Italija je nakon pada Mussolinija promijenila ustav da spriječi povratak diktature. Meloni to planira ukinuti

Meloni tvrdi da želi 'konsolidirati demokraciju'

Italy’s Prime Minister Giorgia Meloni waits for Finland's President prior to their meeting at Chigi palace in Rome on October 23, 2023. (Photo by Alberto PIZZOLI / AFP)
FOTO: AFP

Desničarska talijanska vlada pod vodstvom Giorgije Meloni sastala se danas kako bi razmotrila nacrt zakona o promjeni ustava. Cilj je taj da Talijani mogu izravno glasati za svog premijera, ali i ojačati moć premijera spram predsjednika države, javlja Bloomberg.

Meloni je plan okarakterizirala kao “povijesnu odgovornost za konsolidaciju demokracije”. Ustavnim promjenama, kako kažu, žele dati stabilnost zemlji u kojoj se tijekom 75 godina izmijenilo gotovo 70 vlada.

Međutim, zakon nije dovoljno detaljan. Na primjer, nije jasno što bi se dogodilo kad bi vlada izgubila parlamentarnu podršku.

Smanjenje ovlasti predsjednika

Ustavni stručnjaci su sada zabrinuti da bi najavljene promjene mogle učiniti Italiju još nestabilnijom. Prema trenutnom zakonu Talijani biraju zastupnike u parlament, a najveća politička stranka, odnosno najveća koalicija, preporučuje kandidata za mjesto premijera kojeg na kraju imenuje predsjednik.

Mandatar bira ministre, koje također mora odobriti predsjednik. Nova vlada zatim preuzima vlast ako dobije povjerenje u parlamentu.

Nacrt kojeg je predložila Meloni promijenio bi četiri članka ustava. Talijani bi u isto vrijeme glasali i za premijera i za parlament. Ako se promjene usvoje, predsjednik više neće moći raspustiti parlament, ali ni imenovati premijera.

Veći legitimitet premijeru

Međutim, iz prijedloga nije skroz jasno u kojoj će mjeri talijanski predsjednik izgubiti svoje ovlasti. Dok predsjednik uglavnom ima ceremonijalnu ulogu, i dalje ima značajnu moć te za premijera može imenovati tzv. tehnokrata, osobu koja nije u politici.

To se dogodilo tek 2021., kada je predsjednik Sergio Mattarella imenovao Maria Draghija, bivšeg čelnika Europske središnje banke. Zagovornici reforme tvrde da bi promjena značila da bi izbori rezultirali jasnim pobjednikom za mjesto premijera, umjesto natezanja koje traje tjednima i gdje se stranke međusobno natječu za vlast.

Pristaše kažu da bi premijerov izravni mandat dao veći legitimitet te smanjio potrebu za dugim pregovorima. Za Meloni, prijedlog je pokušaj da se projicira kao zagovornica prava birača protiv sustava koji je dugo osuđivala kao elitistički, a njezini koalicijski partneri podržavaju plan.

Ustavni stručnjaci skeptični

S druge strane, ustavni stručnjaci kažu da bi reforma mogla donijeti više nestabilnosti budući da miješa dijelove stranih modela te da nedostaju detalji o tome kako bi politički sustav funkcionirao u praksi. “Prijedlog je nejasan, konfuzan i pomalo krut. Čak i ako birači mogu izravno izabrati premijera, on ili ona bi mogli vrlo lako izgubiti vlast, čineći njegovu moć još manje čvrstom”, rekao je Francesco Clementi, profesor ustavnog prava na sveučilištu La Sapienza u Rimu.

Sofia Ventura, profesorica političkih znanosti na Sveučilištu u Bologni, rekla je da prijedlog uključuje izravan izbor premijera, ali nema detalja o tome kako bi se to konkretno dogodilo. “Izravni izbor čelnika nije jednokratno rješenje za talijansku nestabilnost”, rekla je Ventura.

Ovaj nacrt zakona ima vrlo upitnu budućnost. Očekuje se kako će u budućnosti doći do nekih promjena, a nema garancije da će ga Meloni uspjeti progurati. Proces je dugotrajan i zahtijeva dva glasanja iz svakog doma parlamenta i mogući referendum. Promjenu bi također trebao podržati talijanski Ustavni sud.