ISW detaljno analizirao Putinov sastanak s vojnim vrhom: 'Prihvatit će i najteže gubitke, odlučio je gurati do pobjede'

Putin je jučer morao umiriti sve veću zajednicu kritičara

Russian President Vladimir Putin speaks during his annual press conference in Moscow on December 18, 2014. AFP PHOTO / ALEXANDER NEMENOV (Photo by Alexander NEMENOV / AFP)
FOTO: AFP

Think-thank Institut za proučavanje ratova (ISW) analizirao je jučerašnji sastanak ruskog Ministarstva obrane, kojim su predsjedavali ruski predsjednik Vladimir Putin i ruski ministar obrane Sergej Šojgu. ISW u svojoj analizi ističe kako su Putin i Šojgu imali neke značajne izjave koje se odnose na rusku invaziju na Ukrajinu, te na strateški smjer ruske vojske.

Prva značajna izjava kojom se ISW pozabavio je Putinovo obećanje da će pružiti “sve što vojska traži”, ističući da nema financijskih ograničenja na resurse koje će vojska dobiti. ISW ukazuje na “pojačane” pokušaje ruskog predsjednika da umiri kritičnu proratnu zajednicu, uključujući vojne blogere. Ističu i Putinov zahtjev da ministarstvo “pozorno sluša kritičare”, te “čuje one koji ne prešućuju probleme”.

Putinov govor ima veliki značaj za Europu

No, ISW sugerira da Putinova rasprava o financijskom aspektu ratnih napora može nagovijestiti temeljnu promjenu u pristupu Moskve sukobu, što bi moglo imati veliki značaj za Europu u cjelini. “Ruski vojni porazi u Ukrajini mogli bi uvjeriti Putina da promijeni stratešku raspodjelu resursa za rusku vojsku. Putin može odlučiti prisvojiti ruska državna sredstva na način koji će Kremlju omogućiti raspoređivanje velike konvencionalne vojske nauštrb gospodarskog rasta i udobnosti potrošača kao što se činilo i u doba Sovjetskog saveza”, procjenjuje ISW.

Takav smjer bi za Rusiju bio skup i trajao bi dugo, ali ISW kaže kako on nije isključen. Šojguove ‘preporuke’, koje je sigurno predstavio Putinu privatno prije nego što ih je javno opisao, zajedno s Putinovom obvezom da ruskoj vojsci pruži sve što treba, kao i niz drugih pokazatelja, sugeriraju da je ruski predsjednik možda već odlučio obnoviti značajnu konvencionalnu rusku vojnu prijetnju Europi nakon što ovaj rat završi.

Rusija ne želi ublažiti svoje ciljeve

Iz izjava Putina i Šojgua ISW zaključuje kako Rusija nije zainteresirana za smanjenje svojih ratnih napora ili svojih ratnih ciljeva, unatoč sve većem udaru na rusko društvo. Obojica su ukazala na stalnu želju Rusije da zadrži nezakonito pripojene teritorije u Ukrajini, više puta su odbacili ideju ukrajinskog suvereniteta i naglasili potrebu Rusije da svoju susjednu zemlju zadrži u sferi utjecaja Kremlja. Takve izjave dodatno upućuju na to da Kremlj zadržava maksimalističke ciljeve za rat u Ukrajini.

“Ponavljanje Putinovih ciljeva od 24. veljače ukazuje na to da Kremlj odlučuje prihvatiti žrtve rata i da će ga pokušati izgurati do pobjede. Kremlj će morati nastaviti tražiti i opravdavati velike žrtve od svojih ljudi kako bi slijedio te nerealne ciljeve”, piše ISW.

Nastavljaju kako je Putin vjerojatno uvjeren da bi ublažavanje njegovih maksimalističkih ciljeva, ili ublažavanje kratkoročnih ciljeva, izazvalo veliko nezadovoljstvo ne samo ultranacionalističke proratne zajednice, već i široke ruske javnosti. Ublažavanje Putinovih nakana smatraju nemogućom zbog toga što je Rusiju obvezao na skupi rat u potrazi za neadekvatnom nagradom.

