zagrebačkoj optužnici, sumnja se da je Jasminu Đukić ubio kako bi se domogao njezinog stana i prodao ga. Ovo ubojstvo dogodilo se tijekom ratnih zbivanja, no nije karakterizirano kao ratni zločin.

6. Mladen Naletilić nepravomoćno osuđen na tri i pol godine zbog poticanja na ubojstvo

Konačnu presudu još čeka i Mladen Naletilić, koji je u studenom 2015. na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na tri i pol godine zatvora zbog poticanja na ubojstvo Damira Brekala u travnju 1995. u Širokom Brijegu. Sudsko vijeće oslobodilo ga je optužbe za poticanje na ubojstvo Roberta Nosića u studenom 1993. u Mostaru.

Tuta je nekom od svojih podređenih naredio da puca u Brekala. Bila je to osveta zbog ubojstva nekoliko pripadnika Kažnjeničke bojne. Brekalo je bio teško ranjen u glavu, ali je preživio zahvaljujući hitnoj liječničkoj intervenciji. U presudi je zaključeno kako je u to vrijeme Tuta u Mostaru bio gospodar svega, te da bi, da doista nije želio nauditi Brekalu, zbog toga kaznio svoje borce. Haški sud zbog ratnog zločina kaznio ga je s 20 godina zatvora.

7. Bez rezultata 16-godišnja istraga zbog zločina u Ahmićima

Početkom rujna 2000. u Zadru bili su uhićeni Ante Slišković, nekadašnji pomoćnik zapovjednika HVO-a operativne zone Srednja Bosna za SIS, i njegov zamjenik Tomislav Vlajić zbog sumnje da su zajedno s Paškom Ljubičićem, nekadašnjim zapovjednikom IV. bojne Vojne policije HVO-a, i Vladom Ćosićem, njegovim zamjenikom, sudjelovali u pripremi pokolja u Ahmićima. Od kraja rata u BiH, pa sve do uhićenja Slišković i Vlajić pod lažnim su identitetom – kao Jakov Gudelj i Josip Tomić – živjeli u Zadru.

Nakon te akcije tadašnji premijer Ivica Račan ocijenio je kako uhićenjem dvojice osumnjičenika za ratni zločin u Ahmićima hrvatska država dokazuje da u njoj više niti jedan zločinac neće moći živjeti mirno i slobodno.

Međutim, iako je punih 16 godina protiv Sliškovića i Vlajića hrvatski DORH vodio istragu, nije na kraju pronađeno dovoljno dokaza da ih se optuži i izvede pred sud. Lani je istraga i službeno obustavljeno, a Slišković i Vlajić od Hrvatske će, odlukom suda, dobiti odštetu jer su etiketirani kao ratni zločinci.

8. Zbog istrage u Hrvatskoj otišao u BiH i priznao krivnju za zločin

Protiv Miroslava Anića zvanog Firga, koji ima i hrvatko i bosansko-hercegovačko državljanstvo, vođena je istraga je Splitu gdje je 2001. godine i uhićen. Povezivalo ga se kao pripadnika Postrojbe za posebne namjene “Maturice” pri HVO Kiseljak s ratnim zločinom na području Stupnog Dola, Vareša i Kiseljaka 1993. Protiv njega je postupak u BiH bio u tijeku od 1995. godine, no pojavljivanje pred tamošnjim pravosuđem izbjegavao je boraveći u Splitu. Kada je postalo jasno da će biti procesuiran i u Hrvatskoj, vratio se u BiH i predao se nadležnim vlastima.

Prema presudama Tribunala u Haagu, Stupni Do su jedinice HVO-a zauzele u listpadu 1993. godine, kada je ubijeno više od 30 civila, dok je selo “gotovo cijelo uništeno u bezobzirnom uništavanju širokih ramjera”. Anić je svoju ulogu u tom zločinu na kraju priznao 2010. godine na sudu u BiH. Postigao je sporazum s tužiteljstvom i prihvatio 15 godina zatvora. U zamjenu za to pristao je biti svjedok o zločinima na području općina Kiseljak i Kreševo od 1992. do 1995. godine.

Zbog pokolja muslimana u Stupnom dolu 1993. Haški sud osudio je bivšeg zapovjednika postrojbe HVO-a Ivicu Rajića na 12 godina zatvora. Kaznu je odslužio do 2011. godine