Kremlj nastoji Ukrajinu natjerati za pregovarački stol

Stručnjaci dalje sugeriraju da bi maksimalistička retorika koju koriste Putin i Šojgu mogla ukazivati na plan Kremlja da poboljša svoju pregovaračku poziciju u bilo kakvim pregovorima s Ukrajinom. “Putin i Šojgu održavali su informacijsku operaciju Kremlja koja nastoji prisiliti Zapad da gurne Ukrajinu za pregovarački stol pod ruskim uvjetima. Šojgu je tijekom svog govora tvrdio da je Kremlj uvijek otvoren za održavanje konstruktivnih, mirnih pregovora”, ističe ISW.

Procjenjuju kako se u Kremlju vjerojatno vjeruje da će moći iznuditi više preventivnih ustupaka od Ukrajine što su ciljevi rata više maksimalistički, pogotovo jer se najavljuje još jedna “ofenzivna operacija velikih razmjera.” Dodaju da su napori Kremlja da prisili Ukrajinu na pregovore ili nuđenje preventivnih ustupaka “sve više odvojeni od stvarnosti bojnog polja u Ukrajini, gdje ukrajinske snage zadržavaju inicijativu”.

Putinov plan za kritičare rata

ISW također ističe kako je Putin u posljednjih 48 sati značajnije pokušao “postići mir” s kritički nastrojenom ratnom zajednicom, poglavito priznanjem da su se ruske snage suočile s izazovima s mobilizacijom, nedostatkom dronova i nove opreme te signala. Šojgu je pak ponavljao česte kritike koje su vojni blogeri imali u posljednjih deset mjeseci rata.

Putin je 20. prosinca osnovao radnu skupinu koja će se baviti pitanjima mobilizacije i ponuditi socijalnu i pravnu podršku za sudionike “specijalne vojne operacije”, osnažujući neke vojne blogere. Angažirao je nekoliko istaknutih vojnih blogera, među kojima su Mikhail Zvinčuk, Evgenij Podubni i Alexander Sladkov, kao i neke državne dužnosnike, da sastave mjesečno izvješće koje će se dostavljati izravno Putinu. Radna skupina ima ovlasti za davanje prijedloga i razmatranje zabrinutosti oko mobilizacije.

Time Putin vjerojatno nastoji spriječiti daljnje kritike i povratiti kontrolu nad domaćim narativom u potpori dugotrajnom ratu. Malo je vjerojatno da će Putin progoniti ruske vojne blogere, pa će vjerojatno umjesto toga pokušati uvesti kulturu samocenzure unutar te zajednice. ISW ističe da je Kremlj kroz povijest dopuštao “pripitomljenu opoziciju”, odnosno figure koje su kritizirale rusku vladu zbog pitanja kao što je korupcija, umjesto da se protive prirodi režima. Putin sada vjerojatno koristi sličan pristup s vojnim blogerima koje je moguće kontrolirati.

Prijete nuklearnim oružjem kako bi smirili desničare

Putin i Šojgu su nastavili koristiti izraz “povećana nuklearna spremnost” kako bi umirili domaću nacionalističku publiku i zastrašili zapadnu publiku, no bez iznošenja novih politika ili bilo kakvih temeljnih promjena u ruskom nuklearnom položaju ili sposobnostima. Ruski predsjednik je istaknuo kako će ruske snage nastaviti razvijati rusku “nuklearnu trijadu” kao glavnog jamca ruskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Pojam nuklearne trijade odnosi se na vojnu strukturu koja se sastoji od nuklearnih projektila koji se lansiraju s kopna, podmornica naoružanih nuklearnim projektilima, te strateških zrakoplova s nuklearnim bombama i projektilima.

Putin i Shojgu tvrdili su da moderno oružje čini 91,3 posto ruskog strateškog nuklearnog arsenala, da ruske snage postavljaju hipersonične bojeve glave Avangard, te da će ruske snage uskoro uvesti interkontinentalne balističke rakete Sarmat u aktivnu službu.

No, ISW smatra da je vrlo malo vjerojatno da bi takvi opisi predstavljali povećanu spremnost Rusije da upotrijebi nuklearno oružje. Kremlj rutinski koristi nuklearnu retoriku kako bi projicirao snagu krajnje desnoj ruskoj zajednici. Krajnja desnica u Rusiji optužila je rusko Ministarstvo obrane da nije poduzelo dovoljno agresivne korake kako bi podržalo rat u Ukrajini, te istovremeno zahtijevalo da Zapad smanji svoj ” eskalirajuće” pružanje pomoći Ukrajini.